Povežite se s nama

Kultura

Rimski vojnik iz 4. stoljeća “čuva” Arheološki park “Iovia”

Objavljeno:

- dana

Prvi tragovi Ludbrega zabilježeni su u željeznom dobu, no kao posebno zanimljivo razdoblje ističe se doba rimske prisutnosti, kada Rimljani uz lijevu obalu rijeke Bednje izgrađuju naselje Iovia, čiji su ostaci vidljivi u samom središtu grada.

Za Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj, a bogata povijest “Centra svijeta” odnedavno je smještena u Muzeju.

U sklopu stalnog postava Arheološkog parka “Iovia” izložen je i jedan od najpoznatijih arheoloških nalaza. Riječ je o kosturu rimskog vojnika iz 4. stoljeća koji je pronađen upravo u vrtu Somođi, a na kojem je uspješno napravljen medicinski zahvat trepanacije odnosno otvaranja lubanje naživo. Trepanacijski otvor nalazi se na lijevoj strani lubanje, tj. na lijevoj strani čeone kosti i lijevoj tjemenoj kosti. Otvor je ovalna oblika i probio je sva tri sloja kosti, dok je tvrda moždana ovojnica bila potpuno izložena. Neurokirurški zahvat najvjerojatnije je bio izveden zbog ozljede glave. Vojnik je operaciju preživio, štoviše, živio je još nekoliko godina nakon toga. Nalaz je specifičan po tome što je najstariji takav, a pokazuje veličinu i snagu tadašnje rimske medicine.

Ludbreg je već duže vrijeme, zbog količine građe, imao potrebu za muzejom, a izmjene Zakona o muzejskoj djelatnosti omogućile su malim gradovima do 10.000 stanovnika da mogu osnovati muzej u sklopu ustanove.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da su u Ludbregu već postojali temelji za razvoj budućeg Muzeja – Etnografska i Sakralna zbirka – Centar za kulturu i informiranje “D. Novak” je 2018. godine krenuo u proces pripreme za njegovo osnivanje.

Nakon dobivanja rješenja Ministarstva kulture i medija o postojanju uvjeta uslijedio je formalni upis Muzeja grada Ludbrega kao posebne organizacijske jedinice Centra. Muzej grada Ludbrega tako je službeno osnovan 2. lipnja 2021. godine.

Klasificiran je kao opći, regionalni muzej zavičajnoga i kompleksnog tipa unutar kojeg se sabire, istražuje i prezentira materijalna i nematerijalna baština s područja Ludbrega. Muzejska djelatnost raspoređena je po ustrojbenim jedinicama – odjelima i zbirkama: Arheološki odjel, Etnografski odjel i Povijesna zbirka, koja ima različite fondove (Fond dokumentacije, Fond numizmatike, Zbirku fotografija i negativa te stalni postav Zbirke predmeta sakralne umjetnosti). Godine 2021. potpisan je i sporazum s Udrugom “Žene iz Centra svijeta” kojim Muzej grada Ludbrega preuzima na sebe brigu oko prikupljenih predmeta pod nazivom “Bakina hiža i dedekov dvor”, a koja uključuje stručnu obradu, zaštitu predmeta i prezentaciju. Udruga je vrijednim radom prikupila brojne predmete, za koje se sad treba pobrinuti struka.
Muzejske zbirke i odjeli smješteni su u trima zgradama u gradu Ludbregu – dvorcu Batthyany, Arheološkom parku “Iovia” te “Bakinoj hiži i dedekovom dvoru”.

Kapelica Svetoga križa i Zbirka sakralne umjetnosti u dvorcu Batthyany

Stari ludbreški grad i kapela nastali su u 12. stoljeću. To se prepoznaje po brojnim gotičkim fragmentima u dijelovima zidova.

Kapelica se još naziva i kapelom čuda jer se u njoj dogodilo čudo Svete Krvi Kristove 1411. godine. Na kapelicu Svetoga Križa nadovezuje se i Zbirka sakralne umjetnosti. Jezgru postava čine djela prikupljena na području župa Ludbreg, Donji Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Postav je smješten u povijesnom prostoru kapelice Svetoga Križa u sklopu dvorca Batthyany i zapravo je dokumentirani dokaz postojanja i povijesnog trajanja kulture i umjetnosti ludbreškoga kraja.

Djela koja bi bila osuđena na propadanje tako su spašena od zaborava. Zbirkom su obuhvaćeni predmeti iz 17., 18. i 19. stoljeća izrađeni od kamene i drvene plastike, slike, predmeti crkvenog ruha, liturgijsko posuđe i crkvene knjige.

Muzeološku koncepciju stalnog postava zbirke pripremili su muzejska savjetnica prof. Nela Tarbuk i mr. Mario Beusan, dok su izbor izložaka i obradu građe obavili dr. Doris Baričević, mr. Mirjana Repanić-Braun, prof. Jelena Ivoš, dr. Ivo Lentić i dr. Milan Pelc.

Na pojedinim predmetima je zbog oštećenja bilo potrebno provesti zaštitne radove, pa su tako 2004. godine u Hrvatskom restauratorskom zavodu – Odjelu Ludbreg provedene konzervacija i restauracija sedam misnica i dviju zastava.

“Bakina hiža i dedekov dvor”

Gotovo u samom središtu grada, u Ulici Ivana Gundulića, u nizu naizgled običnih kuća smjestila se “Bakina hiža” s “Dedekovim dvorom”, koji čuvaju vrijednu i bogatu baštinu ludbreškog područja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

U njoj djeluju i o njoj se brinu članice Udruge “Žene iz Centra svijeta”, a cijela kuća odiše atmosferom prošlosti te je krase očuvani stari namještaj, slike, ogledala, kućne alatke i posuđe te tkalački stan.

“Dedekov dvor” čini lijepo i prostrano dvorište s oruđem i alatima za obradu zemlje i rad u dvorištu, a njegova radionica čuva blago starih zanata.

Arheološki park “Iovia”

Bogati arheološki nalazi potvrđuju da je Iovia u rimsko doba bila mjesto luksuznog življenja, odmora i uživanja njezinih stanovnika. Naime, na prostoru vrta Somođi, koji je dio rimske Iovie, a koji se nalazi na prostoru današnjeg Arheološkog parka “Iovia”, otkrivena su dva objekta. Riječ je o antičkom kupalištu i antičkoj vili, u kojoj su rimski bogataši uživali u ljepotama prirode.

Unutar Arheološkog parka smješteni su Centar za posjetitelje i stalni postav, koji priča priču o 2000 godina dugom kontinuitetu života na ovom području. Uz brojne arheološke nalaze koji su prezentirani, posjetitelji tako mogu pratiti i usporednu lentu svjetskih, hrvatskih i ludbreških događanja koja potvrđuju kontekst i važnost Ludbrega kroz povijest.

Arheološki par “Iovia” prezentira samo jedan mali dio rimske Iovie, koja se nalazila na području Ludbrega, a koja dokazuje da je ondje postojala urbana sredina sa svim blagodatima koje su takve sredine morale imati, od kupališta pa do drugih sadržaja. Zaputite li se u posjet Parku, imat ćete priliku, i kroz samu prezentaciju i kroz način na koji je prezentirano korištenjem suvremenih tehnologija, doživjeti rimsko doba.

Kultura

˝Legenda o Ludbergi˝, predstava koja će podsjetiti zašto je Ludbreg centar svijeta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Ludbreg odlučio se osloniti na prokušane snage hrvatskog kazališta, kako bi dramskim pečatom oživotvorili i Hrvatskoj pokazali zašto je Ludbreg centar svijeta.

Predstava „Legenda o Ludbergi” koja će pretpremijerno biti izvedena 27. rujna te premijerno 28. rujna u Ludbregu bit će praizvedba verzije priče o Ludbergi koju je poznati glumac, pisac i znanstvenik Vid Balog nakon pomnog istraživanja napisao u maniri srednjevjekovnog prikazanja jedne glumačke družine, a redatelj predstave je Krešimir Dolenčić. Veselo društvo glumaca čine birani ponajbolji mladi glumci, studenti ili netom diplomirani, na Akademiji dramske umjetnosti.

– Ovo je za nas vrlo važan projekt povezan s Ludbergom i centrom svijeta, a to je znakovito obilježje našega grada. Na ovome želimo graditi našu turističku priču. Malo smo zapustili brend centra svijeta, ali vjerujem da je ovo dobar početak da ju vratimo. Ludberga će kroz ovo pričati priču o Ludbregu. Zahvaljujem svima koji sudjeluju u ovom projektu, od Vida Baloga i Krešimira Dolenčića i svima koji na bilo koji način daju svoj doprinos. Željeli bismo da ova predstava u Ludbregu živi nekoliko puta godišnje i kao gostujuća predstava drugdje. Uz ovu vrsnu ekipu želja nam je da stasaju i naši mladi glumci koji stasaju u KUD-u Anka Ošpuh i koji će u budućnosti nositi ovu priču – rekao je gradonačelnik Bilić.

Ono što područje Turističke zajednice područja Centar svijeta čini drugačijim i posebnim je bogata tradicija i povijesno naslijeđe, koji su neiscrpno vrelo ideja za stvaranje novih mogućnosti i prilika u svim segmentima društveno-ekonomskog djelovanja.

– Ideja o Ludbergi nastala iz profiliranja tematika i razvojnih potencijala koji svoje korijene vuku iz povijesnih činjenica, razvojnih elemenata, fikcije, inovativnosti te svjetovnog i religijskog sadržaja, odnosno iz iznad navedenih opreka i ishodišnih točaka. Prilikom razvoja ludbreškog identiteta i izričaja u obzir su se uzimale sve stavke; legende koje su karakteristične za naš kraj, život i djelo povijesnih osoba (realnih i fiktivnih), bogata i životopisna tradicija, povijesni dokumenti, bule, dekreti, proštenjarska tradicija i nematerijalna kulturna dobra te novije konstelacije poput ideje o Ludbregu kao Centru svijeta, tj. Ludbreg kao Centrum Mundi. Iz svih tih ishodišnih premisa razvila se legenda o Ludbergi kao velikog dijela cjelokupnog ludbreškog identiteta koji u sebi sadrži baštinsku vrijednost ovog kraja. Tako da je Ludbrega kao moderan turistički proizvod koncipirana kao pod-projekt koji će gledateljima, hodočasnicima, turistima, mladima i ostalim posjetiteljima dati ključ da otvore vrata iza kojih se skriva cjeloviti brend, Centrum Mundi. I namjera je cijelo područje turističke zajednice staviti pod taj brend – pojasnila je Petra Međimurec, direktorica Turističke zajednice Područja centar svijeta.

Kako je rekao Vid Balog Legendu o Ludbergi koju uz njega potpisuju Damjan Humski i Krešo Dolenčić uz pomoć mladih glumaca jedna je impresivna kajkavska priča.

– Rekao bih još da je ona i pionirska predstava u smislu da je ovo tek početak oko kojeg se bude iskitilo još puno toga. Imamo putujuću varijantu s kojom možemo otići bilo kud, jezik kojim je pisana je kajkavskim na čemu sam inzistirao. U samoj predstavi imamo samo dva izvorna kajkavca, a ostali se odlično snalaze. Poštivali smo zakonitosti ludbreškog kajkavskog, ali uzeli smo i kajkavske riječi drugih područja, meni osobno drage kajkavske riječi. Naša glumačka ekipa, ti mladi ljudi uskoro postaju nositelji brojnih programa u Hrvatskoj i meni je drago da smo ih dobili na ovom projektu. Kazalište je jedina istina, tamo se otvoreno prikazuju ljudske osobine kakve jesu. Ljudi koji dolaze gledati znaju da se pretvaramo jer su zato i pozvani – kaže Vid Balog.

A kako teče priča? Družina pučkih glumaca, u najboljoj maniri smiješne grupe Zanatlija iz Shakespeareovog Sna Ivanjske noći muči se s pričom o Ludbergi i kako ju ispričati publici, nedostaje im glumaca, nižu se duhovite situacije, apsurdne, komične i vesele, sve dok ih ne prekine neočekivani dolazak neobične djevojke koja će odigrati pravu Ludbergu. Ili je to doista baš ona…? To ćete saznati na predstavi.

– Ideja za stvaranje Legende o Ludbergi stigla je od gradonačelnika Dubravka Bilića koji je došao k nama u Đurđevac gdje od 2008. godine radimo Legendu o picokima. Vid Balog i ja oboje smo Podravci, on je iz Gotalova, a moj tata je iz Đurđevca tako da smo za ovaj kraj silno vezani. Napisali smo jedan projekt u kojem je predstava tek jedan dio svega i svačega i nadamo se da će dio toga kroz vrijeme se dogoditi. Mene ovo izuzetno veseli jer teatralizacija vlastitog života, legendi, priča, mita je nekako specifična za ovaj kraj. U Ludbregu je priča o tome kako je Ludberga ovdje naumila napraviti centar svijeta i uspjela je u tome. Ovo je vesela pučka komedija, putujeć prikazanje u maniri kazališne skupine koja se zove Antipodaniki – rekao je Krešimir Dolenčić.

Od utorka će probe svakodnevno biti u Ludbregu, u prostoru Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ Ludbreg, i svi su dobrodošli. Predstave će pak 27. i 28. rujna počinjati u 18 sati, a ulaznice koje su besplatne mogu se podići od ponedjeljka u Centru za kulturu i informiranje.

Predstava je nastala u okviru projekta Wine & Walk, a organizira je Grad Ludbreg u suradnji s Turističkom zajednicom područja Centra svijeta i Centrom za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Prekrasna glazba odzvanjala Katedralom na svečanom otvorenju 54. Varaždinskih baroknih večeri

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Uz brojne ugledne goste u varaždinskoj Katedrali u petak, 20. rujna, održano je svečano otvorenje 54. Varaždinskih baroknih večeri.

Ravnatelj VBV-a Davor Bobić u razgovoru za HRT zahvalio je svima koji organiziraju Barokne večeri te rekao da i ove godine sudjeluju vrhunski glazbenici. Dodao je da ovu poznatu kulturnu manifestaciju i dalje mnogi podržavaju te da Varaždinici žive s Baroknim večerima.

Na svečanom otvorenju nastupili su Orquestra Barroca Casa da Musica, Zbor Hrvatske radio televizije, sopran Sara Braga Simões te Laurence Cummings, dirigent i umjetničko vodstvo. Izvodili su D. Pereza, A. L. Moreira, L. Sorkočevića i J. S. Bacha.

Više od 400 izvođača ugostit će ove godine na Festivalu organizatori i to u tri županije.

Festival Varaždinske barokne večeri najznačajnija je glazbeno-scenska priredba središnje Hrvatske, osnovana 1971. godine. Festival je pod stalnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, a Ministarstvo kulture i medija RH dodijelilo mu je nacionalni značaj prije 20-tak godina. Svake godine s ponosom se na Festivalu predstavljaju glazbenici zemlje partner, a ove su godine organizatori iznimno ponosni na velik broj portugalskih izvođača koje će Varaždin ugostiti do 2. listopada.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje