Povežite se s nama

U fokusu

U Međimurju gotovo da i nema listi čekanja, u gradovima Varaždinske županije više od 200 mališana čeka svoje mjesto u vrtiću

Objavljeno:

- dana

U Hrvatskoj je velik broj djece ostao bez svojih mjesta u vrtićima, a najviše problema je u Zagrebu.

Probleme ove godine izaziva i direktiva Europske unije po kojoj prioritet imaju djeca od četiri i više godina. EU direktiva u Hrvatskoj je novim Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju stupila na snagu prije nego što je završena izgradnja i dogradnja vrtića, što je bilo planirano Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Konkretno, sredstva jesu rezervirana, ali brojne jedinice lokalne samouprave nisu iz objektivnih razloga uspjele vrtiće završiti.

Jedan takav primjer je i Hrašćica, gdje je projekt dodatno kasnio jer nije bilo proračuna, objašnjavaju u Gradu Varaždinu.

Stoga smo provjerili kakva je situacija u gradovima u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji i koliko djece je ostao bez mjesta u vrtićima. Prema odgovorima koje smo dobili, u Međimurskoj županiji ima puno manje problema nego u Varaždinskoj gdje je više stotina djece ostalo neupisano.

Na području grada Varaždina upisano je 1664 djece, a na listi čekanja Dječjeg vrtića “Varaždin” nalazi se 160 djece.

– Nama je veliki broj djece ostao bez mjesta u vrtićima. Da smo imali proračun Hrašćica bi bila spremna, tamo su predviđena četiri odjeljenja – rekao je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj. Dodaje da je najviše neupisanih jasličkog uzrasta. Najveći problem su jaslička djeca, skoro sve neupisano su jaslička grupa.

Na istoj sjednici otvorila se i tema lošeg stanja u dječjem vrtiću u Koprivničkoj, koji vapi za obnovom. Gradonačelnik je pak odgovorio kako je pripremljen natječaj za rekonstrukciju varaždinskih vrtića. Tim bi se projektom trebao riješiti problem vrtića u Koprivničkoj, ali i dogradnja u Gortanovoj. Bosilj je u tom kontekstu naglasio i sporost nadležnih državnih tijela, koja nevjerojatnih 18 mjeseci nisu donijela odluke o prihvatljivosti projekata.

Vrtić u Hrašćici iduće godine

Grad Varaždin objavio je prošlog tjedna otvoreni postupak javne nabave za izgradnju dječjeg vrtića u Hrašćici.

Vrijednost nabave u iznosu od 752.000 eura bez PDV-a, odnosno 940.000 eura s PDV-om.

– Iako se cijeli postupak nažalost odužio radi rušenja proračuna i provođenja izbora, izgradnja novog dječjeg vrtića u Hrašćici ide dalje i iznimno me veseli što će šezdesetak naših mališana već iduće godine moći pohađati novi vrtić u svom naselju. Znam da su mještani Hrašćice ovo čekali nekoliko desetljeća i sada ćemo to konačno realizirati. Samim time smanjit ćemo gužve za upise u gradske vrtiće u drugim dijelovima grada. Također, na aktualni poziv ministarstva pripremamo prijavu za dogradnju dječjeg vrtića u Gortanovoj, čime bismo u potpunosti riješili problem s nedostatkom kapaciteta – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

U Novom Marofu jaslička djeca na čekanju

U vrtićima na području Novog Marofa neka su djeca ostala bez mjesta u vrtiću, pokazuju podaci Grada.

Za Dječji vrtić Novi Marof tijekom upisnog perioda zaprimljena su 53 zahtjeva od kojih je 37 zahtjeva riješeno pozitivno, a negativno je riješeno 16 zahtjeva. Za Dječji vrtić Sretna djeca pozitivno je riješeno 18 zahtjeva, a 23-oje djece je u ovom vrtiću ostalo bez mjesta jer je njihov zahtjev negativno riješen. U Dječjem vrtiću Bambi mjesto je dobilo 17-ero djece, a 15 zahtjeva je negativno riješeno. Grad nam nije poslao podatke za Dječji vrtić Anđeo, jer ih ni njima nisu poslali iz ovog vrtića.

Također, valja napomenuti da Grad Novi Marof sufinancira boravak oko 30 djece u vrtićima izvan područja Grada.

– Djeca s navršenih četiri godine i više su sva upisana u desetosatni program Dječji vrtić Novi Marof, a u Dječji vrtić Sretna djeca mališani se upisuju po godištima u svaku odgojnu skupinu tako da su po pedagoškom standardu upisivali onoliko djece koliko je dopušteno po odgojnoj skupini. Više upita je bilo za jasličke skupine i ta djeca nisu primljena u vrtić. Direktive Europske unije prema kojoj prednost pri upisu imaju djeca od četiri godine nije utjecala na upise u DV Bambi – pojasnili su iz Grada.

U Gradu Novom Marofu ističu da su prethodnih godina uložili značajna sredstva u obnovu i dogradnju gradskog dječjeg vrtića. Njegov kapacitet je 233 djece, a osim gradskog vrtića, na području grada djeluju i dva privatna vrtića u kojima je smješteno 158 djece te jedan vjerski vrtić koji broji 16 djece. Imaju i daljnje planove za vrtić, o čemu kažu: “Srećom, Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo nam je projekt “Dogradnja Dječjeg vrtića Novi Marof” i sufinanciranje istog u vrijednosti od 649.810,87 eura. Rok za projektiranje, dogradnju i završetak projekta je 30. lipnja 2026. Projekt će se financirati iz mehanizma za oporavak i otpornost.”

Varaždinske Toplice planiraju izgradnju vrtića

Dječji vrtić “Tratinčica” Varaždinske Toplice krajem pedagoške godine ispisuje 32-oje djece te isti taj broj planiraju upisati nakon provedene upisne procedure. Obzirom da je pristigao iznimno velik broj zahtjeva za upis, njih 60, bilo je potrebno prikupljanje dodatne dokumentacije što je dodatno produžilo upisni period za tjedan dana, stoji u podacima Grada Varaždinske Toplice. Smještena su sva djeca koja ispunjavaju propisane kriterije, s naglaskom na prednosti ostvarene u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Nisu upisana djeca koja na dan 1. rujna 2023. godine ne ispunjavaju kriterij od dvije godine starosti, niti djeca koja su već smještena u neki drugi vrtić, a nemaju braće u gradskom vrtiću. Ostalo je neupisano 17-ero djece, jasličke dobi, pojasnili su iz gradskog vrtića. Razlika u broju, odnosi se na odustale od upisa, kao i na djecu u međuvremenu smještenu u neki drugi vrtić. Prilikom bodovanja pristiglih zahtjeva, vodili su se EU direktivom o prednosti upisa djece u dobi od četiri godine, što je dodatno ugrozilo poštivanje Državnog pedagoškog standarda. Ne radi se o velikom, ali o dovoljnom broju djece, rekli su iz DV Tratinčica.

Grad Varaždinske Toplice planira izgradnju novog objekta Dječjeg vrtića “Tratinčica” te je trenutno u izradi projektna dokumentacija. Ukoliko sve bude išlo prema planu, novi vrtić trebao bi biti završen do polovice 2026. godine.

U Varaždinskim Toplicama djeluje i privatni Dječji vrtić Čarobno ogledalce. U ovoj kalendarskoj godini u navedeni vrtić je upisano je 24-ero djece.

– Sva su djeca upisana u vrtić, čiji su roditelji pravovremeno predali zahtjev za upis. Lista čekanja će se tek formirati, s obzirom da više nemamo slobodnih mjesta do rujna 2024. Ove godine nismo upisali niti jednog četverogodišnjaka – javili su iz Čarobnog ogledalca.

U Ivancu planiraju izgradnju i dogradnju vrtića

– U Gradski vrtić Ivančice Ivanec – Centralni, i Podružnicu Radovan, u ovoj pedagoškoj godini ukupno će polaziti 270 djece. Od toga uslugu nastavlja koristiti 201 dijete, dok je novo upisanih 69. Ukupno je pristiglo 96 prijava, od kojih su četiri roditelja odustala, a jedan roditelj je omaškom poslao prijavu za dijete koje je već upisano u vrtić. Sukladno iznesenim podacima, nije upisano 22-oje djece. Oni ili nisu upisani radi niske razine bodovanja prijave, pa stoga više nije bilo mjesta, ili ne ispunjavaju uvjete natječaja (dob, roditelji/skrbnici su dužnici za korištenje usluge vrtića, ne prilaganje potvrde o sistematskom) – objašnjeno je iz Grada Ivanca.

Nedostatku mjesta u gradskom vrtiću Grad Ivanec planira stati na kraj rekonstrukcijom i dogradnjom Dječjeg vrtića Ivančice u Ivancu te izgradnjom područnog dječjeg vrtića u Radovanu. Postupak javne nabave za radove za vrtić u Ivancu je u tijeku. Za vrtić u Radovanu je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. Rok za završetak projekata je 18 mjeseci.

U Ludbregu i Lepoglavi sva djeca upisana

U Ludbregu ni jedno dijete nije ostalo bez mjesta u vrtiću. Razlog tome je i činjenica da je prošle godine otvoren potpuno novi objekt privatnog vrtića, a u proteklom razdoblju gradski je dječji vrtić nadograđen. Uz to, Grad planira i novu dogradnju vrtića, a za to će iskoristiti bespovratna sredstva koja su ishodili na natječaju.

– U gradskom i privatnim vrtićima na području Ludbrega upisano je 391 dijete. Niti jedno dijete nije ostalo bez mjesta u vrtiću – odgovorili su nam u Gradu Ludbregu.

Slična je situacija i u Lepoglavi. Tamo su također dogradili vrtić te izgradili novi u Višnjici pa su sva djeca upisana.

U međimurskim gradskim vrtićima nema listi čekanja

Međimurski gradovi nemaju problema s upisima mališana i kapacitetima u predškolskim obrazovnim ustanovama. Samo u Gradu Čakovcu djeluju dvije javne vrtićke ustanove s ukupno 12 područnih jedinica, četiri privatna dječja vrtića i jedne jaslice kojima je osnivač vjerska zajednica. U čakovečke dječje vrtiće upisano je ukupno 1290 djece s prijavljenim prebivalištem na području Grada Čakovca, od čega 1000 u vrtićki, a 290 u jaslički program. Naime, kako ističu u Gradu Čakovcu, privatne i vjerske predškolske ustanove upisuju i djecu koja nisu s administrativnog područja Grada, a boravak u tom slučaju sufinanciraju njihove matične općine.

– U vrtićkim programima nema lista čekanja, dok za upis u jasličke programe čeka otprilike 40-ak djece. Važno je napomenuti da će određeni broj navršiti godinu dana tek tijekom trajanja sljedeće pedagoške godine. Direktiva Europske unije nije utjecala na upis mališana jer za sve njih imamo dovoljno kapaciteta u vrtićkim programima – odgovorili su nam iz Grada Čakovca.

U Gradu Čakovcu bilježe jedan od najboljih rezultata na nacionalnoj razini po obuhvatu djece jer je u vrtićke programe uključeno gotovo 90 posto mališana, a u jasličke visokih 60 posto.

– Od prošle godine imamo dovoljno mjesta u predškolskim ustanovama u vrtićkim programima za svu djecu koja imaju prebivalište na području Grada. Liste čekanja nema, a ako se tijekom godine pojave, radi se isključivo o roditeljima koji žele da njihova djeca idu u točno određenu ustanovu. Liste čekanja postoje za jasličke programe, trenutno je na njima 40-ak mališana, no neki od njih još nemaju navršenih godinu dana starosti, pa se ni ne mogu upisati u jaslice – objašnjavaju iz Grada Čakovca.

Dogradnja vrtića

A da bi se takav visoki standard nastavio i u budućnosti, u planu su brojna ulaganja.

– Ovog ljeta započet ćemo s dogradnjom dva javna vrtića, matičnih objekata “Cipelice” i “Cvrčka”, u kojima će se urediti ukupno četiri nove jasličke skupine. Dakle, od iduće pedagoške godine, Grad Čakovec bi trebao imati dovoljno mjesta za svu djecu s područja Grada, čiji roditelji žele da im djeca pohađaju predškolske ustanove – zaključuju u Gradu.

Slična situacija je i u Gradu Prelogu. Tamo je za novu pedagoško 2023./2024. godinu upisano ukupno 382 djece i to u Dječji vrtić “Fijolica” Prelog, njegove područne odjele u Cirkovljanu i Draškovcu te u Dječji vrtić “Vesela loptica”.

– Na našem području ostalo je oko 18 neupisane djece, no potrebno je naglasiti da su to uglavnom djeca mlađe jasličke dobi koja će tek tokom pedagoške godine napuniti godinu dana. Direktiva Europske unije prema kojoj prednost imaju djeca od četiri i više godina nije utjecala na to da su pojedina djeca na listi čekanja – poručuju iz Grada Preloga.

Na preloškom području je još do prije svega pet godina bilo skromnih devet odgojno-obrazovnih predškolskih ustanova, dok će novu pedagošku godinu Prelog dočekati s 19 skupina, a u proljeće 2024. godine bit će 20 skupina.

– Da bismo doskočili problemu nedostatka mjesta u dječjim vrtićima, intenzivno se radi na povećanju kapaciteta. Trenutno je privatni Dječji vrtić “Vesela loptica” u dogradnji za jednu odgojnu skupinu. Također, u postupak rekonstrukcija i dogradnja ide Područni odjel “Fijolice” u Draškovcu, gdje ćemo u proljeće sljedeće godine dobiti novih 16 mjesta. Time bi se u Gradu Prelogu zadovoljile sve potrebe građana za upisom djece u vrtiće – zaključuju u Gradu Prelogu.

Iz Grada Murskog Središća također su nam odgovorili da su sva djeca dobila svoje mjesto u dječjim vrtićima, ukupno 42-oje mališana. U najsjevernijem hrvatskom gradu projekte izgradnje i dogradnje predškolskih ustanova redovito apliciraju na nacionalne i europske fondove, a rezultat toga je novi u moderno opremljeni objekt Dječjeg vrtića “Maslačak”.

U fokusu

Evo kako je Varteks od tekstilnog diva postao tvrtka koja vapi za spasom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.

Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.

Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.

Dokapitalizacija

Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.

Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.

No, kako je do ovoga došlo?

Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…

Ljudi i imovina

Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.

– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.

Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.

Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.

– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.

Novi vlasnici

U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.

Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.

Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.

Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.

Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.

Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.

Stogodišnja tradicija

Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.

Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.

Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.

Rasprodali imovinu

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.

Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.

Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.

Ljudi rade za minimalac, a dugovi se gomilaju

Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.

Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.

Ovrha Porezne i Grada Varaždina

Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.

Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.

– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.

No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.

Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.

Strateški projekt Vlade

Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.

To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.

Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.

Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.

– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinac Habijan ostaje ministar i u novoj Vladi, ali će voditi drugi resor?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.

Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.

Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.

Navodno, Plenković pošto poto želi zadržati Habijana u Vladi te će mu dati resor – pravosuđa. Stoga je za Malenicu rezerviran pričuvni položaj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje