Prije desetak godina na tržištu su se pojavile peći za pelete. Ljudi kao ljudi, uvijek su vrlo sumnjičavi prema novim stvarima. No, s godinama sve je više njih prelazilo na grijanje s obnovljivim izvorima energije.
Prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj se nešto manje od 2 % ljudi grije na pelete. U zadnjih pet godina cijena vrećice drvenih peleta, koja ima oko 15 kilograma, nije znatno varirala.
Cijene otišle u nebo
Prošle godine ujesen ili ljeti mogli ste vrećicu nabaviti po cijeni od 22 do 35 kuna, naravno ovisno o kvaliteti peleta.
– Već šest godina grijem se na drveni pelet. Pelete sam gotovo uvijek kupovao od jednog proizvođača iz Varaždinske županije. U početku je vrećica bila 18 kuna, pa je cijena lagano rasla na 20, pa 22 kune, da bi prošle godine plaćao 25 kuna vreću peleta. No, ove godine cijene su podivljale. Sada kod tog istog proizvođača vrećicu peleta plaćam 50 kuna – rekao je Varaždinac (podaci poznati redakciji).
Naš čitatelj grije stambeni prostor od oko 110 metara četvornih. Sustav centralnog grijanja povezan je na noviju, sofisticiranu peć na pelete koja ima iskoristivost čak 90 %. To naravno ovisi i o samoj kvaliteti peleta, postavkama peći te čistoći uređaja.
Njemu je za cijelu sezonu grijanja potrebno oko 180 vrećica peleta, što je 2700 kilograma. Prošle sezone grijanja on je tih 180 vrećica platio 4500 kuna, no ove sezone, s obzirom na cijene, platit će 9000 kuna!
– Katastrofa, to je povećanje za 100 %. Na kraju ispada da je ekološki prihvatljivije grijanje mnogo skuplje od grijanja na plin – dodao je Varaždinac koji nema alternativu što se tiče grijanja.
– Možeš ti u nekom prijelaznom razdoblju dogrijati prostor, naprimjer električnim radijatorima, no to nije to. Prostor se znatno brže rashladi, a i automatski su ti račun za električnu energiju viši. No, što je tu je. Sve je u redu kad imaš i možeš platiti tu cijenu peleta – ističe Varaždinac koji drži da cijene peleta nisu nimalo realne, bez obzira što su proizvođačima znatno veći računi za struju.
Skuplja struja
– Nije struja jedina komponenta proizvoda. Ako netko ima svoju piljevinu od koje radi pelete, ne može cijena biti takva. Po meni, s obzirom na sve, realna cijena vrećice od 15 kilograma bi bila oko 42 kune za proizvođača koji direktno prodaje potrošačima, a ne trgovačkim lancima – istaknuo je Varaždinac.
Za koju cijenu drvene pelete prodaje, pitali su Marija Katalenića, vlasnika tvrtke KM Produkt iz Donjeg Poljane koja se bavi proizvodnjom drvenih peleta. Njegova tvrtka mjesečno proizvede od 30 do 50 tona peleta.
– Cijena vrećice peleta kod nas je trenutno 45 kuna. Sastav mojih peleta je 80 % bukva i 20 % ostalo drvo. A zašto su peleti toliko poskupjeli? Zato jer, a to vam mogu i pokazati, mi je mjesečna rata struje s 5000 kuna porasla na 19.000 kuna. Druga stvar je da je cijena sirovine, odnosno piljevine, također porasla za 100 %. Pproblem je da cijenu sirovine diktiraju veliki proizvođači peleta i mi smo jednostavno prisiljeni kupovati je po toj cijeni. Druga stvar je ako imate svoju pilanu, pa u pelete stavljate otpad s drvene građe. Imao sam i ja pilanu, no sad je “ne vrtim”, već prodajem samo pelete – ističe Mario Katalenić.
Inače, veliki proizvođači koji diktiraju cijenu sirovine, snabdijevaju uglavnom inozemno tržište.
Veliki vs. mali
– To je tako. Veliki proizvođači peleta uglavnom gotovo sve što proizvedu izvoze u Austriju, Italiju i Njemačku. Što je sasvim legitimno jer naravno, tako zarađujete više. Mi mali proizvođači, a nas je u Varaždinskoj županiji troje, snabdijevamo Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju. Mi smo s ovim cijenama na rubu rentabilnosti – ističe Katalenić.
Što se tiče trgovačkih centara cijena vrećice peleta je od 65 do 75 kuna. No, primjećuje se da se ljudi baš ne “grabaju” za pelete po tim cijenama. Na te cijene, koje su takve zbog trgovačke marže, sigurno je utjecalo i to što pelete ne možete uvesti iz Srbije i Bosne i Hercegovine, jer je tamo do kraja listopada zabranjen izvoz peleta te određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drva.
– Cijene peleta su porasle u prosjeku za duplo u odnosu na stanje prije godinu dana. Naravno, treba uspoređivati istu vrstu peleta, za usporedivo razdoblje. Cijena certificiranog peleta u klasi EN plus A1 sa uključenim PDV-om, iznosio je prošle godine oko 34 kune za vrećicu od 15 kg. Što se tiče peleta iz Srbije i BiH, oni uglavnom proizvode pelet u klasi EN plus A2, niže kvalitete ali i niže cijene. No, cijene peleta u BiH, Srbiji i Hrvatskoj su vrlo slične te nije realno očekivati nižu cijenu uvoznog peleta – komentirao je situaciju Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije.
On vjeruje da je cijena peleta u Hrvatskoj dosegnula vrhunac.
– Smatram da je cijena dosegnula svoj vrhunac te ne očekujem dalji rast. Pad cijena je realno očekivati u veljači, naravno ovisno o zimskim čudima. Cijene će ovisiti kao i do sada o cijeni plina te odnosima ponude i potražnje – zaključio je Ivić Pašalić.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
