Saborski zastupnik Mosta, bivši varaždinski gradski vijećnik i nesuđeni predsjednik Hrvatskog sabora, prof. Robert Podolnjak ustvrdio je da Vlada RH raspolaže zakonskim ovlastima intervencije i samostalnog rješavanja problema baliranog otpada u Brezju.
Štoviše, profesor Podolnjak je u društvu saborskoga kolege i bivšeg ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića novinarima na konferenciji za medije rekao da je „Vlada jedina“ ta koja može Varaždince izbaviti od ekološke katastrofe.
S ovakvom se tvrdnjom Roberta Podolnjaka mnogi ne slažu. Upozoravaju da će Vlada, ako preuzme rješavanje problema, račun na 100 milijuna kuna ispostaviti Varkomu, dakle građanima. U tom se slučaju može zaboraviti na 60 % novaca iz fonda. Laički rečeno, u tom bi slučaju svatko bacio otpad u okoliš i čekao da mu Vlada riješi problem sa zbrinjavanjem.
Kritičari će se prisjetiti da je Robert Podolnjak, bivši dugogodišnji gradski vijećnik Varaždina, podizanjem ruke podržao proračune Gorana Habuša, a koji nisu uključivali konkretno rješenje za zbrinjavanje baliranog otpada iz Brezja. Zbog toga ga smatraju ravnopravnim sukrivcem za najveći neriješeni problem Varaždinaca, pa aktualne istupe drže licemjernima.
Profesor ustavnog prava na jednoj je od sjednica Gradskog vijeća izjavio da „ne možemo biti sigurni da će Grad dobiti spor protiv T7 grupe, ali i da će ugovori između Grada Varaždina, Varkoma i T7 grupe biti proglašeni ništetnima”. Vrhovni sud ga je 2018. godine demantirao presudom da ugovor nije ništetan.
Sve do listopada 2015. godine je Robert Podolnjak, kao tada nezavisni vijećnik, podržavao gradonačelnika Gorana Habuša, da bi tek uoči izglasavanja proračuna za 2016. godinu bio zadnji vijećnik koji će najaviti neizglasavanje proračuna. Izjasnio se tek nakon što su svi ostali vijećnici, osim vladajućih, odbili podržati proračun Gorana Habuša.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
