Povežite se s nama

Kultura

Slavonka koja je svoj život posvetila povijesti Varaždina

Objavljeno:

- dana

IN MEMORIAM

Hrvatsku muzejsku zajednicu, varaždinsku i hrvatsku kulturnu javnost napustila je Magdalena Lončarić, umirovljena muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Varaždin.

Svoj dugogodišnji rad započela je kao prosvjetna djelatnica, a od 1982. godine do umirovljenja 2011. godine radila je na poslovima kustosa u Gradskom muzeju Varaždin, gdje je bila voditeljica zbirki Povijesnog odjela. U svojem znanstveno-istraživačkom radu posebno se bavila temama iz povijesti Varaždina i Varaždinske županije i njegovih žitelja, napose onima vezanima uz političku i stranačku povijest, novinstvo, plemstvo, dobrotvorna društva i tiskarstvo, a posljednjih godina osobito i uz povijest židovskih obitelji na ovom području. Iz takvoga predanog rada nastale su i neke od najvrednijih i najopsežnijih povijesnih izložbi u varaždinskom muzeju, kojima je Magdalena bila autorica: Politički i stranački život Varaždina 1861. – 1941., Plemstvo Županije varaždinske, Varaždinska dobrotvorna društva, Tiskarstvo u Varaždinu, Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu te u suradnji s Ernestom Fišerom Novinstvo Varaždina. Godine 1998. pripremila je i prvu virtualnu izložbu Gradskog muzeja Varaždin za objavu na internetu pod nazivom 1848. godina u Varaždinu.

Magdalena Lončarić bila je znanstvenica, kustosica, povjesničarka i povjesničarka umjetnosti

Rezultate svojega istraživačkog rada objavila je i kao prinose u monografskim izdanjima, među kojima su: Spomenica Gradskog muzeja Varaždin, Klenovnik: 750 godina: 1224. – 1994., 80 godina Gradskog muzeja Varaždin, Ljepota prolaznosti (monografija o varaždinskom groblju), Tracing Jewish History and Culture in Varaždin. Kao suradnica HAZU-a, Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, sudjelovala je na različitim znanstvenim i stručnim skupovima, što je rezultiralo objavom njezinih radova u nekoliko zbornika: 600 godina Ivanca, 300 godina uršulinki u Varaždinu, 800 godina slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Varaždin i sjeverozapadna Hrvatska u Velikom ratu 1914. – 1918. te časopisu Radovi.

Bila je suradnica Hrvatskog instituta za povijest, obrađujući teme iz varaždinske prošlosti za zbornik radova Hrvatska 1848. i 1849., Hrvatskoga leksikografskog zavoda, pripremajući biografije znamenitih stanovnika našega grada za Hrvatski biografski leksikon, zagrebačke Židovske općine na pripremi varaždinskih tema za zbornik radova Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Hrvatske revije u temi broja koja se bavila posljednjim počivalištima, za koji je pripremila rad o varaždinskom groblju, te Varaždinskih vijesti s različitim povijesnim i muzejskim temama.

I u rad strukovnih udruga – Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske, Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, Hrvatsko-njemačkog društva te Društva povjesničara umjetnosti – a posebice u izdavačkoj djelatnosti strukovnih časopisa poput Muzejskog vjesnika, Časopisa za varaždinsku povjesnicu, Smotre – časopisa Hrvatsko-njemačkog društva, utkano je djelovanje i istraživanje kolegice Magdalene.

Odlaskom u mirovinu svoj istraživački kutak stvorila je u svojemu domu, nastavivši i dalje neumorno tragati za novim povijesnim podacima. Njezina odanost i posvećenost istraživanju povijesti i obradi muzejske građe, pedantnost, sistematičnost i radišnost bili su zarazni. Istraživanje, nemirni, samokritički i znatiželjni znanstveni duh, žive, vedre i prodorne plave oči svakodnevno su nas iznova podsjećale koliko još tema, građe, dokumenata i spoznaja mora istražiti. I posljednjih godina Magdalena je bila često u Muzeju, pripremajući opsežnu građu o židovskim obiteljima u Varaždinu. Svi smo se veselili zajedničkoj monografiji koju je s toliko žara pripremala.

Magdalena Lončarić bila je znanstvenica, kustosica, povjesničarka i povjesničarka umjetnosti; ali Magdalena nije bila samo to – mi, koji smo je imali prilike upoznati i živjeti uz nju i s njom, znamo da je bila i vesela, raspjevana Slavonka; oličenje širokoga slavonskog srca i duše, prava Šokica. Svoje slavonsko podrijetlo uvijek je s ponosom isticala, ali mi znamo da je i Varaždin itekako imao posebno mjesto u njezinu srcu jer je u tom gradu živjela, a njegovoj povijesti, ako to smijemo reći, posvetila život.
Draga Magdalena, neka Vam je vječna slava i hvala; čast nam je bila s Vama živjeti i raditi. Uvijek ćete nam nedostajati. Ostat ćete u našim mislima i našim srcima zauvijek. Neka Vam je laka ova hrvatska zemlja.

Djelatnici i umirovljenici  
Gradskog muzeja Varaždin

Izvor:
Foto:

Kultura

Udruga “Gardruža” ove godine napunila dva desetljeća: “Se čega se primemo, oddelamo kak spada!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga “Gardruža” Gardinovec osnovana je zadnjeg dana ožujka 2001. godine.

Dvadeseti rođendan, u duhu odgovornosti, nisu posebno obilježavali, već su “proslavili” u klasičnome međimurskom stilu: radno, s tim da su sredstva predviđena za obilježavanje uložili u uljepšavanje lokalnog parka.

– Tako smo financirali izradu mosta i bunara u parkiću. Zato ćemo sljedeću sjednicu Skupštine nastojati organizirati u ponešto svečanijem tonu – objašnjava predsjednica Udruge Marija Prekupec.

Promocija i zaštita

Udruga djeluje na području kulture, sporta, zaštite zdravlja, kao i zaštite okoliša i prirode s ciljevima organiziranja aktivnog provođenja slobodnog vremena građana i postizanja bolje kvalitete života, unapređivanja zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba.

– Puno naših projekata povezano je sa školom i vrtićem, tako da smo ove godine u tom smislu bili ograničeni. Uvijek nastojimo osmisliti neke aktivnosti i uz događanja kao što su Božić, Uskrs, advent, maškare i slično, a u naših dvadeset godina zaista smo sudjelovali u obilježavanju i proslavi mnogobrojnih manifestacija.

Općina Belica, kojoj Gardinovec pripada, bila je, primjerice, domaćin na Noći muzeja u Muzeju Međimurja 2014. godine. Članovi i članice “Gardruže” tada su počastili posjetitelje starinskim kolačima, a prezentirali su i pletenje cekara te izradu svatovske jabuke od papira. U takva se događanja nastojimo uključiti, s obzirom na činjenicu da smo i čuvari narodne baštine. Na Noći muzeja zamijetio nas je gospodin Bagarin, skupljač narodnih običaja, i pozvao nas na sudjelovanje na 48. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Rado smo se odazvali! – dodaje Marija.

Svojim zalaganjem vrijedni Gardinovčani i Gardinovčanke zaradili su i hrpu nagrada. Tako su dobili službena priznanja “Zeleni cvijet s brončanim znakom” Turističke zajednice Međimurske županije u okviru edukativne akcije “Volim Hrvatsku” za uređenost parka čak tri godine zaredom: od 2008. do 2010.! Od ove godine park krasi i velika kopija grba Općine od buksusa, odnosno pušpana: nadaju se da će stimulirajuće djelovati i na zaštitu okoliša. Na svečanom otvorenju sportske dvorane i sjednici OV-a 2012. za zalaganje Udruge na lokalnoj razini i uspješan rad uručena im je Zlatna plaketa – Grb Općine Belica, dok su tri godine kasnije od općine dobili i zahvalnicu, a 2016. i pohvalnicu.

– Na Danima kruha i zahvalnosti za plodove zemlje na Belici i u Gardinovcu uključujemo se s kolačima, proizvodima lokalnih OPG-ova, uz ples i pjesmu u pratnji tamburaša, u narodnim nošnjama koje nastojimo prezentirati svugdje gdje je prikladno. Jedan od projekata na koji smo najponosniji je “staro pralo”, to jest prikazivanje pranja rublja na način na koji su to radili naši stari. O uspjehu projekta najbolje su posvjedočili izrazi lica svih koji su vidjeli prikaz i s nostalgijom se prisjetili kako je to nekad izgledalo, a prikazale smo sve detalje – od kuhanja sapuna do upotrebe korita i nošenja autentičnih nošnji – uglas su nam ispripovijedale članice “Gardruže”. U rujnu 2018. običaj gardinovskoga potočnog prala dobio je i spomen ploču.

Niz nagrada

Od Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Udruzi je dodijeljen niz zahvalnica, priznanja i medalja. Izdvajamo tako Godišnju medalju za razvoj sportske rekreacije, koju je 2009. dobila predsjednica Udruge Marija Prekupec. Njoj je Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve” dodijelio i godišnju nagradu za razvoj sportske rekreacije “Mirko Relac” za 2015. godinu. Udruga je pak dobitnica više zahvalnica i priznanja za obilježavanje Svjetskog dana sporta i Svjetskog dana pješačenja na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i Priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju natjecanja na lokalnoj razini.

Članice i članovi na ovogodišnjim “Bakinim kolačima” u Čakovcu

– Na manifestaciji “Bakini kolači”, koju organizira Udruga “Međimurska gruda”, sudjelujemo od 2017. godine, kada smo u Prelogu predstavili repliku eko-etno kuće i veliku svatovsku jabuku. Godinu kasnije u Svetome Martinu na Muri istom prigodom prezentirali smo kolače od maka i tikve, 2019. na Belici smo dobili Lentu za izvorno međimursko, a na posljednjem izdanju koje se zadnjeg vikenda u rujnu ove godine održalo u atriju Staroga grada u Čakovcu promovirali smo se pletenom ogradom od lijeske i bogatim štandom s kolačima i drugim jesenskim plodovima – nabrajaju članice Udruge.

Kruna njihova rada pristigla je neposredno prije Dana međimurske županije 2019., kad je “Gardruži” dodijeljena Povelja Međimurske županije u znak priznanja za nesebičan društveni rad i doprinos kulturnom amaterizmu, unapređenje zdravlja i rekreacije građana, osobito djece i starijih osoba, te očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Vidljivo je, dakle, da su članice i članovi aktivni u mnogobrojnim aktivnostima koje vjerojatno ne bismo mogli pobrojiti ni na nekoliko stranica novina.

Stalno su u potrazi za novim snagama koje bi im se htjele priključiti i pomoći im da na najljepši mogući način predstavljaju svoje mjesto, općinu i međimurski zavičaj. “Držimo im fige” da u tome budu uspješni i nastave s odličnim radom, a Udruzi želimo još mnogo puta po dvadeset godina!

Neumoran rad

Osim navedenih aktivnosti, članice i članovi “Gardruže” sudjelovali su, sudjeluju i planiraju sudjelovanje u: procesijama povodom Tijelova, organizaciji druženja za mještane nakon mise polnoćke, sportskim općinskim susretima, Danu srca, informatičkim radionicama, Festivalu žena, Obiteljskom festivalu, izgradnji odbojkaškog igrališta u Gardinovcu, hodočašćima na Mariju Bistricu na biciklima, BIMEP-u, aerobiku, izradi ručnih radova povodom blagdana i drugih događanja, humanitarnim akcijama (Dan narcisa), božićnim sajmovima, nordijskom hodanju…

Pomogli su u radovima na obnovi i uređenju vrtića i okoliša kad je to bilo potrebno, organizirali odbojkaške turnire, seoske igre “med vulicami”, promotivne događaje, obilježavali “Move week” (Tjedan kretanja), Dane Međimurske županije i Dan sv. Blaža (zaštitnika oboljelih od bolesti grla) biciklirali do Vukovara, izrađivali velike adventske vijence, bili dijelom projekta “Ftrgni od zaborava” u suradnji s učenicima PŠ Gardinovec, radili na promociji djela i lika pučkog književnika Stjepana Jankovića-Štefa…

Nastavite čitati

Kultura

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” obranila zlato na “Zlatnoj lipi Tuhlja”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 16. listopada, u hotelu Well u Tuhlju odvijala se prava rapsodija lijepih glazbenih nota.

Već tradicionalno, održana je 12. Zlatna lipa Tuhlja, međunarodno natjecanje pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava. Unatoč ovim pandemijskim vremenima, susret je na radost svih sudionika održan uživo, te su tako sudionici nakon dužeg vremena mogli uživati u onome što vole i u čemu su odlični: pjevanju divnih melodija koje su dolazile iz raznih krajeva.

Na ovom natjecanju međunarodnog karaktera sudjelovalo je četrnaest iznimno kvalitetnih pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava iz Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Kosova te Bosne i Hercegovine.

Upornost i ljubav

U teškoj konkurenciji našle su se i članice Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Sad već svima nadaleko poznate “Pučpuljike” svojim su nastupom obranile zlato osvojeno na prošlogodišnjoj 11. Zlatnoj lipi Tuhlja te se tako i na ovogodišnjem natjecanju okitile zlatom pod dirigentskom palicom Andree Ščapec. Koliko su “Pučpuljike” izvrsne u onome što rade te s koliko ljubavi i predanosti pjevaju, dokazale su i ulaskom u natpjevavanje za Grand Prix.

Najboljim zborovima proglašeni su ŽVS “Pučpuljike” Čakovec, Zbor “Siperantum” Peć (Kosovo), Zbor “Ivan pl. Zajc” (Zagreb) i Dekliški pevski zbor gimnazije Kranj (Slovenija), koji je i osvojio Grand Prix.

Zlatne pjevačice još jednom su dokazale što mogu i kako se slogom, snažnom željom, predanim radom, upornošću i velikom ljubavlju prema glazbi mogu svladati sve prepreke i zasjati. Sudjelovanje na ovom natjecanju bilo je sufinancirano sredstvima Grada Čakovca, kojem ovim putem zahvaljuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje