Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je konačne podatke o odvojenom prikupljanju otpada po gradovima i općinama u 2019. godini. Očekivano, vrh tablice uspješnosti drže međimurski gradovi i općine u kojima ovu uslugu obavlja komunalno poduzeće Pre-kom.

Preloški komunalac uslugu prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada obavlja u Gradu Prelogu i 11 međimurskih općina: Belici, Dekanovcu, Domašincu, Donjem Kraljevcu, Donjem Vidovcu, Donjoj Dubravi, Goričanu, Kotoribi, Podturnu i Svetoj Mariji, kao i u Martijancu u susjednoj Varaždinskoj županiji. Među 12 najuspješnijih jedinica lokalne samouprave (JLS) čak je deset Pre-komovih, a još dvije se nalaze unutar najboljih 25.

Pojedinačno najbolji rezultat na nacionalnoj razini je ostvario Grad Prelog koji je na visokih 66,69 posto odvojenog prikupljanja otpada. Na drugom mjestu sa 66,16 posto nalazi se Belica. Među 12 najboljih ušle su još dvije međimurske općine, Strahoninec i Šenkovec, gdje komunalnu uslugu obavlja čakovečki Čakom. Treba spomenuti i da su svi Pre-komovi partneri na više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada, uz izuzetak Općine Donji Vidovec, koja je 2019. godinu završila s rezultatom od 49,70 posto.

Otvoreno pismo ministru Tomislavu Ćoriću

– Nisu to rezultati koji su došli preko noći. Mi na edukaciji stanovništva, osiguravanju nužne tehnike i tehnologije te neprestanim ulaganjima i inovacijama, radimo već godinama. S edukacijom o potrebi odvojenog prikupljanja smeća i mogućnostima ponovne uporabe, radimo već s mališanima vrtićke dobi. Sve to je dovelo do toga da su Pre-kom i njegovi partneri već nekoliko godina unatrag na vrhu liste najuspješnijih hrvatskih gradova i općina – ističe direktor Pre-koma Siniša Radiković.

U Pre-komu, osim što se trude osigurati maksimalnu kvalitetu usluge svojim korisnicima, nastoje se izboriti za pravednije kriterije koji se određuju zakonima i uredbama, koji su dosad u pravilu išli na štetu malih gradova i općina, malih komunalnih poduzeća, ali i jednočlanih te dvočlanih kućanstava. Upravo stoga je direktor Radiković krajem kolovoza na adresu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te ministra Tomislava Ćorića i njegovih suradnika uputio otvoreno pismo. U njemu je još jednom istaknuo primjedbe i prijedloge vezane uz zakon i uredbe koje se odnose na gospodarenje otpadom.

– Mnogi prijedlozi se ne usvajaju, a dio naših korisnika smatra da smo mi krivi za loša rješenja koja nam se nameću. Ministarstvu i ministru Ćoriću sam se obratio u ime 12 jedinica lokalne samouprave, tvrtke Pre-koma kao davatelja usluge, ali i svoje osobno jer smatram da su naši ostvareni rezultati u odvojenom sakupljanju i obradi korisnog otpada ponajbolji u Hrvatskoj i da bi Ministarstvo moglo usvojiti neke od naših prijedloga koji su se potvrdili u praksi. Skrenuo sam mu, također, pažnju da su u Zakon prepisani sporni članci iz Uredbe za koju je Ustavni sud donio privremenu mjeru do konačne odluke – pojašnjava direktor Radiković. U svojem pismu direktor Pre-koma zatražio je da se promijene dva članka Zakona o gospodarenju otpadom.

Sporni članak Zakona nalazi se pred Ustavnim sudom

– Prema jednom spornom članku sva kućanstva i sve pravne osobe moraju plaćati istu cijenu minimalne javne usluge. To nije korektno jer mala kućanstva, jednočlana i dvočlana, proizvode manje otpada, kako korisnog, tako i miješanog te glomaznog. Isto to se događa i s malim poduzećima koja rade manje otpada, a i ostvaruju bolje rezultate u odvajanju. Skrenuo sam pozornost da se tekst ovog članka putem Uredbe rješava na Ustavnom sudu te smatram da bi se članak trebao promijeniti ili se pričekati s donošenjem Zakona do rješenja Ustavnog suda. U suprotnom će donošenje ovakvog Zakona s lošim rješenjem ponovno potaknuti podnošenje ustavnih tužbi – mišljenja je Siniša Radiković, koji ujedno nudi i prijedlog kvalitetnog rješenja:

– Predložio sam da se članak promijeni na način da osim predloženog dijela, da svi plaćaju isto, unesu dodatni kriteriji poput volumena ugovorenog spremnika, broja članova kućanstva ili nečega drugog što pojedini gradovi i općine smatraju da je primjereno za njihovo područje. Mi, ali i veliki broj drugih JLS-a trenutno koristimo volumen ugovorenog spremnika (60 do 7000 litara) te smatramo da smo postigli kvalitetno rješenje načela „onečišćivač plaća“. Isto treba primijeniti i za korisnike koji nisu kućanstva.

Za direktora Radikovića sporna je i odredba Članka 77. u kojoj se navodi da svi gradovi i općine s više od 3000 stanovnika moraju izgraditi fiksno reciklažno dvorište.

– Ovim člankom pogoduje se gradovima s više od 25.000 stanovnika, koji su u pravilu bogatiji, a kažnjavaju se manje općine i gradovi. Smatramo da uvjeti za izgradnju reciklažnih dvorišta trebaju biti isti za sve te da treba poticati izgradnju zajedničkih fiksnih reciklažnih dvorišta za susjedne gradove i općine koji zajedno imaju do 25.000 ili čak do 50.000 stanovnika te bi u zakon trebalo dodati da više JLS-a može koristiti zajedničko fiksno reciklažno dvorište.

Navodi direktora Radikovića, ali i apsurd spornoga članka, najbolje se oslikavaju upravo na Pre-komovim višegodišnjim iskustvima.

– U našem slučaju 12 JLS-a zajednički gospodari otpadom i postiže odlične rezultate u odvajanju i obradi korisnog otpada s rezultatima i višima od 65 posto. Sva naselja posjećuje mobilno reciklažno dvorište i skuplja vrlo malo otpada jer se gotovo sve prikuplja na kućnom pragu korisnika. Imamo zajedničko reciklažno dvorište, sortirnicu, obradu glomaznog otpada, Centar za ponovnu uporabu (CPU), kompostanu… No, prema navedenom članku, još šest JLS-a trebalo bi izgraditi fiksna reciklažna dvorišta te bi došli u situaciju da na 38.500 stanovnika imaju čak sedam fiksnih reciklažnih dvorišta, što smatramo nepotrebnim čak i za bogatije zemlje od RH, a i operativni troškovi vođenja reciklažnih dvorišta doveli bi do poskupljenja usluge – zaključuje direktor Siniša Radiković.

Da su pismo i prijedlozi pali na plodno tlo svjedoči podatak da je direktor Radiković bio pozvan na sastanak u Ministarstvo s državnim tajnikom. Novi Zakon o gospodarenju otpadom tako bi napokon mogao dobiti smisleniju i logičniju formulaciju od koje bi korist imali svi korisnici komunalnih usluga.

Novi EU projekt: reciklažno dvorište za građevinski otpad

U utorak, 8. rujna, direktor Pre-koma Siniša Radiković je potpisao ugovor za realizaciju novog EU projekta za izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Vrijednost projekta je gotovo 4,2 milijuna kuna, od čega je nešto više od 2 milijuna bespovratnih sredstava.

– Putem projekta izgradit će se reciklažno dvorište za građevinski otpad te nabaviti strojevi za obradu građevinskog otpada. U sklopu projekta su također osigurana sredstva za plaće zaposlenika Pre-koma koji će voditi projekt, kao i za provođenje informativnih aktivnosti. Naši zaposlenici su samostalno odradili prijavu čak triju projekata u ovoj godini: „Opremanje i  modernizacija Kompostane Prelog“, „Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada“ i posljednjih „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad“. Ukupna vrijednost navedenih projekata je 10,45 milijuna kuna, od čega je 6,05 milijuna bespovratnih sredstava.