Povežite se s nama

Međimurje

Šeik iz Katara od Novomarofčanke naručio uzorke pozlaćenih čaša i boca za ulje

Objavljeno:

- dana

PODUZETNIŠTVO IZ KAMENA

Jednoga dana je Novomarofčanka Ivana Puškadija dobila poruku iz Katara. Šeik želi da mu napravi pozlaćene čaše u kamenu i boce za maslinovo ulje. Nakon razgovora sa šeikovim službenicima, Ivana je otišla je u svoju građevinsku firmu, pa nekoliko sati radila betonažu.

To je život ekonomistice iz Novog Marofa, direktorice obiteljske građevinske tvrtke i umjetnice Ivane Puškadija. Pun kontradiktornosti, kao i ona – energična dok radi građevinu, beskrajno strpljiva dok malenim čekićem kucka po kamenu kojim je “obavijena” staklena čaša.

”Zaražena” kamenom

Građevina ju je i “odvela” u umjetnost. – Baveći se građevinom, osobito poslovima na Jadranu, zarazila sam se kamenom. Stalno sam slušala priče kako, recimo, vino mora biti rashlađeno na određenoj temperaturi. Kamen je najbolji izolator, najdulje zadržava temperaturu. Sinula mi je ideja da počnem raditi čaše u kamenu. Pelješac mi je posebno drag, Plavac mali raste u kamenu, čuva se u kamenim bocama i pije iz kamenih čaša. Sve je povezano, govori Ivana, koja se jedina u Hrvatskoj bavi umjetnošću najsličnijom kiparstvu. Jednostavnije bi joj bilo raditi čaše samo od kamena, ali Ivana, prvenstveno iz higijenskih, a potom i iz bojazni da vino ne poprimi miris kamena, radije rabi staklenu čašu, koju potom “obavije” kamenom. – Čaša se normalno može oprati, ručno i u perilici.

Kupaonice od kamena

Kako bi ipak nešto od svog talenta za rad u kamenu i unovčila, Ivana je počela raditi i uporabne predmete za koje treba puno manje vremena. – Radim zdjele za voće, boce za maslinovo ulje, napravila sam prvu za bučino ulje… Maslinovo ulje mora biti na hladnom i tamnom mjestu. Kamen je idealan za to, govori Ivana i opet „ode“ malo na more.
– Radim i tegle za cvijeće – kako kućno, tako i za groblje. Na moru je veliki problem bura i teško je da će vaze na grobovima ostati uspravne. Moje hoće, veli.
Ivanina ljubav prema moru nije se zaustavila samo na kamenim predmetima.

– Imamo malu konobu na Pelješcu koju mislim kompletno urediti. Sve ću napraviti sama. Šank, police, čaše, vino u kamenim bačvama, pipe… govori. Ivana je očigledno prava tatina kćer i ne smeta je kad se to izgovori naglas. Čak štoviše, veli da to „definitivno potpisuje“.
Ivana zamišlja još puno toga. Tako sada misli kako treba naći vremena da izradi cijelu kupaonicu od kamena. – Radim od bračkog kamena, kamena s Visa, Pelješca ali i od kamena iz lokalnih kamenoloma. To bih voljela plasirati na tržište. Problem je što nemam adekvatni prostor za takvo što, niti ljude. Niti imam novac. Trebala bih neku instituciju koja bi pratila moj tempo, možda banku… ali, probala sam, i ništa.

 

Kako bi ipak nešto od svog talenta za rad u kamenu i unovčila, Ivana je počela raditi i uporabne predmete za koje treba puno manje vremena

– Dođem s gotovim projektom, imam poslovni plan, ali nema sluha. Nisam dovoljno financijski jaka da krenem sama, ali se nadam da će netko prepoznati ideju, zaključuje Ivana Puškadija.
Ideju je prepoznao šeik s početka naše priče. Pa Ivana ovih dana radi na kombinacijaama kamena i zlata. Uzorci su već otputovali u Katar.

Čaša s likom Marka Pola od kamena – 70 sati rada

Iako interes za njezine čaše svakodnevno raste, nemoguće joj je komercijalizirati svoj hobi. Iz jednostavnog razloga – za izradu jedne čaše potrebno je između 20 i 50 sati rada – Nek’ malo jače lupiš, ode sve. Nije jedna čaša završila kao tegla za kaktus – kaže. – Uostalom, nije mi cilj doći u dućan i vidjeti stotinu mojih čaša na polici. Želim unikatnu selekciju vrhunskih primjeraka čaša, veli. O tehnici rada ne želi govoriti jer ipak tajnu zanata čuva za sebe. Autorska zaštita joj je preskupa.

Za Ivanu je svaka čaša neprocijenjiva, pa teško razgovara o cijenama. – Primjerice, čaša Marka Pola vrijedila bi najmanje 100 eura na tržištu, što je kupcima puno, dok taj novac za 70 sati rada nije vrijedan spomena. Ipak, kupaca se nađe. Poznati hrvatski vinar, čija butelja vina stoji nekoliko tisuća kuna, želi da se u njegovom restoranu ta skupa vina piju iz mojih čaša. To i jest moj cilj. On bi u restoranu imao desetak čaša i, kad netko naruči najskuplje vino, želi prirediti „pravi doživljaj“. Želio bi servirati vino u mojim čašama, kaže.

Turistička ponuda Hrvatske upotpunjena originalnim idejama kojih nikad ne manjka – dobitna kombinacija.

Izvor:
Foto:

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje