FOTOJN/RT

Varaždinska županija je prema povijesnim izvorima jedna od najstarijih hrvatskih županija i zahvaljujući rezultatima istraživana arhivista, pretpostavlja se da postoji već krajem 11., odnosno početkom 12. stoljeća.

No, kako ističe prof. Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu (DAV), prisutnost ljudi na ovim prostorima seže u mnogo dalju prošlost.

Stoga materijalne tragove njihovog života nalazimo već u prethistoriji, a pažnju na pravu riznicu kulturno-povijesne baštine Varaždinske županije, opet je skrenuo jedan od najvećih izložbenih projekata DAV-a.

Riječ je o 2. dijelu izložbe „Tragovima prošlosti – kulturno-povijesna baština Varaždinske županije“.

– Aktualnoj izložbi je prethodila ona postavljena 2016. godine, kojom smo kulturnoj javnosti željeli predstaviti uži izbor povijesne baštine s područja općina u Varaždinskoj županiji. Izložba ovaj put obuhvaća kulturno-povijesnu baštinu grada Lepoglave, Ivanca, Ludbrega, Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, dok će Varaždin biti zasebno predstavljen – pojasnio je Hrelja, koji je autor izložbe i kataloga.

U svojem osvrtu na izložbu, koja je od petka, 17. svibnja otvorena za razgled, naglasio je da je u samom početku bio cilj da se jednom izložbom predstavi kulturno-povijesna baština Varaždinske županije. No, tijekom pripreme izložbe, pokazalo se kako je to „preveliki zalogaj“.

– U okvirima naših kadrovskih i tehničkih mogućnosti, to je bilo neizvedivo. Izložbu smo prvo podijelili na dva dijela, ali sada znamo da zbog obimnosti građe, grad Varaždin moramo ostaviti za treći dio izložbe. Ideja za pokretanje i realizaciju ovakvog programa nastala je nakon izlaganja arhivske dokumentacije koju čuva naša ustanova. Neovisno o tome koliko to gradivo ima povijesni značaj, jer u ispravama se, primjerice, spominju Grebengrad, utvrda Pusta Bela, ljudi poput Ivana Kukuljevića…, trebalo je pronaći način da ih učinimo atraktivnijim publici. Stoga smo arhivske dokumente povezali s fotografijama kulturno-povijesne baštine (crkvama, burgovima, dvorcima) na koju se odnose – rekao je Hrelja.

Obimna građa

Na taj način, popularizira se arhivsko gradivo široj publici, koja će još neko vrijeme morati pričekati da se pripremi treća izložba, posvećena gradu Varaždinu. Naime, kako doznajemo od Damira Hrelje, broj arhivskih djelatnika se zadnjih nekoliko godina značajno smanjio zbog njihovog odlaska u mirovinu ili, na rad u inozemstvo!

– Nažalost, od resornog ministarstva zamjene nisu odobrene i nadam se da ćemo usprkos nedostatku stručnih kadrova, kroz dvije godine uspjeti pripremiti 3. dio izložbe – zaključio je ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

S obzirom na to da izložbe nisu rađene dvojezično, osim Varaždinaca moći će ih razgledati publika u hrvatskim arhivima s kojima DAV surađuje, te eventualno ona u susjednoj Sloveniji, u kojoj ne postoji značajnija jezična barijera.

 

Komentari

Komentara