Povežite se s nama

Život i društvo

Sjeo na motor i proputovao osam zemalja, posjetio rudnik soli, navjeći kanjon u Europi i provozao se kultnom cestom u Rumunjskoj

Objavljeno:

- dana

Ivan Modrić iz Velikog Bukovca nedavno se odvažio na pravu pustolovinu, a u deset dana motorom je prošao čak osam država. Po prvi puta na takvo je putovanje krenuo sam.

– U moto svijet ušao sam slučajno jer me to uopće nije zanimalo, imao sam položene kategorije za automobil i kamion s prikolicom, pa sam sam sebi rekao, ajde još ću položiti i za motor. Kupio sam svoj prvi motor sa 20 godina, te sam sa prijateljem krenuo na prvo putovanje do mora. Nisam mogao vjerovati kako motor može predstavljati avanturistički odmor od svakodnevnog života, ali i upoznavanja samog sebe – počinje nam svoju priču Ivan.

U samo tri godine prevalio je 50 tisuća kilometara kroz čak 15 europskih država.

– Nakon 3 godine, moje prve avanture i shvaćanja kako je kombinacija motora i putovanja nešto što želim da me prati kroz cijeli život, prošao sam preko 50 tisuća kilometara i 15 država Europe. Na sva putovanja išao sam sa prijateljima, te smo ih planirali zajedno nekoliko mjeseci prije, što zbog različitih poslova koje radimo, a i zbog zahtjevnosti samog putovanja motorom, jer, sjesti na motor nije kao kad sjedneš u auto pa si zaštićen pojasom, zračnim jastukom i limom – kaže mladi pustolov.

Ove godine skupio je hrabrosti i ostvario ono o čemu je dugo sanjao, a to je otići na putovanje motorom potpuno sam.

– U šestom mjesecu s prijateljima sam bio u Grčkoj, bilo je predivno. Grčka je bila povod da se odlučim otići u nepoznato po prvi puta potpuno sam. Ostalo mi je još 10 dana godišnjeg te sam se odlučio na putovanje državama Balkana, a to su bile: Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Srbija. Glavni cilj mi je bio posjetiti Kosovo, Skopje, planinu u Bugarskoj, cestu p i rudnik Soli u Rumunjskoj. Ukupno sam bio 10 dana i prošao preko 3500 kilometara, većinom kroz stare ceste, stekao nova prijateljstva, upoznao druge kulture i tradicije – priča nam Ivan.

Obitelj nije bila oduševljena njegovom odlukom, ali imao je punu podršku.

– Moja obitelj nije bila previše sretna kad sam ih obavijestio da na ovakvo putovanje idem sam, ali imao sam maksimalnu podršku jer dolazim iz obitelji u kojoj moji roditelji i sestra također vole motore i putovanja – govori Ivan.

Imao je sreće jer nije bilo kiše, ali ga je zato na putu zatekla gusta magla.

– Zanimljivo je da me u 10 dana kiša pratila svega 5 minuta, ali zato mi je magla pokvarila dio kojemu sam se najviše veselio, a to je bila cesta Transfagarašan u Rumunjskoj. To me malo razočaralo, ali sigurno ću se jednom prilikom opet vratiti. Posebno me se dojmio rudnik soli (Salina Turda) u Rumunjskoj, prijevoj Shipka u Bugarskoj koji prolazi kroz planine Balkan, te Rugova kanjon na Kosovu koji je dugačak 25 kilometara. Poseban doživljaj pruža taj riječni kanjon u zapadnom Kosovu, u albanskim Alpama, blizu granice s Crnom gorom. S dužinom od 25 kilometara i dubinom do 1000 metara, Rugova se smatra jednim od najdužih i najdubljih kanjona u Europi – priča nam Ivan.

Kaže da su ga ljudi u svim tim zemljama dočekali prijateljski.

– Najviše sam bio razočaran, i što me rastužilo, je to što je u svim tim zemljama kojima sam bio standard života jako nizak, a s druge strane stječe se dojam da su ljudi zadovoljni i puno sretniji od nas. Nastojao sam da što više putovati starom cestom jer me zanimalo kako ljudi žive. Kad prolaziš tim selima ljudi i djeca ti se smiju i mašu – priča Ivan.

Kaže da je imao i jedna susret koji ga je na prvu i šokirao.

– Najviše sam se iznenadio, ali i pomalo uplašio kad me čovjek autom sustigao na cesti prema Makedoniji. Zaustavio me i nisam znao što hoće te je rekao da me želi počastiti pićem. Na kraju je to ispao ugodan i zanimljiv susret. Na rumunjskoj cesti prišli su mi i ljudi i željeli se sa mnom fotografirati – priča Ivan.

– Spavao sam po apartmanima, jeo ispred trgovine i ponekom restoranu i nigdje nisam imao ni jednu primjedbu na ljude, jer su veoma gostoljubivi. Smještaj sam tražio preko Bookinga, gledao sam da bude najjeftiniji, ali opet da ima i parking za motor jer su mi prijatelji rekli kako je znalo biti krađa motora u tim zemljama. Cijena smještaja i nije bila jeftina, kretala se od 25 do 35 eura i to je jedini nedostatak samostalnog putovanja. Sa sobom sam za svaki slučaj uzeo i šator te svu opremu za kampiranje u slučaju da se nešto dogodi – rekao je Ivan.

Kaže da je na ovom putovanju puno toga vidio, upoznao zanimljive ljude, ali i samoga sebe.

– Ovim putovanjem upoznao sam samog sebe i shvatio kako uvijek možeš biti svoj i živjeti po svojim pravilima jer te zbog toga nitko neće osuđivati – rekao je Ivan i dodao kako su u planu već i nova putovanja.

– Druge godine idem s prijateljima na najveći moto susret na svijetu u Portugal mjesto Faro, susret traje 4 dana, a sve zajedno ćemo biti oko 2 tjedna na putu i proći ćemo preko 6000 kilometara – kaže Ivan.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje