Prva žetva industrijske konoplje
U rujnu je na vrta direktoru varaždinske tržnice pokucala kriminalistička policija. Predrag Ciglar nije ništa skrivio. Krivo je neznanje varaždinskih sitnih dilera. Na tržištu „trave“ pojavili su se listovi biljkaka od četiri hektara industrijske konoplje koju su posadile Gradske tržnice.
Preprodavači su ih zamijenili za indijsku konoplju i „prepoznali“ izvor odlične zarade. Oni upućeniji misle, pak, da nije riječ o zabuni, već o narkomanima spremnima i na takvu, već prvim dimom, uočljivu prevaru. Kako se to u budućnosti ne bi ponovilo Tržnice se prije nove sadnje krajem travnja spremaju postaviti veliki natpis na ulazu u polje o čemu je riječ. – Nije nama problem, što su trgali lišće nego jer su izgazili dosta, a sjeme je na vrhu biljke pa su ga uništili. Dobro, Fala Bogu, šteta nije velika.
Mogućnosti korištenja konoplje su uistinu velike i njezin potencijal nije iskorišten. Danas se vlakna konoplje već ugrađuju čak u branike vozila, koristi se i u tekstilnoj i farmaceutskoj industriji, pa i u građevinarstvu gdje se koristi za opeku. Sveukupno konopla može poslužiti pri izradi 170 proizvoda. Posebno je zastupljena u medicini i to u obliku vrlo zdravog ulja koje se dobiva od sjemenki. S tekstilnim je fakultetom dogovoreno ispitivanje svojstva uzoraka za tkaninu koja se danas najviše koristi kod odjeće za malu djece ukoliko su alergična na pamuk.
Industrijska konoplja koja je nekada bila vrlo zastupljena u proizvodnji gotovo svega, jedno je vrijeme nestala s tržišta. Vjeruje se da su krivci tome jaki gospodarski lobiji kojima nije u interesu da se na tako jeftin naćin može proizvesti ono što oni skupo prodaju.
Troškovi sadnje industrijske konoplje zanemarivi su u odnosu na prihode. Sjeme smo platili 10 tisuća kuna koje smo dobili od Grada natrag, putem natječaja za poticaje. Obzirom da smo bili jedini dobili smo sve i pokrili su kompletan trošak obrade. Obrada zemlje, kombajniranje, trošak sušenja, prerade – ukupni trošak za tih 4 hektara biti će oko 30 tisuća kuna, sa sjemenom- 40. Zarada?- 100 tisuća kuna.
Iako je na tribini i predstavljanju koje su Slovenci lani održali u Vidovcu dvorana bila puna do posljednjeg mjesta, na koncu se pokazalo da je bila riječ samo o znatiželji. Jer, unatoč ne velikim troškovima plus poticajima, konoplju nije posadio – nitko. Tako da su Gradske tržnice jedine koje u Varaždinskoj županiji, sade ovu, zlata vrijednu biljku – Valjda ljudi nisu spremni na nepoznanice,a i papirologija je obimna. Plus, vjerujem da ima i skepse zbog asocijacije na indijsku konoplju. Zvalo nas je puno ljudi, pitalo, ali ništa, kaže Ciglar i nastavlja – U lipnju smo na četiri hektara posadili industrijsku konoplju. To je bilo malo kasno, obzirom da se ona sadi krajem travnja ili početkom svibnja. Za kašnjenje je kriva papirologija. Treba dobiti dozvolu od Ministarstva za uvoz sjemena, mi smo uvezli Fedora 17 iz Francuske. Unatoč priličnoj šteti zbog suše – pa na kukuruzu imamo stopostotnu štetu, konoplja se održala i odlično rodila. Tim više što su kolege iz Slovenije koji se već godinama bave sadnjom konoplje čak oduševljeni. Zato što je zemlja prilično šljunkasta, nekvalitetna, konoplji očigledno to paše.Svaka riječ koju su Slovenci naveli skepticima u Vidovcu, pokazala se istinitom. – Na četiri hektara dobili smo oko četiri tone friškog sjemena – inaće, samo sjeme se smije kupiti, na žalost stabiljka i lišće se moraju sami zaorati jer još nema zakonske regulative o uvozu biljke, iako je u EU to već normalno. Sjeme smo pokupili, posušili, provjetrili, očistili od smeća i dobili oko 2,5 tona suhog sjemena, spremnog za obradu. Napravili smo uzorke u uljarama Presečki i Hrastić iz Ludbrega. Na kraju smo dogovorili sa Hrastićem. Proizveo je ulje koje smo potom dali na analizu koja je više no zadovoljavajuća – prosjek je oko pet kila sjemena za litru. Na 2,5 tona to je oko 500 litara. Na tržištu između 250 i 350 kuna po litri. Već imamo dućan koji je stavio ulje u prodaju na tržnici, organizirati ćemo i internet prodaju, a dalje ćemo vidjeti – ovisi o potražnji. Nemamo ga baš previše pa da bismo se širili u prvoj godini.
Zahvaljući pozitivnim iskustvima, Tržnica će iduće godine posaditi konoplju na cijelom zemljištu, što je oko sedam hektara. – Zvali su nas ljudi za kooperaciju, ali nam to nije primarna djelatnost. Pokazalo se o.k. ali za sada ćemo raditi sami, bez kooperanata, kaže direktor. Nada se jedino da će tabla tri x dva metra koju će postaviti prije iduće sjetve biti dovoljno upozorenje da je riječ o konoplji od koje se, primjerice, može napraviti guma, ali ne i „napušiti se“.
Zahvaljući pozitivnim iskustvima, Tržnica će iduće godine posaditi konoplju na cijelom zemljištu, što je oko sedam hektara. Zvali su nas ljudi za kooperaciju, ali nam to nije primarna djelatnost. Pokazalo se o.k. ali za sada ćemo raditi sami, bez kooperanata.Nadaju se jedino da će tabla tri x dva metra koju će postaviti prije iduće sjetve biti dovoljno upozorenje da je riječ o konoplji od koje se, primjerice, može napraviti guma, ali ne i „napušiti se“
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).
Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu zajednicu.
Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih aktivnosti bez zastoja.
– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.
Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.) izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta. Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.
Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.
Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš, već donosi i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.
Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.
Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.
Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.
U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.
Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.
Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.
Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!
Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.
Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.
Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.
Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.
U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.
Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.
Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
