Bosilj postigao dogovor s koncesionarom, parking će pojeftiniti, a evo koje su nove cijene
Nakon što smo prošlog tjedna objavili da će u Varaždinu poskupjeti parking zbog zaokruživanja cijena, gradonačelnik Neven Bosilj danas je...
Kad su turisti iz Kine, Amerike ili Italije – odakle ih u Varaždin stiže najveći broj – krenuli put Hrvatske, pa se odlučili i za posjet Varaždinu, na stranicama Turističke zajednice Grada mogli su pročitati: „Ako ste zaljubljenik u sakralnu umjetnost i arhitekturu, Varaždin vam otkriva bogatstvo jedanaest crkava, tri samostana i katedralu.“
U varaždinsku sakralnu umjetnost i arhitekturu mnogi bi se doista mogli zaljubiti, ali turisti će o tome uglavnom prosuđivati samo na osnovi vanjskog izgleda ili vireći kroz staklena vrata.
U trenutku kad kontinentalni turizam postaje konkurentan obalnome i kad se tek stvaraju pozicije na tržištu, svaki adut valja iskoristiti, a svaki kiks može značiti i propuštenu dugoročnu šansu.
Svjesni su toga i u Turističkoj zajednici, pa su ovih dana drugi put u proteklih godinu dana uputili Crkvi molbu za razgovor i, nada se direktorica Jelena Toth – dogovor.
– Itinereri turističkih grupa, koji u većini slučajeva obuhvaćaju razgled grada u trajanju od sat i pol do dva sata, uglavnom uključuju razgled katedrale, dok se zbog ograničenog vremena ostale crkve i samostani uglavnom obrađuju bez ulaska u unutrašnjost. Slijedom toga u proteklom je razdoblju s uredom biskupa komunicirana mogućnost da katedrala bude otvorena za razgled najveći dio dana. Katedrala se trenutno može razgledati u prijepodnevnom terminu do 12.30 sati te poslijepodne od 16.30 do 20 sati. Za najavljene grupe razgled je moguć i u međurazdoblju, uz prethodnu najavu. Ovih dana, prema inputima turističkih vodiča i potrebama, započeti su ponovni razgovori da se ulazak u katedralu do staklenih vrata omogući i u periodu između 12.30 i 16.30 sati – govori direktorica Toth.
Iz Biskupije ne vide ništa sporno u zatvorenim crkvama u gradu Varaždinu. Oni će za dvokratno otvorenu katedralu reći da je „otvorena gotovo cijelog dana“.
– Crkve su prvenstveno mjesta u kojima se za liturgiju, molitvu, bogoslužje okuplja Crkva – zajednica vjernika po kojoj je i sama građevina dobila ime. Zbog toga su primarno crkve otvorene tako da odgovaraju na potrebe vjernika i na mogućnosti njihovog dolaska na molitvu i bogoslužje. Nastavno, valja istaknuti kako u Varaždinskoj biskupiji ne postoje generalne odredbe kada bi crkve trebale biti otvorene – napisao nam je u odgovoru na pitanje o mogućnosti dogovora s Turističkom zajednicom biskupov tajnik Nikola Tomašević.
On kaže da je za zatvorena vrata uvelike kriv i vandalizam u crkvama.
– Potrebno je naglasiti kako je iskustvo nekoliko pljački, slučaja vandalizma i izraza nekulture u crkvama u gradu Varaždinu rezultiralo time da, radi zaštite crkve kao duhovne, kulturne i sakralne baštine, one budu zatvorene u vremenu kad u njima nema nikoga od djelatnika, odnosno službenika. No, i tome se, radi dobra vjernika i dobronamjernih ljudi, izašlo ususret, tako da je prilaz većini crkava u tom vremenu omogućen do staklenih vrata, tzv. vjetrobrana, tj. u predvorje crkve, gdje se mogu pomoliti ili eventualno vidjeti unutrašnjost crkve.
Iako tajnik Tomašević kaže da se može ući u predvorje crkava, to je više iznimka nego pravilo.
Iz Biskupije ne isključuju drukčiji dogovor s Turističkom zajednicom, međutim, tajnik Tomašević će sugerirati dogovor direktno sa župnicima.
– Budući da Varaždinska biskupija ima 105 župa, u kojima se nalazi preko 400 crkava i kapelica, za koje brigu vode župnici u dogovoru s povjerenim im vjernicima, upit i koordinacija prijedloga Turističke zajednice Grada Varaždina trebali bi ići prema župnicima, tj. upraviteljima varaždinskih crkava – zaključuje.
Predloženi način komunikacije na umu ima i direktorica Toth.
– Predložili smo inicijativu da se u dogovoru sa svim crkvama na prostoru povijesne jezgre pokuša utvrditi raspored koji bi tijekom cijelog dana omogućio razgled neke od crkvi – crkve su trenutno otvorene uglavnom u periodu prije i nakon mise, a ovime bi se otvorile tijekom cijelog dana, izmjenjujući se prema dogovorenom rasporedu. Smatramo da bi se navedenim zadovoljile potrebe posjetitelja, a isto bi s druge strane bilo prihvatljivo i za crkve – kompromisna je direktorica.
U odgovorima iz Biskupije u nekoliko je navrata spomenuta sintagma „bez ikakvih troškova“. Odnosno, da Crkva u tom turističkom „dealu“ ne zarađuje ni lipu. Još prije desetak godina se, primjerice, konkatedrala sv. Petra i Pavla u Osijeku požalila da godišnje kroz crkvu prođe 100.000 turista, od kojih nijedan „nema naviku ili potrebu ostaviti koji novčić u škrabici ili kupiti suvenir“, pisao je lokalni portal.
Netko je izračunao da godišnje u domaće crkve uđe 3 milijuna turista. Kontaktiralo se tad s pretpostavkom što bi bilo kad bi turističke zajednice za svakog od njih, od svoje zarade, Crkvi dale po jednu kunu. Prihod je lako izračunati. Taj bi novac, pisalo je tad, mogao poslužiti za uređenje crkve.
I Varaždince zanima zašto su crkve zatvorene.
– Moja potreba da se pomolim u crkvi nije vezana uz određeni dan i sat. Bog ima radno vrijeme? Ako mi netko odgovori da se mogu pomoliti bilo kad i bilo gdje, zašto bih onda uopće i išao u crkvu? – kaže varaždinski vjernik.
Vrijeme je da se maknu Čačić, Čehok i Budimo grad/Budimo Petrići, koji su odgovorni što su bale i dalje na vodozaštitnom području… Zbog njih, ali i SDP-a koji nije uspio održati stabilnost te sada imamo izbore, jedan od najvećih problema ovoga grada i dalje nije riješen. Ako opet u Gradsko vijeće dođu isti ljudi, oni koji rade nered i ne žele riješiti bale zbog egoizma i svojih interesa, ništa se neće promijeniti i za četiri mjeseca opet ćemo imati izbore, proći će cijela godina da se u gradu ništa ne radi, poručio je Patafta.
Varaždinski gospodarstvenik i nezavisni kandidat Davor Patafta danas je Gradskom izbornom povjerenstvu predao kandidacijsku listu za izvanredne izbore za članove Gradskog vijeća Grada Varaždina.
Pritom je poslao poruku da je vrijeme da se grad Varaždin očisti od bala, ali i politike koja samo uzima, a ne daje, i koja punih 18 godina nije riješila probleme.
– Dolazim iz gospodarstva i nisam političar, ali sam se opet odlučio uključiti u ovu izbornu utrku jer osjećam obvezu i dužnost prema svojim sugrađanima, koji su, vjerujem razočarani u politiku. Od politike ne živim, niti mi ona treba za ispunjenje osobnih ambicija, iza mene ne stoje redovi ljudi sa stranačkim iskaznicama željni pozicija ili udobnih fotelja. Zaista mi je teško sa strane gledati u što ga politika pretvara i kako štetočine koče razvoj mog Varaždina, jer volim ovaj grad u kojem sam odrastao – poručio je Patafta.
Teret odgovornosti za bale, ukazuje, snose svi varaždinski političari.
– Preslagivanja političkih opcija dovela su do toga da 100.000.000 kilograma otpada već 18 godina trune na vodozaštitnom području, odnosno na mjestu kroz koje prema vodocrpilištu protječe voda koju svakodnevno svi mi pijemo. Zato je vrijeme da zajedno maknemo one koji su radili štetu. Naime, prije 18 godina Radimir Čačić i Ivan Čehok smjestili su bale u Brezje i rekli da će tamo biti privremeno. Zatim su se zbog egoizma posvađali i radili na tome da te bale u Varaždinu, na vodozaštitnom području, ostanu do danas. Njima nije u interesu da se bale riješe jer bi onda postali nebitni, a to njihov ogromni ego ne bi mogao podnijeti. Tu su i samoprozvani aktivisti iz Varaždinskog smeća (Budimo grad i Budimo Petrići) koji su, zbog osobnih interesa i opstrukcije, također direktno odgovorni što je 100.000.000 kilograma smeća još uvijek u Brezju. Njih je u cijelu priču uključio Čačić, koji je zajedno s Habušem, radio na tome da se bale ne riješe. Sve to je tada podržavao i SDP, koji je ujedno odgovoran što sad imamo izbore jer nisu uspjeli očuvati stabilnost pošto su bili u koaliciji s Čačićem i Budimo grad. Svi varaždinski političari snose dio odgovornosti jer su im stranačke boje, neslaganja i ideološke razlike bile ispred dobrobiti ovoga grada – poručio je Davor Patafta i dodao kako je vrijeme za promjene, a sad je i prilika da se Brezje oslobodi otpada te da se tamo napokon otvore tisuće radnih mjesta.
– Drage Varaždinke i Varaždinci, razumijem vas ako ste izgubili povjerenje u politiku, ali 16. travnja imate u svojim rukama priliku koju vam politika ne može oduzeti, a to je da odlučite o budućnosti našega grada. Jer, ako opet u Gradsko vijeće dođu isti ljudi, oni koji rade nered i ne žele riješiti bale zbog egoizma i svojih interesa, ništa se neće promijeniti i za četiri mjeseca opet ćemo imati izbore, proći će cijela godina da se u gradu ništa ne radi. Vrijeme je da zajedno Varaždin očistimo od bala i politike koja ih 18 godina nije riješila. Dajte mi priliku i garantiram vam da ćemo zajedno riješiti problem bala u roku od maksimalno 18 mjeseci te da će se taj otpad maknuti jednom zauvijek – poručio je na kraju Patafta.
Tvrtka KOKA, vodeća domaća peradarska kompanija koja posluje u sastavu Grupe Vindija, ispunila je sve uvjete za certificiranje proizvoda pod brendom Cekin oznakom „PROIZVEDENO BEZ UPORABE ANTIBIOTIKA“. Koka je time postala jedna od prvih domaćih prehrambenih kompanija s tom potvrdom kvalitete, koju dodjeljuje certifikacijska kuća DNV Adriatica d.o.o. na temelju STP 80 specifikacije za uzgoj bez antibiotika.
„Antibiotik free“ certifikat od sada će nositi 49 različitih proizvoda svježeg mesa brenda Cekin među kojima su dobro poznati klasici poput cijelih pilića i ostali proizvodi iz rasjeka. Proizvod koji se certificira kao „antibiotik free“ mora se jasno identificirati u cijelom lancu proizvodnje, koji počinje na farmi, a proteže se kroz ishranu peradi te brigu o zdravlju pilića pa sve do prerađivačkih procesa, kontrole i pakiranja. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika upravo sama ishrana peradi, koja utječe na sastav mesa i proizvoda, kao i vrlo rigorozno kontrolirana i provođena tehnologija na samim farmama. Riječ je o pomnoj kontroli procesa ispitivanja i identifikacije te samoj kontroli mjerne opreme, kao i rukovanju, pakiranju, skladištenju i dostavi.
Besprijekorna kvaliteta proizvoda i briga o dobrobiti i zdravlju potrošača za nas je apsolutni prioritet. Stoga svakodnevno na razini cijele Grupe pomičemo granice u procesima uzgoja, kontrole, pakiranja i označavanja naših proizvoda, a sve s ciljem osiguravanja beskompromisne pouzdanosti koja nas na domaćem tržištu i čini sinonimom za kvalitetu te vodećom prehrambenom industrijom. Osim te za nas i naše potrošače ključne potvrde kvalitete, to dokazuju i dodatni certifikati iz područja sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane – ističe Stjepan Sabljak, predsjednik Uprave tvrtke KOKA d.d.
Ispunjavanje svih strogih kriterija Koka zahvaljuje prije svega proizvodnom procesu koji je organiziran kao integrirana peradarska proizvodnja od uzgoja matičnih jata kokoši nesilica za proizvodnju rasplodnih jaja, valionice jednodnevnih pilića, tova brojlera, vlastite veterinarske službe i laboratorija, tvornice stočne hrane Blagodar do industrije mesa i proizvodnje finalnih proizvoda od mesa peradi. Zahvaljujući takvom lancu proizvodnje i distribucije, Cekin proizvodi stižu na police trgovina diljem Hrvatske u roku od maksimalno 24 sata.
Uz nedavni certifikat „Dokazana kvaliteta Hrvatska“ i sada dodijeljen „PROIZVEDENO BEZ UPORABE ANTIBIOTIKA“ koji potvrđuje uzgoj pilića bez uporabe antibiotika, Koka jedina u Hrvatskoj ima vlastiti znak „5 HR“ koji dokazuje da se svih pet faza integrirane peradarske proizvodnje provodi u Hrvatskoj. Uz to, podsjetimo da je Cekin piletina nositelj znaka „MESO HRVATSKIH FARMI – rođeno i uzgojeno u RH“ koji izdaje HPA-HAPIH/Ministarstvo poljoprivrede za izvorno hrvatske proizvode dokumentirane sljedivosti od polja do stola. Od 2021. godine Koka d.d. nositelj je žiga za nacionalni projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Živjeti zdravo“ kojim se potrošači informiraju o tome da proizvodi Koke imaju nutritivni sastav preporučljiv za pravilnu prehranu.
Sigurnost i kvaliteta proizvoda temelj je poslovanja vodeće peradarske kompanije u Hrvatskoj, tako da je proces proizvodnje u tvrtki Koka usklađen sa važećim propisima RH i EU-a te je certificiran svim relevantnim standardima sigurnosti i kvalitete (SSOP, HACCP, HALAL, KOSHER, IFS i BRCGS, AOECS gluten free te područje upravljanja kvalitetom kroz ISO 9001).
Sva navedena priznanja i certifikati kvalitete rezultat su najstrožih provjera akreditiranih laboratorija iz RH i EU-a te na čelu s posljednjim predstavljaju rezultat dugogodišnje brige o ishrani i zdravlju životinja, kao i dosljednosti načelu od polja do stola, a briga za zdravlje životinja briga je za zdravlje ljudi.