Povežite se s nama

Život i društvo

Sjeo na motor i proputovao osam zemalja, posjetio rudnik soli, navjeći kanjon u Europi i provozao se kultnom cestom u Rumunjskoj

Objavljeno:

- dana

Ivan Modrić iz Velikog Bukovca nedavno se odvažio na pravu pustolovinu, a u deset dana motorom je prošao čak osam država. Po prvi puta na takvo je putovanje krenuo sam.

– U moto svijet ušao sam slučajno jer me to uopće nije zanimalo, imao sam položene kategorije za automobil i kamion s prikolicom, pa sam sam sebi rekao, ajde još ću položiti i za motor. Kupio sam svoj prvi motor sa 20 godina, te sam sa prijateljem krenuo na prvo putovanje do mora. Nisam mogao vjerovati kako motor može predstavljati avanturistički odmor od svakodnevnog života, ali i upoznavanja samog sebe – počinje nam svoju priču Ivan.

U samo tri godine prevalio je 50 tisuća kilometara kroz čak 15 europskih država.

– Nakon 3 godine, moje prve avanture i shvaćanja kako je kombinacija motora i putovanja nešto što želim da me prati kroz cijeli život, prošao sam preko 50 tisuća kilometara i 15 država Europe. Na sva putovanja išao sam sa prijateljima, te smo ih planirali zajedno nekoliko mjeseci prije, što zbog različitih poslova koje radimo, a i zbog zahtjevnosti samog putovanja motorom, jer, sjesti na motor nije kao kad sjedneš u auto pa si zaštićen pojasom, zračnim jastukom i limom – kaže mladi pustolov.

Ove godine skupio je hrabrosti i ostvario ono o čemu je dugo sanjao, a to je otići na putovanje motorom potpuno sam.

– U šestom mjesecu s prijateljima sam bio u Grčkoj, bilo je predivno. Grčka je bila povod da se odlučim otići u nepoznato po prvi puta potpuno sam. Ostalo mi je još 10 dana godišnjeg te sam se odlučio na putovanje državama Balkana, a to su bile: Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Srbija. Glavni cilj mi je bio posjetiti Kosovo, Skopje, planinu u Bugarskoj, cestu p i rudnik Soli u Rumunjskoj. Ukupno sam bio 10 dana i prošao preko 3500 kilometara, većinom kroz stare ceste, stekao nova prijateljstva, upoznao druge kulture i tradicije – priča nam Ivan.

Obitelj nije bila oduševljena njegovom odlukom, ali imao je punu podršku.

– Moja obitelj nije bila previše sretna kad sam ih obavijestio da na ovakvo putovanje idem sam, ali imao sam maksimalnu podršku jer dolazim iz obitelji u kojoj moji roditelji i sestra također vole motore i putovanja – govori Ivan.

Imao je sreće jer nije bilo kiše, ali ga je zato na putu zatekla gusta magla.

– Zanimljivo je da me u 10 dana kiša pratila svega 5 minuta, ali zato mi je magla pokvarila dio kojemu sam se najviše veselio, a to je bila cesta Transfagarašan u Rumunjskoj. To me malo razočaralo, ali sigurno ću se jednom prilikom opet vratiti. Posebno me se dojmio rudnik soli (Salina Turda) u Rumunjskoj, prijevoj Shipka u Bugarskoj koji prolazi kroz planine Balkan, te Rugova kanjon na Kosovu koji je dugačak 25 kilometara. Poseban doživljaj pruža taj riječni kanjon u zapadnom Kosovu, u albanskim Alpama, blizu granice s Crnom gorom. S dužinom od 25 kilometara i dubinom do 1000 metara, Rugova se smatra jednim od najdužih i najdubljih kanjona u Europi – priča nam Ivan.

Kaže da su ga ljudi u svim tim zemljama dočekali prijateljski.

– Najviše sam bio razočaran, i što me rastužilo, je to što je u svim tim zemljama kojima sam bio standard života jako nizak, a s druge strane stječe se dojam da su ljudi zadovoljni i puno sretniji od nas. Nastojao sam da što više putovati starom cestom jer me zanimalo kako ljudi žive. Kad prolaziš tim selima ljudi i djeca ti se smiju i mašu – priča Ivan.

Kaže da je imao i jedna susret koji ga je na prvu i šokirao.

– Najviše sam se iznenadio, ali i pomalo uplašio kad me čovjek autom sustigao na cesti prema Makedoniji. Zaustavio me i nisam znao što hoće te je rekao da me želi počastiti pićem. Na kraju je to ispao ugodan i zanimljiv susret. Na rumunjskoj cesti prišli su mi i ljudi i željeli se sa mnom fotografirati – priča Ivan.

– Spavao sam po apartmanima, jeo ispred trgovine i ponekom restoranu i nigdje nisam imao ni jednu primjedbu na ljude, jer su veoma gostoljubivi. Smještaj sam tražio preko Bookinga, gledao sam da bude najjeftiniji, ali opet da ima i parking za motor jer su mi prijatelji rekli kako je znalo biti krađa motora u tim zemljama. Cijena smještaja i nije bila jeftina, kretala se od 25 do 35 eura i to je jedini nedostatak samostalnog putovanja. Sa sobom sam za svaki slučaj uzeo i šator te svu opremu za kampiranje u slučaju da se nešto dogodi – rekao je Ivan.

Kaže da je na ovom putovanju puno toga vidio, upoznao zanimljive ljude, ali i samoga sebe.

– Ovim putovanjem upoznao sam samog sebe i shvatio kako uvijek možeš biti svoj i živjeti po svojim pravilima jer te zbog toga nitko neće osuđivati – rekao je Ivan i dodao kako su u planu već i nova putovanja.

– Druge godine idem s prijateljima na najveći moto susret na svijetu u Portugal mjesto Faro, susret traje 4 dana, a sve zajedno ćemo biti oko 2 tjedna na putu i proći ćemo preko 6000 kilometara – kaže Ivan.

Život i društvo

Nova potvrda kvalitete rada: Sveučilište Sjever prvi put na rang listi najboljih europskih sveučilišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sveučilište Sjever nastavlja potvrđivati svoju kvalitetu u radu što dokazuje i po prvi put prisustvo na novoj rang listi QS World University Rankings: Europe 2025, koje je obuhvatilo 684 sveučilišta iz 40 europskih zemalja.

Na toj se listi našlo šest hrvatskih javnih sveučilišta među kojima je Sveučilište Sjever najmlađe, a u iznimno konkurentnom okruženju na prvom se mjestu nalazi švicarsko sveučilište ETH Zurich, slijede Imperial College London, University of Oxford, University of Cambridge i University College London.

Sveučilište Sjever prema britanskoj analitičkoj kompaniji Quacquarelli Symonds koja je objavila rezultate velikog istraživanja rangirano je i kao 137. sveučilište u južnoj Europi.

Indikatori koji su se ocjenjivali prilikom rangiranja obuhvatili su akademsku reputaciju, reputaciju poslodavca, uključenost u međunarodne istraživačke mreže, omjer studenata i nastavnog osoblja, citiranost znanstvenika, citate po radu, udio inozemnog nastavnog osoblja kao i inozemnih studenata, broj studenata koji odlaze i dolaze na razmjenu, održivost, te ishode zapošljavanja.

– Ponosni smo što je Sveučilište Sjever rangirano među najboljim sveučilištima u Europi, tim više što znamo da na starom kontinentu djeluje više od 6 000 visokoobrazovnih institucija i doći na ovakvu listu priznanje je da dobro i kvalitetno radimo. Već i samo ocjenjivanje po kriterijima za nas je iznimno važno jer i to nam je pokazatelj u kojem smjeru moramo rasti i napredovati na putu izvrsnosti. Sveučilište Sjever je mlado sveučilište, pa kada gledamo i druga sveučilišta na listi koja imaju višestoljetnu tradiciju, možemo itekako biti zadovoljni da smo se kroz ovo kratko vrijeme već dokazali na europskoj akademskoj karti – ističe rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković.

Analizirani indikatori potvrđuju i jednu od glavnih odrednica Sveučilišta Sjever, a to je osiguranje kvalitete u nastavnom procesu koja se upotpunjuje i dodatnim sadržajima i projektima kako bi se studentima osigurala sva potrebna znanja, ali i vještine na izazovnom tržištu rada.

– Naši studenti po stjecanju diplome, ali i prije toga vrlo brzo pronalaze posao. Intenzivna suradnja koju imamo s gospodarskim sektorom zasigurno tome pridonosi, jer nastojimo studente i preko gostujućih predavanja upoznati s potencijalnim poslodavcima. Kada je riječ o našim profesorima i nastavnicima uz rad sa studentima intenzivno rade i na svom profesionalnom razvoju, pa tako imamo profesore koji su među najcitiranijim znanstvenicima u svijetu – nastavlja rektor prof. dr. sc. Marin Milković, dodajući kako je i reputacija koju ima Sveučilište Sjever prepoznata u ovom rangiranju, a na tome će se još i više intenzivnije raditi.

– Sveučilište Sjever postalo je nezaobilazan i ključan faktor u sinergiji visokog obrazovanja i gospodarstva, ali i svakodnevnog života ne samo u dva grada u kojem djeluju sveučilišni centri odnosno Varaždinu i Koprivnici, već i puno šire. Naši odjeli sudjeluju u nizu javnih događanja, organiziramo konferencije na koje stižu sudionici iz cijelog svijeta, širimo našu mrežu partnerskih sveučilišta, a sve to s ciljem da našim studentima pružimo što bolje obrazovanje i osiguramo što bolju početnu poziciju za buduće uspješne karijere – poručuje rektor Milković.

Da bi sveučilište uopće krenulo u rangiranje po ovoj metodologiji potrebno je zadovoljiti prve kriterije pri eliminaciji poput znanstvenih publikacija na godišnjoj razini. „Tehnički glasnik“ koji je počeo s izlaženjem još u vrijeme Veleučilišta u Varaždinu nastavio se razvijati i sada je pod okriljem Sveučilišta Sjever visokorangiran u znanstvenim publikacijama, a profesori i nastavnici aktivni su u predstavljanju svojih radova na konferencijama širom Europe i svijeta.

– Vjerujemo da su stručnjaci iz Quacquarelli Symondsa analizirali i taj dio našeg znanstvenog rada, a siguran sam i da ulazak Sveučilišta Sjever na listu najboljih europskih sveučilišta bit će dodatan poticaj svim našim djelatnicima da budu još bolji u svom radu – zaključuje rektor Milković.

Uvrštenje Sveučilišta Sjever na listu najboljih europskih sveučilišta stiglo je u vrijeme kada su započeli upisi novih studenata na prijediplomske studije. U tijeku su prijave za diplomske studije, kao i specijalističke i doktorske. Sveučilište Sjever u ljetnom je upisnom roku u potpunosti popunilo sva slobodna mjesta na nekoliko studijskih odjela, a ukupna popunjenost na prijediplomskim studijima je oko 80 %.

Ova najnovija potvrda kvalitetnog rada s europske razine dodatni je „vjetar u leđa“ i ljestvica više u izazovima kako biti još uspješniji, a iduće godine i za još bolje rangiranje Sveučilišta Sjever na listi najboljih europskih sveučilišta.

Nastavite čitati

Život i društvo

DVD Bisag proslavio 130. rođendan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jedno od najstarijih vatrogasnih društava s prostora sjeverozapadne Hrvatske – DVD Bisag svečanom je sjednicom obilježilo svoj 130. jubilej.

Uz nezaobilazno vatrogasno postrojavanje i prijavak načelniku općine Breznica te prezentaciju povijesnog barjaka Društva kao rijetko sačuvane vatrogasne relikvije ma ovim prostorima uopće, započelo je obilježavanje velikog jubileja vatrogasaca koji još od kraja pretprošlog stoljeća skrbe za sigurnost žitelja i imovine.

Predsjednik DVD-a Bisag Krešo Kovačević uvodno je pozdravio okupljene te ih uveo u program obilježavanja zajedničkoga jubileja, a potom je o povijesti i nastankom vatrogastva na najjužnijem dijelu Varaždinske županije iscrpno referirao tajnik društva Matija God. na svečanosti su potom čestitke slavljenicima uputili tajnik županijske vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Videc, predsjednik DVD-a Varaždin Radovan Martinec, načelnik Općine Breznica Stjepan Krobot, te izaslanik župana Varaždinske županije i saborski zastupnik Goran Kaniški te predstavnik dobavljača vatrogasne opreme tvrtke HRT Šarić Stjepan Berulec – svi redom naglasivši važnost vatrogastva i vatrogasaca kao stupova sigurnosti žitelja i šire zajednice.

– Možete biti ponosni na povijest ovoga druzštva koje je jedno od najstarijih vatrogasnih društava na našem području ali i u Hrvatskoj – naglasio je Radovan Martinec, predsjednik najstarijeg vatrogasnog društva u Hrvatskoj – DVD-a Varaždin, koje je nedavno obilježilo 160 godina od osnutka i djelovanja.

– Vaših 130 godina rječito govori o tome da potreba za gasiteljima požara na ovim prostorima postoji od davnina, iako znamo da vatrogasci danas, uz policiju i vojsku, obavljaju najsloženije i najvažnije poslove sa svrhom zaštite i spašavanja u svakoj prilici – kazao je Stjepan Berulec.

– Iako vaš općinski proračun nije velik, općina Breznica na čelu s načelnikom Krobotom nalazi sredstva kako bi vatrogasci imali sve što je potrebno za daljnje aktivnosti – naveo je načelnik općine Kneginec i saborski zastupnik Goran Kaniški i najavio kako uskoro vatrogasci DVD-a Bisag mogu računati na usluge budućega vatrogasnog kampusa – odnosno središta za obuku vatrogasaca jer, kako je naglasio, oprema i rekviziti predstavljaju samo jedan dio vatrogasne cjeline koja je potpuna uz adekvatnu obuku i pripremu kako mladih tako i starijih vatrogasaca.

Potom su zaslužnim vatrogaskinjama i vatrogascima DVD-a Bisag uručene zahvalnice i medalje za predani rad i napredak vatrogastva. Zlatne zahvalnice tom su prilikom primili Stjepan Krobot, Stjepan Šafran, Mario Martinjak, Igor Čehulić, Općina Breznica, LD Srndać, Limena glazba Sveti Martin, DVD Brstec i DVD Drašković, Tehno design doo, Obrt Kovačević, Kralj K&M doo, Caffe bar Lav, Market Mateković doo, Petrus za građevinske radove, OPG Posavec – Kovač, Kufer doo, Omega doo, Comet doo, Remex doo, Majcog mont jdoo, Elektroinstalacije Cvrlja, Autoprijevoz Knez i Vatrobran doo.

Srebrne su zahvalnice primili DVD Bedenica, DVD Breznica, DVD Radešić, DVD Sudovec, DVD Komin, DVD Visoko, DVD Varaždin, JOMAR obrt za usluge, UBDR Končar, Vulkanizer Geiger, HRT Šarić, Marenčić transporti, Autoprijevoznik Dragutin Margetić i Automehaničarska radiona Dalibor Pavlak.

Brončane medalje uručene su Maksimilijanu Hercegu, OPG-u Ivica Kovačević i tvrtki NewMip doo.

Zlatnu vatrogasnu medalju primio je Ivan Posavec, Zlatna vatrogasna plamenica uručena je Nenadu Brlekoviću, dok su Srebrne vatrogasne plamenice primili Božidar Peras, Matija God, Dražen Ledinski, Ivica Kovačević, Igor Čehulić, Goran Čehulić, Alen Petrinić, Damir Šaško i Damir Vuk. Brončane vatrogasne plamenice primili su Ivana Škarec, Krešo Kovačević, Matija Đurak, Zvonimir Škarec, Antonio Lepen, Josip Šargač, Dominik Škarec, Ivica Fišter i Andrija Pošta. Brončana je vatrogasna medalja uručena Snježici Kirin – Kos.

Vatrogasne spomenice za 50 godina članstva u DVD-a Bisag uručene su Ivici Čehuliću i Ivanu Posavcu, spomenice za 40 godina članstva u DVD-u Bisag primili su Goran Bruči i Darko Peras, spomenice za 30 godina članstva primili su Damir Vuk, Matija God, Ivica Kovačević, Igor Čehulić, Goran Čehulić, Božidar Peras, Damir Šaško, Alen Petrinić i Josip Geiger. Za 20 godina članstva u DVD-u Bisag Vatrogasna je spomenica uručena Kreši Kovačeviću, a za 10 godina Matiji Đuraku, Josipu Šargaču, Antoniju Lepenu, Dominiku Škarecu i Ivici Fišteru.   

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje