Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!
Danas je održana izvanredna sjednica Ustavnog suda oko rezultata izbora i angažmana predsjednika Milanovića na njima, nakon čega se predsjednik...
Saborski zastupnik Mosta, bivši varaždinski gradski vijećnik i nesuđeni predsjednik Hrvatskog sabora, prof. Robert Podolnjak ustvrdio je da Vlada RH raspolaže zakonskim ovlastima intervencije i samostalnog rješavanja problema baliranog otpada u Brezju.
Štoviše, profesor Podolnjak je u društvu saborskoga kolege i bivšeg ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića novinarima na konferenciji za medije rekao da je „Vlada jedina“ ta koja može Varaždince izbaviti od ekološke katastrofe.
S ovakvom se tvrdnjom Roberta Podolnjaka mnogi ne slažu. Upozoravaju da će Vlada, ako preuzme rješavanje problema, račun na 100 milijuna kuna ispostaviti Varkomu, dakle građanima. U tom se slučaju može zaboraviti na 60 % novaca iz fonda. Laički rečeno, u tom bi slučaju svatko bacio otpad u okoliš i čekao da mu Vlada riješi problem sa zbrinjavanjem.
Kritičari će se prisjetiti da je Robert Podolnjak, bivši dugogodišnji gradski vijećnik Varaždina, podizanjem ruke podržao proračune Gorana Habuša, a koji nisu uključivali konkretno rješenje za zbrinjavanje baliranog otpada iz Brezja. Zbog toga ga smatraju ravnopravnim sukrivcem za najveći neriješeni problem Varaždinaca, pa aktualne istupe drže licemjernima.
Profesor ustavnog prava na jednoj je od sjednica Gradskog vijeća izjavio da „ne možemo biti sigurni da će Grad dobiti spor protiv T7 grupe, ali i da će ugovori između Grada Varaždina, Varkoma i T7 grupe biti proglašeni ništetnima”. Vrhovni sud ga je 2018. godine demantirao presudom da ugovor nije ništetan.
Sve do listopada 2015. godine je Robert Podolnjak, kao tada nezavisni vijećnik, podržavao gradonačelnika Gorana Habuša, da bi tek uoči izglasavanja proračuna za 2016. godinu bio zadnji vijećnik koji će najaviti neizglasavanje proračuna. Izjasnio se tek nakon što su svi ostali vijećnici, osim vladajućih, odbili podržati proračun Gorana Habuša.
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.
Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.