Povežite se s nama

U fokusu

Sud utvrdio da ugovori liječnika na specijalizaciji krše Ustav, liječnici: U modernoj europskoj državi bilo bi sankcija

doktor liječnik stetoskop

Objavljeno:

- dana

Inicijativa mladih liječnika Republike Hrvatske reagirala je povodom odluke Ustavnog suda vezano za robovlasničke ugovore te priopćenja Ministarstva zdravstva od 2. kolovoza 2023. godine.

Mladi liječnici uputili su priopćenje za javnost u kojem pozdravljaju odluku Ustavnog suda kojom se utvrđuje da ugovorna obveza liječnika na specijalizaciji o vraćanju bruto plaća u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze predstavlja kršenje ustavnog prava zaposlenih na zaradu.

Pozivaju također Ministarstvo zdravstva da ispuni zahtjeve liječnika, što je dogovoreno na sastanku s predsjednikom Vlade prije četiri mjeseca, te da navede u kojim su to još europskim državama takvi ugovori praksa, čime se Ministarstvo pravda u priopćenju od 2. kolovoza.

Priopćenje Inicijative mladih liječnika prenosimo u cijelosti:

Prije svega, pozdravljamo odluku Ustavnog suda broj U-III-2405/2022, kojom se utvrđuje da obveza liječnika o vraćanju bruto plaća u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze vezane uz specijalizaciju predstavlja kršenje članka 55. Ustava, tj. kršenje ustavnog prava zaposlenih na zaradu. Ovo je iznimno važna odluka kojom se konačno potvrđuje ono što godinama ističu krovne liječničke organizacije, a to je da su ugovori o specijalizaciji de facto robovlasnički jer se potražuje povrat ustavom zagarantirane zarade. U modernoj i pravednoj europskoj državi kršenje Ustava kao temeljnog zakonskog akta države imalo bi za posljedicu tešku zakonom propisanu sankciju za počinitelja tog djela.

U skladu s time nadamo se da će Ministarstvo zdravstva (u nastavku MIZ) u najkraćem roku ispoštovati dogovor postignut 11.4.2023. s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, kada je određeno da je nužno ispuniti četiri zahtjeva liječnika, među kojima je i ukidanje robovlasničkih ugovora. Od tog dogovora prošlo je već četiri mjeseca, a zahtjev o ukidanju robovlasničkih ugovora nije ostvaren.

Imali smo tri sastanka u MIZ-u od kojih je zadnji bio 20.6.2023.g. Tada su MIZ-u prezentirana gotova zakonska rješenja za ukidanje robovlasničkih ugovora, uključujući i ugovore od 2019. na dalje u kojima stoji stavka “proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije, te četverostruki iznos proračunske osnovice” kao paušalni trošak specijalizacije koji nema veze sa realnim troškovima specijalizacije.

Priopćenje MIZ-a od 2.8.2023., u kojem se navodi da je od 2019. zakonska mogućnost ranijeg odlaska uz povrat samo stvarnih troškova specijalizacije, ne prikazuje stvarno stanje jer su tim troškovima dodani iznosi proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije te četverostruki iznos proračunske osnovice kao trošak zdravstvene ustanove. Navedeni dodani iznosi ne temelje se na nikakvim realnim troškovima specijalizacije, a s njima se iznosi u slučaju prekida ugovorne obveze penju do čak 36.000 €, dok su realni troškovi specijalizacije oko 3700 €.

MIZ pravda takve troškove navodeći kako je takva praksa i u ostatku Europske unije te u ugovorima o specijalizaciji financiranima putem EU fondova. Međutim, unatoč našim brojnim upitima MIZ odbija dati na uvid takve ugovore o specijalizaciji. Stoga pozivamo MIZ da javno navede u kojim je točno europskim državama takva praksa. Koliko je nama poznato, niti jedna druga zemlja Europske unije nema takve robovlasničke ugovore. Dovoljno je istaknuti da sami spomen naših ugovora kolegama iz ostatka EU izaziva zaprepaštenje.

Također je žalosno i neobjašnjivo da MIZ za svu ovu problematiku zna od daleko prije 2016., kada je javno iznesena na prvom prosvjedu specijalizanata. Usprkos tome do današnjeg dana nisu ponuđena nikakva konkretna rješenja. Od zadnjeg sastanaka u MIZ-u prošlo je više od mjesec i pol dana i od tada im rješenja stoje na stolu. Zanima nas što se točno čeka?

Mi nikada nismo bježali od odgovornosti, obaveza i realnih troškova specijalizacije (trošak mentora i komentora, trošak specijalizantske knjižice i dnevnika rada, trošak postdiplomskog studija u trajanju od 3 mjeseca te trošak polaganja specijalističkog ispita), no povrat bruto plaća i paušalni iznosi proračunskih osnovica nemaju mjesta u ugovorima za specijalizacije.

Odluka najvišeg suda u Republici Hrvatskoj kristalno je jasna. Nas ne zanima pozdravljanje savršeno jasnih odluka Ustavnog suda od strane MIZ-a, nego očekujemo da će odgovorni u ovoj državi ozbiljno shvatiti ovaj zahtjev ukidanja robovlasničkih ugovora te da će u najkraćem roku implementirati zakonske promjene u skladu s dogovorom koji je postignut 11.4.2023. s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Andrejom Plenkovićem. Podsjećamo, djela, a ne riječi! – poručuju iz Inicijative mladih liječnika.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje