Hrvatski restauratorski zavod, Galerija Klovićevi dvori i Grad Ludbreg pozivaju na svečano otvorenje izložbe „Vlaho Bukovac / Cavtatske crtice“ u petak, 6. prosinca, u 18 sati u Dvorcu Batthyány u Ludbregu.

Izložba je posvećena dovršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na oslikanoj zastavi s prikazom sv. Nikole koja je dio inventara pinakoteke župne crkve sv. Nikole u Cavtatu. Nastala je 1902. godine, u njegovoj cavtatskoj fazi, te je kuriozitet u autorovu stvaralačkom opusu. Zastava s prikazom sv. Nikole koju je oslikao Vlaho Bukovac povijesni je tekstilni predmet koji svjedoči o povijesti, vjerskim običajima i kulturnim dosezima lokalne zajednice, ali bez sumnje ima i nacionalnu važnost. Provedeni radovi rezultat su suradnje interdisciplinarnog tima stručnjaka koji su primjenom najsuvremenijih istraživačkih metoda, restauratorskih tehnika i etičkih načela pridonijeli njezinu očuvanju za buduće naraštaje.

U prigodi svečanog predstavljanja obnovljene zastave bit će izloženo i osam cavtatskih veduta Vlahe Bukovca iz privatnih kolekcija, koje potvrđuju neraskidivu vezu jednog od najvažnijih hrvatskih slikara europske reputacije sa zavičajem.

Ova ekskluzivna izložba, simbolički dar Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Galerije Klovićevi dvori i Grada Ludbrega povodom blagdana svetog Nikole, bit će otvorena do 13. prosinca, a moći će se razgledati od 10 do 12 sati 7. i 8. prosinca te od 16 do 18 sati 10., 11. i 12. prosinca.

Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.) središnja je ličnost hrvatske likovne moderne umjetnosti. Formirao se u klasi A. Cabanela na pariškoj École des Beaux Arts (1877. – 1880.). Nakon afirmacije u Parizu, vratio se u domovinu i nastanio u Zagrebu 1894. godine, gdje je postao spiritus movens kulturnoga života, inaugurirajući moderne likovne tijekove u hrvatsko slikarstvo, poput plenerizma, divizionizma i pointilizma. Plodonosno razdoblje u kojem je Bukovac u nekoliko godina utemeljio središnje infrastrukturne komponente modernoga likovnog života završilo je njegovim odlaskom 1898. godine u rodni Cavtat, gdje je živio do 1902. godine. Nakon kratkotrajnog boravka u Beču (1902. – 1903.), ostatak života proveo je u Pragu.

Komentari

Komentara

loading...