Prije više od stotinu godina, 27. ožujka 1921. godine, u Ključu pokraj Novog Marofa rođen je svjetski priznati likovni umjetnik Ivan Rabuzin, a u sjećanje na velikana naše umjetnosti i naive, Turistička zajednica Grada Novog Marofa, Kulturni centar Ivan Rabuzin i Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof organiziraju manifestaciju Rabuzinovi dani.
Ovogodišnji 8. Rabuzinovi dani počeli su u petak, u novomarofskom Kulturnom centru koji nosi upravo umjetnikovo ime, otvorenjem izložbe „Od siromašne sreće do velikog svijeta“, a trajat će sve do 19. travnja.
Na izložbi je postavljeno nekoliko slika koje su do sada rijetko ili nikada izlagane, a uz eksponate prikazana je i svojevrsna interpretacija Rabuzinovog djelovanja i sudjelovanja u velikim svjetskim projektima. Na taj će se način prikazati izazovni životni put, od odrastanja u maloj ruralnoj sredini, do pozicioniranja Ivana Rabuzina na slikarsku mapu svijeta.
Tako izložba prikazuje nekoliko odabranih međunarodnih događaja kojima se ukazuje kolika je unikatnost i vrijednost Rabuzinovog umjetničkog opusa. Obuhvaća i prikaz objekata koje je Rabuzin gradio u suradnji s međunarodno priznatim arhitektom Vjenceslavom Richterom (prikaz Bruxelles ‘EXPO 58’ paviljona-škole).
Dva završena objekta, Memorijalna galerija Rabuzin u Ključu te obiteljska kuća Rabuzin Prpić u Zagrebu, predstavljaju posebnu i jedinstvenu vrijednost, budući da je na tim objektima, prema nacrtima Vjenceslava Richtera, drvenarija izrađena u stolariji „stolara” Ivana Rabuzina.
U društvu najboljih Rabuzin je bio i u suradnji sa svjetski poznatom tvornicom porculana Rosenthal, kada je uz Salvadora Dalia i Victora Vasarelya oslikavao porculan, čija će se komparacija također interpretirati na ovoj izložbi, a surađivao je i s Nobelovom zakladom te Međunarodnim društvom pisaca P.E.N.
Izložbu su omogućili Rabuzinova kćerka Zdenka Rabuzin Prpić i njezina obitelj, posudivši eksponate.
– Naša ideja ove izložbe je bila pokazati u kakvom društvu je Rabuzin živio, gdje je stvarao, gdje su njegovi nivoi. Postoji jedan mali detalj koji želim spomenuti, to je presedan da se u jednoj tako maloj, kulturološkoj zatvorenoj sredini rode dva velika imena. To je nešto nevjerojatno, a vama otvara pogled na ogroman prostor. Mi kao obitelj, vrativši se ovdje, imamo zadaću nastaviti ondje gdje je Rabuzin stao – rekao je Rabuzinov zet Ivan Prpić.
Kultura i turizam usko su povezani, stoga su u Turističkoj zajednici Grada Novog Marofa iznimno sretni i ponosni da svjetski značaj Ivana Rabuzina imaju priliku promovirati.
– Izložbe mogu biti snažan motiv dolaska posjetitelja u destinaciju, stoga su proljeće, Rabuzinov rođendan i Rabuzinovi dani dobra kombinacija za stvaranje turističkog doživljaja. Ova će izložba prikazati i neka djela koja nisu toliko često izlagana, ponuditi osvrt na njegov utjecaj u svijetu kroz interpretacije raznih projekata i prikazati Rabuzina u društvu najboljih. Zadatak svih nas je taj svijet koji je on svojom posebnošću dotaknuo i zaslužio njegovo priznanje, dovesti ponovno tu doma, među njegove brege – rekla je voditeljica ureda TZ Grada Novog Marofa, Renata Horvatić.
Novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač istaknuo je da su Rabuzinovi dani promocija cijelog umjetnikovog opusa, ali i Novog Marofa, Varaždinske županije i cijele Hrvatske.
– Svake godine uz manifestaciju imamo i izložbu djela našeg velikana hrvatske umjetnosti i hrvatske naive, a ovoga je puta prikazan izazovni životni put Ivana Rabuzina, od odrastanja u maloj ruralnoj sredini, do njegovog pozicioniranja na slikarsku mapu svijeta – rekao je Jenkač.
Izložbu je postavila Mirjana Dučakijević, povjesničarka umjetnosti, kustosica i umirovljena muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin , u suradnji s obitelji Rabuzin Prpić.
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.