Povežite se s nama

Međimurje

Totalni hit među Vrapčićima iz Šenkovca je juha od raštike koju su sami uzgojili u vrtu!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

“Zovemo se vrapčići, prirode čuvari, takvi ćemo ostati kad budemo stari” – odjekivalo je prostorijama dječjeg vrtića Vrapčić u Šenkovcu u utorak na proslavi Eko dana i projekta “Mi jedemo odgovorno”.

Nakon proslave i igrokaza, u dvorištu vrtića posađeno je stablo, a mališani su se bacili na posao u svom vrtičkom vrtu.
U tom međimurskom vrtiću dugi niz godina provode se razne aktivnosti i projekti vezani uz brigu o okolišu i zdravoj prehrani. Dok su u početku njihove aktivnosti bile usmjerene na razvrstavanje otpada, temeljem čega su 2014. godine dobili status eko vrtića, ubrzo se krenulo i u druge različite projekte, među kojima su bili i projekti zdrave prehrane. Tako se prošle godine u srpnju vrtić Vrapčić uključio se u projekt “Mi jedemo odgovorno” kojem je koordinator udruga “Lijepa naša”.

Fino i zdravo

– Sve je počelo sa sortiranjem otpada, temeljem čega smo 2014. godine dobili status eko vrtića, premda mi ekološki živimo dulje od toga. Od samih početaka radimo naš vrt u kojem uzgajamo povrće – otkrila je Melita Pergar, ravnateljica vrtića Vrapčić. Cilj projekta “Mi jedemo odgovorno” je djecu i njihove roditelje osvijestiti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života te kod djece, od malih nogu, razviti svijest o zdravoj prehrani.

U današnje vrijeme jako je puno pretile djece koja jedu nezdravo, što utječe na zdravlje 

– Mi kroz ovaj projekt želimo djecu naučiti što znači jesti sezonsko voće i povrće. Nažalost, u današnje vrijeme imamo jako puno pretile djece koja jedu nezdravo, a sve to utječe na zdravlje kasnije u životu. To je bio i glavni razlog zbog kojih smo krenuli sa zdravom prehranom, dakle, u najranijim danima kod djece želimo razviti naviku zdrave prehrane, a preko djece djelovati i na njihove roditelje – rekla je Pergar. Baš kao što su mališani u vrtiću brzo usvojili sortiranje otpada, pa već kod kuće roditeljima govore da otpad dobro ne razvrstavaju, brzo su prihvatili i zdrave prehrambene navike.

– Na vrtičkom jelovniku nema mjesta za paštete ili hrenovke. To smo izbacili i uveli puno voća i povrća koje sami uzgajamo u vrtičkom vrtu. Drago mi je što mogu reći da je juha od raštike, koju smo uzgojili prošlu godinu, bila totalni hit među djecom – rekla je ravnateljica vrtića Vrapčić zadovoljna što je zdrava prehrana odlično prihvaćena među djecom. – Djeci je to fino jer znaju da su to povrće sami uzgojili u vrtu – rekla je Pergar.

Obrađuju vrtove

Na pozitivan stav prema zdravoj prehrani zasigurno je utjecalo i to što je Šenkovec prigradsko naselje u kojima mnogi mještani još imaju svoje okućnice i vrtove u kojima uzgajaju povrće.

– Vjerujem da i to ima svoj udio u tome što je zdrava prehrana vrtiću dobro prihvaćena. Sama sam bila dijete koje je odraslo na selu gdje smo obrađivali vrt, a i mnogi naši polaznici odrastaju u sredini gdje njihove bake i djedovi još uvijek obrađuju vrtove. Zbog toga je nama u vrtiću normalno da se vrt obrađuje, da se sadi povrće, beru plodovi koji se onda pripremaju i jedu – rekla je Pergar koja najavljuje i proširenje projekta “Mi jedemo odgovorno”.
– Planiramo povećati broj gredica i proširiti projekt na začinsko bilje – najavila je.

Odgovorna prehrana

Inače, projekt “Mi jedemo odgovorno” je projekt koji se bavi zdravom i odgovornom prehranom. Sam projekt financiran je od strane Europske komisije, a u Hrvatskoj mu je nacionalni koordinator Udruga “Lijepa naša”. Cilj projekta je osposobljavanje djece i mladih da budu odgovorni sudionici prehrambenih navika. Uz konzumaciju povrća koje djeca sama uzgajaju, projekt uključuje motivacijske priče o zdravoj prehrani, sakupljanje bio otpada i kompostiranje. Vrapčići iz Šenkovca žele biti pravi primjer pravilne brige o okolišu i zdravog načina prehrane.

2014. vrtić Vrapčić iz Šenkovca dobio je status eko vrtića temeljem projekta sortiranja otpada

Melita Pergar ravnateljica vrtića Vrapčić: “Na vrtčkom jelovniku nema mjesta za paštete ili hrenovke. To smo izbacili i uveli puno povrća koje sami uzgajamo. Vrapčićima je nešto sasvim normalno i svakidašnje obrađivati vrt, saditi povrće, brati plodove koji se onda pripremaju za jelo”. 

Raštika

 raštika je zeljasto povrće zelene boje, a okus joj je slatko-gorkast
raštiku su uzgajali još Egipćani, jeli su je stari Grci i Rimljani
u Dalmaciji je raštika dugo vremena bila jedna od najpopularnijih kupusnjača, piše portal Alternativa za vas
raštika se smatra jednom od najzdravijih namirnica na svijetu: ima puno vitamina A, kalcija, vitamine iz skupine B te vitamin E
raštika je odličan izvor antioksidansa luteina i zeaksantina, ima puno cinka i mangana, te minerala koji imaju vrijedna antioksidativna svojstva
pomaže kod visokog krvnog tlaka, jača kosti zbog bogatstva kalcija, odlična je za trudnice zbog folne kiseline, smanjuje rizik od bolesti srca zbog vitamina B6

Izvor:
Foto:

Međimurje

Beličkomu Ogranku UDVDR-a donacija lokalnog SDP-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 14. svibnja, u prostorijama beličkog Ogranka UDVDR-a članovi Općinske organizacije SDP-a predali su donaciju beličkim braniteljima.

U paketu je bilo pedesetak komada polo majica s logotipom UDVDR-a, koje je izradila Štikma d.o.o.

Uime Ogranka UDVDR-a na donaciji je zahvalio predsjednik udruge Dejan Janušić, a predali su ih predsjednik beličke Općinske organizacije SDP-a Josip Mlinarić, Stjepan Horvat i Viktor Herman.

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!