Na kraju 2023. objavljen je pregled rada Hrvatskoga sabora za proteklu godinu, a riječ je o 10. sazivu.
Hrvatski sabor je u razdoblju od 17. siječnja do 20. prosinca 2023. godine održao šest plenarnih sjednica, od čega četiri redovne i dvije izvanredne, u trajanju od 129 dana, na kojima se raspravljalo o 380 točaka dnevnoga reda. Doneseno je 129 zakona, a njih 33 usklađeno je sa zakonodavstvom Europske unije. Po redovnom postupku doneseno je 95 zakona, po hitnom postupku njih 34.
Tijekom plenarnih rasprava zastupnici su se za riječ javili više od 19.500 puta, najviše za repliku te kao predstavnici klubova zastupnika, a izrečeno im je ukupno 3360 stegovnih mjera. Prema obrađenim podacima, zastupnici su Vladi tijekom Aktualnog prijepodneva postavili 156 usmenih pitanja i 303 u pisanome obliku.
Hrvatski sabor objavio je i podatke o aktivnosti svakog pojedinog zastupnika tijekom 2023. godine.
Najaktivnije saborske zastupnice u 2023. bile su Dalija Orešković (SSIP) i Anka Mrak Taritaš (GLAS) koje su se javile čak 720 odnosno 676 puta, putem replika i odgovora na repliku ili u pojedinačnoj raspravi i u ime kluba. Postoji i druga strana medalje. Niti jednom u cijeloj godini nisu se oglasili Dražen Barišić (HDZ) i Vinko Grgić (NZ), optuženici za korupciju. Nijednom se nije oglasio ni Ivan Radić (HDZ) koji je reaktivirao mandat u rujnu, kao ni Mario Radić (Domovinski pokret) koji je mandat aktivirao tek početkom prosinca.
”Domaći” zastupnici
Provjerili smo koliko su bili aktivni saborski zastupnici koji dolaze iz Varaždinske i Međimurske županije.
Podaci pokazuju da je najaktivnija bila Andreja Marić, a najlošiji Predrag Štromar.
SDP-ova Barbara Antolić Vupora ukupno je lani bila aktivna 106 puta, a najčešće se javljala za repliku, odnosno 40 puta.
Njezina stranačka kolegica iz Međimurja Boška Ban Vlahek aktivna je bila 101 put. Najčešće je obrazlagala amandmane, a to je radila 48 puta.
Iz Varaždinske županije u Saboru se našla i HDZ-ovka Nadica Dreven Budinski koja je bila aktivna 105 puta. Čak 82 njezine aktivnosti otpadaju na repliku.
Prije nego je postao ministar Varaždinac Damir Habijan (HDZ) također je bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Habijan je bio aktivan 229, a najčešće je odgovarao na repliku.
Njegov stranački kolega i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač lani je u Saboru bio aktivan 50 puta, a od toga je najčešće upozoravao na povredu poslovnika.
Bivši gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač kada je bio u SDP-u nije bio baš jako aktivan kao saborski zastupnik. Sada je u HSS-u te je bio nešto aktivniji, a lani je bio aktivan 17 puta. Najčešće se javljao za repliku, odnosno osam puta.
SDP-ovka iz Međimurja Andreja Marić tijekom 2023. u Saboru je bila aktivna 383, a najviše kada se javljala za repliku.
Ispred Reformista u Saboru sjedi Varaždinka Natalija Martinčević koja je bila lani aktivna 24 puta te je najčešće sudjelovala kao predstavnica kluba zastupnika.
HDZ-ovac i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak u Saboru je protekle godine bio aktivan 81 put, od tog broja 72 puta javio se za repliku.
Bivši župan Varaždinske županije i ministar HNS-ovac Predrag Štromar lani je iz saborskih klupa bio aktivan 14 puta, a najčešće je to radio kao predstavnik kluba zastupnika.
Trošilo se…
Hrvatski sabor također redovno, dvaput godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti te u skladu s nadležnim propisima. Posljednji prikaz troškova odnosi se na razdoblje od 1. siječnja do 27. prosinca 2023. Podaci se odnose na zastupnički paušal, naknadu za odvojeni život, dnevnice, putovanja, službene stanove i drugo.
Saborski zastupnici uz plaće koje se kreću u rasponu od 1800 do 3000 eura neto mjesečno potrošili su lani još i 1,1 milijun eura na dodatne troškove. Najviše su potrošili na korištenje osobnih automobila za službene svrhe, odnosno 409.000 eura.
Najviše je uz plaću, nešto više od 34.000 eura, već tradicionalno potrošio Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) koji je član mnogobrojnih međuparlamentarnih skupina prijateljstva i često putuje u inozemstvo. Po troškovima slijede Socijaldemokrat Davor Bernardić (27.770), HDZ-ov Davor Ivo Stier (25.300) i Mostovac Zvonimir Troskot (23.000), iz istih razloga kao i Hajduković.
Ponovno smo provjerili koliko su iznosili troškovi saborskih zastupnika koji dolaze iz dvije sjeverne županije. Najviše dodatnih troškova imala je Martinčević, a najmanje Nadica Dreven Budinski, koja je u Zagrebu bila samo pola godine.
Martinčević je sudjelovala na Međuparlamentarnoj konferenciji o međuvjerskom dijalogu koja se u lipnju 2023. održala u Marakešu
Barbara Antolić Vupora (SDP) tijekom 2023. imala je dodatne troškove koji su iznosili 7588 eura, a najveći dio toga otpada na stanarinu, odnosno nešto manje od 4000 eura.
SDP-ovka Boška Ban Vlahek imala je troškove od 8207 eura, a i kod nje gotovo isti iznos otpada na stanarinu te je najveća stavka.
Nadica Dreven Budinski u Saboru je radila do 7. lipnja 2023. i do tada su joj troškovi iznosili 2820 eura te je najveći dio otpao na stanarinu.
Troškovi Damira Habijana lani su bili 4694 eura, a najveća stavka mu je s 1718 eura bio auto.
Iznos troškova Siniše Jenkača lani je iznosio 8020 eura, a i njemu je s gotovo 4000 eura najveća stavka stanarina.
Dodatni troškovi HSS-ovca iz Međimurja Stjepana Kovača lani su iznosili 10.638 eura; najveća stavka mu je auto, a zatim avionska karta. Svaka od ove stvari je stajala oko 2700 eura.
SDP-ovka Marić, naša najaktivnija zastupnica, imala je dodatne troškove u iznosu od 7735 eura, a najskuplja stavka je stanarina.
I u proteklom izvješću Hrvatskog sabora o troškovima za zastupnike sa sjevera najveće je troškove imala Natalija Martinčević. Dodatni troškovi Reformistice u 2023. su iznosili 12.246 eura, a više od polovice, odnosno 6868 eura, otpalo je na avionske karte. Naime, ona zbog svojih saborskih dužnosti dosta putuje.
Troškovi HDZ-ovca Srpaka lani su bili 5261 eura, a najviše je stajao auto; 2268 eura.
Za troškove Predraga Štromara potrošeno je 4171 eura, od čega najviše na auto, a što je stajalo 3514 eura.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
