Povežite se s nama

U fokusu

Sve veća neravnopravost spolova u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

Okrugli stol “Položaj žene u Hrvatskoj”

Unatoč nekim pomacima, žena još uvijek nije niti blizu ravnopravnosti i ostvarivenju jednakih šansi kao muškarac. Štoviše, dok u nekim segmentima pitanje (ne)ravnopravnosti situacija stagnira, na političkoj je sceni žena otišla debeli korak unatrag.

Ključne teme rasprave bile su participacija žena u politici, položaj žena na tržištu rada, a razgovaralo se i o nezaobilaznoj temi tema nasilja u obitelji.

Rečeno je to na okruglom stolu s temom “Položaj žene u Hrvatskoj” u organizaciji Interesnog odbora Gradske organizacije Reformista, na kojemu su sudjelovale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, Natalija Martinčević potpredsjednica Narodne stranke – REFORMISTI i gradska vijećnica Grada Varaždina, Vlasta Cindrić, predsjednica Interesnog odbora žena Gradske organizacije Varaždin Narodne stranke – REFORMISTI te Ivana Ipša, vlasnica i direktorica Varaždinsko obrtničko – poduzetničkog portala. Ključne teme rasprave bile su participacija žena u politici, položaj žena na tržištu rada, a razgovaralo se i o nezaobilaznoj temi tema nasilja u obitelji.

 

Žene u politici

Prema zadnjim podacima ureda pravobraniteljice za ravopravnost spolova, udio žena izabranih u Hrvatski Sabor na zadnjim parlamentarnim izborima je samo 15 posto (sa rotacijom je to 24 posto) i samo tri su žene u izvršnoj vlasti

Činjenica o srozavanju participacije žena u politici argumentirana je brojkama. Iako se očekivalo da će strop od 22 do 26 posto žena u Saboru biti biti probijen, dogodilo se upravo suprotno. Prema zadnjim podacima ureda pravobraniteljice za ravopravnost spolova, udio žena izabranih u Hrvatski Sabor na zadnjim parlamentarnim izborima je samo 15 posto (sa rotacijom je to 24 posto) i samo tri su žene u izvršnoj vlasti.

Iako Zakon o ravnopravnosti spolova iz srpnja 2008. godine nalaže kvotu od 40 posto žena na izbornim listama, stranke se toga baš i ne pridržavaju. Kad je Zakon donesen rečeno je da će se s njegovom primjenom početi na trećim izborima od tog datuma, da bi se kasnije protumačilo das se to odnosi na tri izborna ciklusa. Dakle, donijet je Zakon čija će primjena početi za 12 godina. U lokalnim vlastima žene već trinaest godina sudjeluju sa 13 do maksimalno 17 posto. – Sve je to poražavajuće, rekla je Natalija Martinčević. Niti kazne od nekoliko desetaka tisuća kuna koje bi prema zakonu trebale platiti stranke ukoliko se ne pridržavaju kvote od 40 posto na izbornim listama, ove očigledno radije riskiraju.

Žene na tržištu rada

Česti su slučajevi da žene zbog trudnoće dobijaju otkaz, ne produžavaju im se ugovori ili su po povratku s porodiljnog degradirane,

O položaju žena na tržištu rada govorila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, rekavši kako u Ured čak 79 posto pritužbi na ravnopravnost ulažu žene. – U najvećem broju slučajeva je riječ o kršenju njihovih prava po pitanju majčinstva. Jer, česti su slučajevi da žene zbog trudnoće dobijaju otkaz, ne produžavaju im se ugovori ili su po povratku s porodiljnog degradirane, rekla je Ljubičić. Taj je trend osobito prisutan zadnjih osam, recesivnih godina, koje su se uglavnom “lomile” na ženama. Inače, na hrvatskim je zavodima za zapošljavanje čak 75 posto žena s visokom stručnom spremom dok ih je prije dvije godine, 2014., bilo 61 posto.

 

Ugovori na određeno

Od svih ugovora o zapošljavanju potpisanih od 2005. do 2016. godine 93 posto je na određeno vrijeme,

U Varaždinskoj županiji je najaktivnija radno intenzivna industrija – tekstila, kožarska i obućarska –  u kojoj 90 posto rade žene od čega 94 posto na određeno s plaćom malo više od 2000 kuna.

Ugovori na određeno vrijeme postali su pravilo. – Od svih ugovora o zapošljavanju potpisanih od 2005. do 2016. godine 93 posto je na određeno vrijeme, a to se u Varaždinskoj županiji najviše osjeti. Jer, ovdje je najaktivnija radno intenzivna industrija, tekstila, kožarska i obućarska, u kojoj 90 posto rade žene od čega 94 posto na određeno s plaćom malo više od 2000 kuna. Tako se javila žena koja je u pet godina potpisala 36 takvih ugovora za istu tvrtku, rekla je Natalija Martinčević te istaknula kako poslodavac od toga nimalo financijski ne profitira nego mu je jedini interes ucjena radnika. Odatle i inicijativa Reformista za interpelaciju zakona da se ograniči mogućnost zapošljavanja na određeno. – Zanimljivo da nam potpise za interpelaciju u cilju poboljšanja radničkih prava nije dao nitko iz vodečih stranaka, rekla je Martinčević.

Iako većina, nadređeni su im muškarci

Žene su većina samo u tri, od 19 područja gospodarske djelatnosti – financijama, sociljali i zdravstvu te obrazovanju ali i tamo gdje su brojnije opet su im nadređeni muškarci. – Žene su učiteljice, a ne ravnateljice; profesorice, a ne dekanice; lijećnice ali ne i voditeljice odjela…, istaknula je Višnja Ljubičić.

Ivana Ipša s VOP-a je rekla kako žene u poduzetništvo većinom ulaze iz nužde.

Sudeći prema anketama među adolescentima, društvena svijest umjesto na bolje ide prema dolje. Kako je iznijela Vlasta Cindrić, predsjednica Intresnog odbora reformista, čak 41 posto njih smatra da je pljusnuti djevojku u redu, 71 posto misli kako je na muškarcu da olučuje kad i kako će imati seks dok čak 40 posto srednjoškolki smatra kako je normalno dobiti pljusku ili uvredu od dečka ako pogleda drugog.

– Koliko god se o ovoj temi rapravljalo očigledno je da na zakazujemo na svim razinama što znači da još uvijek nije dovoljno, istaknule su sudionice skupa. Zbog svega toga je Natalija Martinčević pozvala žene da se uključe u politiku bez obzira na lošu percepciju politike. – Jedino politika odlučuje o svemu. Sve odluke koje nam kroje život su u politici, zaključila je Natalija Martinčević.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje