Zmije su životinje iz skupine gmazova. Poikilotermne su, što znači da ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu na način kao što to rade ljudi, već ona najčešće odgovara temperaturi okoliša.
Najviše im odgovara temperatura od 24°C do 28°C. Stoga, prilikom odabira za njih povoljnih staništa, moraju osigurati dostupnost sunčeve energije za podizanje svoje tjelesne temperature ili hlada za spuštanje temperature, što je razlog da ih nalazimo na mjestima gdje mogu mijenjati svoj položaj kako bi se ugrijale na osunčanim, svijetlim mjestima s hladom u blizini.
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo 3 su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu, piše HZJZ.
Iako zmije, kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im primjerice glodavci koji se nalaze oko kuća hrana, te na taj način drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima. Otrovni aparat zmija otrovnica je građen od otrovne žlijezde, izvodnih kanala i otrovnih zubi. Otrovne žlijezde su modificirane žlijezde slinovnice. Danas je funkcija žlijezde slinovnice stvaranje zmijskog otrova koji imobilizira, ubija i probavlja svoj plijen, ali služi i u obrani od predatora.
U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci.
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama („obrvama“). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja crnokrpica (Telescopus fallax), sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.
Prevencija ugriza zmija
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.
Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone (nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i sl,.) te redovito kositi. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.
Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo, jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize.
Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporuča se nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Potrebno je paziti da se ne staje na nepregledna mjesta i ne dodiruje rukama i treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Ako se penjemo po stijenama, također se preporuča provjeriti da nema prisutnosti zmija. U jesen, kada padaju ljetne temperature treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju sunčaju na njima.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.
Podaci o ugrizima zmija
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5.4 milijuna ugriza zmija, a od toga čak do 2.7 milijuna slučajeva rezultira otrovanjem. Oko 81 000 do 138 000 ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je čak do 3 puta više amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Većina ovih pojava događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva.
U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.
U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine. Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Što ako dođe do ugriza?
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.
Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
Označite rub otekline na koži.
NE činite ništa od sljedećeg:
Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
Ne pokušavajte isisati otrov.
Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
Nakon što je Udruga Agro turistički klaster “Lepoglava” (ATK) krajem lipnja 2022. godine postala vlasnikom linije za preradu voća i povrća u sokove – kapaciteta 150 litara soka na sat -, sve je više članova i zainteresiranih proizvođača koji očekuju nadogradnju ovog uspješnog projekta.
Podsjećamo, spomenuti prerađivački pogon kod Gaveznice je opremljen zahvaljujući Veleposlanstvu Republike Turske, odnosno 300.000 kuna vrijednoj donaciji Turske agencije za suradnju i koordinaciju TIKA klasteru.
Kako doznajemo od Nataše Veić, predsjednice ATK „Lepoglava“ usluge pogona za preradu voća u sokove koriste članovi Udruge te vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.
– Naša Udruga ima 16 članova, a Kaznionica Lepoglava je počasna članica. Već lani smo uspjeli i uslužno prerađivati voće, te se pokazalo da postoji izniman interes za ovakav vid proizvodnje prirodnih sokova. Štoviše, startali smo oprezno, bez reklamiranja u medijima, a na kraju smo prošle sezone preradili oko 30 tona različitog voća – ističe Veić.
Uspjeli i bez reklame
Kapaciteti postojeće linije najviše su korišteni za preradu jabuka, krušaka, kupina, američkih borovnica, aronije, a bilo je upita i za dunje.
– Premda nam je savjetovano da se ne upuštamo u preradu grožđa, u našem sokovniku i te su bobice pretvorene u prirodni sok vrhunske kvalitete. Mi nemamo zaposlenog tehnologa, ali uz inicijalne savjete stručnjaka proces proizvodnje je bio brzo prilagođen našem asortimanu. Sve počinje vaganjem voća na prijemu jer moramo izračunati radman, slijedi njegovo pranje, mljevenje i prešanje. Dobiveni sok prikuplja se u bačvu koja je povezana sa strojem za pasterizaciju i na kraju se pune staklenke za čiju čistoću garantira proizvođač … Nažalost, voće poput šljiva ili višnji trenutno ne možemo preraditi jer nemamo pasirku – objasnila je naša sugovornica, od koje doznajemo da će i tom problemu vrijedni, trenutno još uvijek sezonski proizvođači uskoro doskočiti.
Naime, kod voća poput jabuka sitne koštice nakon hladnog prešanja zaostaju u tropu i s njima nema problema. Svi finalni proizvodi su etiketirani i propisno deklarirani zahvaljujući tome što je u rujnu 2002. godine registrirana Zadruga za preradu voća i povrća Terra Fructus.
– Kad se upustite u ovakav poduhvat morate na sve misliti, na proširenje kapaciteta, asortimana pa i na brendiranje proizvoda. Prostor od 100 metara četvornih trenutno zadovoljava naše potrebe, ali nemamo čvrsta jamstva da ćemo i dalje moći koristiti zgradu koju nam je privremeno na korištenje ustupila Varaždinska županija. Nažalost, zgrada je predviđena za rušenje i nadamo se kako to neće omesti naše planove vezane uz proizvodnju džemova. Naime, ATK je nositelj još jednog projekta u suradnji s Veleposlanstvom Republike Turske i TIK-om. Njihovi predstavnici u proteklom razdoblju kontinuirano su pratili naš rad, a posjećuju nas i sa studentima iz Turske od kojih neki polaze prehrambene fakultete. Oduševljeni su svime što je dosad napravljeno kao i činjenicom da se projekt pokazao održivim – rekla je Veić koja je s kolegicama i kolegama zaključila da proizvodnu liniju treba nadopuniti.
Stoga je u listopadu 2022. godine Veleposlanstvu poslana još jedna zamolba za donaciju temeljem prikupljenih ponuda za dodatno opremanje pogona strojevima vrijednim oko 65.000 eura.
– Na provedenom natječaju prošla je tvrtka Pavin iz Jastrebarskog koja je nabavila strojeve i opremu iz Hrvatske te Italije. Riječ je o namjenskom kotlu za kuhanje džemova, pasirki, punilici i drugim strojevima. Ovakvom dopunom postojeće linije moći ćemo proizvoditi i sokove od višnje, trešnje breskve ili šljive. Odnosno, više nema voća kojeg ne možemo prerađivati, a vjerojatno će se pri proizvodnji džemova djelomično iskorištavati i trop. Ministarstvo poljoprivrede izašlo nam je u susret i imat ćemo podršku jednog od vrsnih tehnologa za proizvodnju džemova – zaključila je Nataša Veić.
Neizvjesna sudbina pogona u Gaveznici
Lani najavljena realizacija velikog i važnog projekta, projektiranje izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra Gaveznica – Kameni vrh, mogla bi bez krova nad glavom ostaviti vrijedne zadrugare i 16 članova Udruga Agro turistički klaster “Lepoglava”. Podsjećamo, procijenjena vrijednost konačnog ulaganja izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra je, ovisno o sadržajima, od 20 do 50 milijuna kuna.
– U uređenje poslovne zgrade, koja je navodno predviđena za rušenje, uložili smo dosta svog novca i vremena. Naime, morali smo obnoviti krovište, potrebnu izolaciju, okrečiti prostorije i drugo jer zgrada je bila u derutnom stanju. Ipak, imamo nekoliko solucija za premještanje proizvodne linije. Pregovaramo s Kaznionicom Lepoglava o preuređenju jednog peradarnika na njihovom imanju u Čretu. Nažalost, premda je lokacija komunalno potpuno opremljena i tu su potrebna značajna ulaganja u zgradu. Nama je veliki problem i to što se novoosnovana Zadruga još ne može prijavljivati na natječaje. Stoga nam je važno da na lokaciji u Gaveznici pogon ostane u funkciji još najmanje šest mjeseci – objasnila je Veić.
U organizaciji Vatrogasne zajednice Varaždinske županije traju brojna stručna usavršavanja vatrogasaca. Jedno od takvih osposobljavanja završilo je u subotu 11. ožujka u Vinici. Osposobljavanje za zvanje vatrogasac završila su 23 polaznika iz sjeverozapadnog dijela Varaždinske županije.
Tako je Vatrogasna zajednica Općine Vinica bogatija za 6 novih vatrogasaca, VZO Cestica za 4, VZO Petrijanec za 6, DVD Svibovec Podravski za 3, DVD Donja Voća za 3 i DVD Nedeljanec – Prekno za jednog novog vatrogasca.
Osposobljavanje je započelo u siječnju ove godine uz uvodno predavanje koje je održao županijski vatrogasni zapovjednik Željko Nagy.
Polaznici osposobljavanja nova znanja primili su od iskusnih predavača iz sedam predmeta, koja su im održali Ivica Lazar, Stjepan Hrgar, Božidar Horvat, Marijan Ožinger, Vanja Lončar, Miroslav Kelemenić i Vlado Hip. Polaznicima se u ime predavača zahvalio Vlado Hip, koji je proglasio najbolje polaznike osposobljavanja Patriciju Hip i Mihaela Vincekovića, koji su osposobljavanje završila sa prosjekom 5,0. U ime domaćina obratio se predsjednik VZO Vinica Ivica Lazar, koji je zahvalio predavačima koji su uspjeli održati tečaj u skladu sa pravilnikom o osposobljavanju, te je čestitao i svim polaznicima koji su postali novi vatrogasci.
– Izuzetno sam ponosan da se tradicija vatrogastva u Općini Vinica nastavlja te čestitam svim novim osposobljenim vatrogascima. Novi vatrogasni centar u kojeg smo uložili preko milijun kuna te otvorili početkom godine, postaje centar obuke vatrogastva za svu našu regiju, što me jako veseli – izjavio je načelnik Općine Vinica dr. sc. Branimir Štimec, prof.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
