U sklopu Srijede u Muzeju 24. siječnja u palači Herzer GMV-a predstavlja se roman Marije Leitner pod nazivom Elisabeth, Hitlerova uzdanica, objavljen prošle godine u nakladi kuće Disput d.o.o.
Riječ je o prvom objavljenom hrvatskom prijevodu iz opusa ove spisateljice i novinarke, rođene Varaždinke, koji je s njemačkog preveo Damjan Lalović (naslov izvornika: Elisabeth, ein Hitlermädchen).
Maria Leitner (Varaždin, 1892. – Marseille, 1942.) odrasla je u Budimpešti, kamo se obitelj preselila 1896. godine. Školovala se u Švicarskoj, govorila je nekoliko stranih jezika, a već 1913. počela je pisati za Az Est (Večer), glavni budimpeštanski tabloid. Tijekom Prvoga svjetskog rata radila je kao dopisnica iz Stockholma.
U poslijeratnim godinama odlazi u Beč, pa u Berlin, a potom i u Ameriku, gdje je, prikrivajući svoj pravi identitet i profesiju, radila 80-ak različitih poslova te objavljivala članke pod naslovom Nepoznato iz Amerike. Kao konobarica, sobarica i čistačica u hotelu, radnica na tvorničkoj traci, sluškinja krijumčara alkohola i prodavačica, sa samog dna društvene ljestvice upoznala je zemlju slobodnih i jednakih koja nije imala puno veze s romantiziranom slikom SAD-a.
U zbirci putopisa Eine Frau reist durch die Welt (Žena putuje svijetom) pisala je o nehumanim uvjetima rada, nezaposlenosti, podijeljenoj Americi i linčovanjima crnaca, kao i o eksploataciji radne snage i prirodnih resursa u zemljama Južne Amerike od strane kolonijalnih sila i velikih korporacija. U tekstovima Frauen im Sturm der Zeit (Žene u oluji vremena) iz pozadine globalne ekonomske krize obrađuje ženska pitanja o potplaćenosti, nemogućnosti napredovanja, problemima usklađivanja posla i obitelji te prostituciji i pobačaju.
Rano prepoznaje opasnost političkog djelovanja Hitlera i nacista te istražuje njihovu pobjedu u udaljenim njemačkim selima, premoćnu zbog lažnih obećanja i prisile. Njezin je roman Hotel America (1930.) stavljen na “Popis štetne i nepoželjne literature”, a ona bježi u Prag, Beč i potom u Pariz, odakle objavljuje tekstove. Pod opasnim okolnostima putovala je u Njemačku kako bi pisala o tajnim pripremama za rat.
Godine 1940. odvedena je u Camp de Gurs, zloglasni logor iz kojeg je uspjela pobjeći, no ubrzo umire. Pionirku istraživačkog novinarstva opisali su kao tihu i ozbiljnu ženu, koju bi teško i zamijetili. No njoj su anonimnost i uživljavanje u gomilu bili važni i za rad, kao i za preživljavanje.
Roman Elisabeth, Hitlerova uzdanica predstavit će glavni urednik u nakladničkoj kući Disput d.o.o. Josip Pandurić, a o njezinu životu i radu govorit će kustosica u Gradskome muzeju Varaždin Jelena Rančić. Zanimljivo je spomenuti da je poticaj prvom hrvatskom prijevodu i objavi ovog romana Josipu Panduriću bila emisija na Hrvatskom radiju Poveznice urednice Irene Plejić Premec, u kojoj je s prilogom o Mariji Leitner sudjelovala Jelena Rančić, objavivši prethodno o njoj članak u Varaždinskome muzealcu.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Svi zainteresirani moći će kupiti knjigu po promotivnoj cijeni od 15 eura.
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
