Povežite se s nama

U fokusu

Tamara Ljubić mora otići: izabrana za ravnateljicu Doma umirovljenika Varaždin, a nije ispunjavala uvjete

Objavljeno:

- dana

PRAVOMOĆNA PRESUDA

Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin više neće voditi Tamara Ljubić.

Ona je za ravnateljicu Doma bila imenovana u rujnu 2014. godine, no ta je odluka poništena pravomoćnom presudom Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske iz studenoga prošle godine.
Time je potvrđeno rješenje koje je još krajem 2014. donijelo tadašnje Ministarstvo socijalne politike i mladih, i to nakon što je utvrdilo da je Tamara Ljubić, inače članica HNS-a, na to mjesto imenovana suprotno Zakonu o socijalnoj skrbi.

Inspekcijski nadzor

U izvanrednome inspekcijskom nadzoru, obavljenom svega dva mjeseca nakon njezina imenovanja, utvrđeno je nije imala Zakonom propisani sveučilišni studij za to radno mjesto, kao ni najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i stupnju.
S obzirom na pravomoćnu presudu, Upravno vijeće Doma mora postupiti po rješenju Ministarstva kojime im je naloženo da ponište odluku o imenovanju i u roku od 45 dana raspišu novi javni natječaj za izbor ravnatelja.

Doznajemo da je Upravno vijeće razriješilo Ljubić s mjesta ravnateljice i imenovalo je vršiteljicom dužnosti, a očekuje se i raspisivanje natječaja.
U javnosti nije bilo poznato što se događa: Tamara Ljubić je sudskim putem pokušala osporiti rješenje Ministarstva, na čijem je čelu tada bila Milanka Opačić, a Dom je nastavila voditi kao ravnateljica.
U travnju prošle godine je postalo jasno da će teško moći ostati na toj funkciji: Upravni sud u Zagrebu tad je odbio njezinu tužbu i potvrdio da je Ministarstvo zakonito poništilo odluku o njezinu imenovanju te da se stanje može ispraviti jedino ponavljanjem javnog natječaja.

Na tu presudu se žalila, no 10. studenoga prošle godine njezinu žalbu je odbio Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji je u cijelosti potvrdio prvostupanjsku presudu, čime je i pravomoćno poništena odluka o njezinu imenovanju. Zašto su sporni stručna sprema i radni staž? Tamara Ljubić je na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu 2005. stekla višu stručnu spremu i zvanje odgojitelj predškolske djece. U srpnju 2014. je završila studij u Bosni i Hercegovini, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, čime je stekla zvanje profesora predškolskog odgoja. Međutim, ta diploma joj nije priznata.

Uz nju nije priložila rješenje Agencije za znanost i obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.
– Čak i u slučaju da je to rješenje pribavila do otvaranja natječaja, opet ne bi ispunjavala uvjete jer ne bi imala pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju – napomenuli su iz Ministarstva pred Upravnim sudom.
Upozorili su i na sumnjive okolnosti: Tamara Ljubić je u BIH diplomirala svega 14 dana prije nego je Upravno vijeće donijelo odluku o raspisivanju natječaja. Sam natječaj je, istaknuli su, bio raspisan s dva mjeseca zakašnjenja.

Budući da je dotadašnjoj ravnateljici mandat isticao 7. kolovoza, trebao je biti otvoren najkasnije 7. svibnja, no objavljen je tek 29. srpnja 2014. godine.
– To opravdano upućuje da se čekalo da završi studij, te joj se time pogodovalo – istaknuli su iz Ministarstva.

Članica HNS-a

Nije to jedno što upućuje da se pogodovalo Tamari Ljubić, koja je članica HNS-a, baš kao i župan Predrag Štromar, koji – pokazalo se nedavno u slučaju članova Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin – ima važnu, ako ne i odlučujuću ulogu pri imenovanju i razrješenju članova upravnih vijeća u slučaju da glasuju suprotno njegovim tumačenjima zakona.

Naime, na natječaj za ravnatelja Doma za starije i nemoćne se javilo četvero kandidata. Tamara Ljubić je priložila diplomu iz BIH, a drugi kandidat diplomu iz Slovenije, ali nijedan nije priložio rješenje Agencije za znanost i obrazovanje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.

“I dalje smatram da sam imala propisane uvjete”

– Čim sam primila presudu Visokog upravnog suda RH, o tome sam obavijestila Upravno vijeće Doma za starije i nemoćne osobe. Razriješili su me s mjesta ravnateljice i imenovali za vršiteljicu dužnosti – rekla nam je Tamara Ljubić, sad već bivša ravnateljica. Istaknula je da i dalje smatra da je 2014. godine, kad je bio raspisan natječaj, ispunjavala uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, pa tako i uvjet radnog staža u propisanom akademskom zvanju i stupnju.
– U djelatnosti socijalne skrbi sam radila 25 godina, od čega od 2005. kao voditeljica odjela, s višom stručnom spremom, a od 2009. kao zamjenica ravnateljice, u zvanju baccalaurea predškolskog odgoja. Mišljenje da ispunjavam sve uvjete dao je i profesor Pravnog fakulteta Robert Podolnjak. U trenutku izbora za ravnateljicu sam imala završeni sveučilišni diplomski studij, odnosno akademski naziv profesor predškolskog odgoja. U to zašto je sud donio takvu presudu, neću ulaziti – rekla je Tamara Ljubić, koja kaže će do kraja ove godine završiti poslijediplomski ekonomski sveučilišni studij.
Napomenula je da je u 2,5 godine mandata uredila financijsko poslovanje Doma. – Preuzela sam ga s manjkom od 560.000 kuna i 600.000 kuna obveza i potraživanja, a 2015. i 2016. je poslovanje bilo pozitivno, tako da manjka više nema – istaknula je.

Što je sporno?

Upravno vijeće je prijavu kandidata odbacilo, ali ne zato što njegova diploma nije bila nostrificirana, nego s obrazloženjem da je na slovenskom umjesto na hrvatskom jeziku.
Istovremeno, diplomu Tamare Ljubić su uvažili i upravo nju izabrali za ravnateljicu.

– Ministarstvo je pravilno zaključilo da tužiteljica u vrijeme otvaranja natječaja, podnošenja prijave i donošenja odluke o izboru nije udovoljavala uvjetima iz Zakona o socijalnoj skrbi, jer nije imala završeni sveučilišni studij, već samo stručni studij, te zbog toga nije mogla niti ostvariti uvjet radnog staža u traženom akademskom zvanju. Prema mišljenju suda, kao što je Upravno vijeće Doma odbacilo prijavu kandidata sa slovenskom diplomom, na isti način trebalo je odbaciti i prijavu tužiteljice koja je priložila diplomu BIH, a bez da je priložila rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje o priznavanju visokoškolske kvalifikacije, te ni u ostalom dijelu nije ispunjavala tražene zakonske uvjete – ocijenio je Upravni sud u Zagrebu, a potvrdio Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje