Valentina Šprem u miru je dojila svojeg 2-mjesečnog sina Marija, a pokraj nje bile su još dvije majke, Branka Horvat s dvomjesečnim Markom i Željka Androić sa svojom 2,5-mjesečnom Lanom. Majke s bebama nisu morale čekati na redovni sistematski pregled zajedno s bolesnom djecom, a kada su djeca ogladnila, mogle su ih odmah podojiti, bez razmišljanja o tome tko će ih vidjeti.

 

Fizički odvojena prostorija za bebe samo je jedan od razloga zbog kojih je ordinacija dr.  Kolarek Karakaš dobila naziv “Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja”. Dodijelili su ga Ministarstvo zdravlja i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu istoimenog programa i to kao prvoj ordinaciji u Varaždinskoj županiji i jednoj od osam ordinacija u Hrvatskoj koje su počasni naziv stekle u protekloj godini.

 

– Svi pedijatri su prijatelji dojenja i mogu dati zahtjev za ovaj naziv. Medicinska sestra Martina Lončarić i ja smo među prvima, kao pedijatrijski tim, pozvale ocjenjivačku komisiju, koja je utvrdila da smo uspješno proveli program “Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja” – rekla je dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

 

Njezina ordinacija ispunila je svih deset zadanih kriterija kojima se štiti i promiče dojenje te poštuje i sprečava kršenje Međunarodnog pravilnika o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko. UNICEF je ovaj program pokrenuo kako bi omogućili majkama da u pedijatrijskim te ordinacijama obiteljske i opće medicine dobiju savjete i informacije o optimalnoj prehrani djeteta.

U UNICEF-u navode da sve veći broj majki u Hrvatskoj doji: 66,3 posto djece u dobi od rođenja do dva mjeseca 2010. godine bilo je isključivo dojeno. No ističu da se postotak smanjuje s povećanjem dobi: svega 15,9 posto djece u dobi do šest mjeseci ostaje isključivo dojeno. Dr. Kolarek Karakaš pojašnjava da isključivo dojenje znači da se djetetu ne daje niti jedna druga vrsta namirnice, primjerice voćni sok, kašica, povrće i meso. Ujedno naglašava da se u Varaždinskoj županiji nastavlja trend koji je započeo prije četiri godine, a taj je da sve veći broj žena doji svoju djecu, i to sve duže.

Zašto je važno dojiti dijete? – Osim što dojenje omogućava pravilan rast i razvoj, dojenče štiti od infekcija i upala. Ujedno osigurava bolji psihomotorni razvoj i razvoj imunološkog sustava – ističe dr. Mirjana Kolarek-Karakaš, specijalistica pedijatrije. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, do šest mjeseci života djetetu je dovoljno samo majčino mlijeko. Dojenje je poželjno sve do druge godine života djeteta uz dodatke u prehrani. – Gotovo svaka majka ima dovoljno mlijeka za isključivo dojenje u prvih četiri do šest mjeseci života djeteta. Postoje razdoblja kada zbog povećanih potreba djeteta ta količina nije dovoljna. No takva razdoblja su kratkotrajna pa je važno ne izgubiti strpljenje. Ne treba ishitreno krenuti na nadohranu adaptiranim mlijekom ili, još gore, kravljim mlijekom koje se nikako ne preporuča do godinu dana starosti dojenčeta – savjetuje liječnica. Podsjeća da je dojenje prednost i kad je u pitanju kućni budžet. – Šest mjeseci roditelji ne moraju za svoje dijete kupovati nikakvu hranu, a mlijeko ne moraju kupovati još i duže – navodi dr. Kolarek Karakaš.

Valentina Šprem

Znala sam da želim dojiti. Mario (2 mjeseca) je moje prvo dijete, rođen je na carski rez i prva dva tjedna smo se mučili. Trebalo je naučiti dojiti, a i svladati strah od bolnih bradavica i upala dojki. Sada sve odlično funkcionira. Noću spava po 6 sati u komadu.

Branka Horvat

Marko (2 mjeseca) je moje četvrto dijete i nadam se da ću ga dojiti do 2. godine. Samo prvo dijete nisam dojila. Razlika između dojenja i hranjenja na bočicu je ogromna, između ostalog i zato što nema razbuđivanja dok dijete noću čeka da mu se pripremi bočica.

Željka Androić

Prvo dijete sam pokušavala dojiti, ali bezuspješno. Nije čak htio jesti ni na bočicu pa ni danas ne znam od čega je živio. Drugo dijete sam dojila godinu dana, a sada dojim i treće dijete, Lanu (2,5 mjeseca). Zasad je sve odlično i nadam se da će tako biti i dalje.