Povežite se s nama

U fokusu

Što se događalo: u ludbrešku školu stižu ugledni ravnatelji, župan smijenio mladež HNS-a i SDP-a

Objavljeno:

- dana

SITUACIJA GORA NEGO ŠTO SE MISLILO?

Što se događalo u Srednjoj školi Ludbreg? To pitanje je otvorila afera Kišić-Bajsić, ali i odluka varaždinskog župana koji je smijenio sve tri dosadašnje predstavnice Varaždinske županije u Školskom odboru.

Dosad su članice Školskog odbora, tijela koje upravlja školom, bile Petra Pokec, članica HNS-a te Ivana Škorjanec i Kristina Mirčetić Petrin, članice SDP-a. Riječ je o mladim članicama te dvije stranke: Mirčetić Petrin ima 31 godinu, a Pokec i Škorjanec su 29-ogodišnjakinje. Škorjanec je ujedno predsjednica Savjeta mladih Grada Ludbrega, a Pokec potpredsjednica.

Umjesto stranačke mladeži, Varaždinska županija je kao svoje predstavnike u Školski odbor sad odlučila imenovati troje uglednih ravnatelja varaždinskih srednjih škola!

Na prijedlog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport imenovani su Janja Banić, ravnateljica Prve gimnazije, Katica Kalogjera Novak, ravnateljica Gospodarske škole, i Dražen Košćak, ravnatelj Srednje strukovne škole.

To će dati dodatni doprinos da Srednja škola Ludbreg što bolje funkcionira. Novoimenovani članovi Školskog odbora će svojim dugogodišnjim radnim iskustvom u srednjim školama te višegodišnjim ravnateljskim mandatom dati svoj doprinos u poboljšanju rada Srednje škole Ludbreg – naveli su iz Varaždinske županije.

Redom “upleteni” članovi SDP-a…

Predsjednica Školskog odbora istovremeno više neće biti Ivana Pomahač, članica SDP-a, koja je kao profesorica engleskog jezika u ludbreškoj školi u tom tijelu bila predstavnica Nastavničkog vijeća. Ona će se, prema najavama, sama povući s te funkcije, a od 30. siječnja više neće biti razrednica učeniku zbog kojeg su i pokrenute ozbiljne kadrovske promjene u Školskom odboru.

Kao što je poznato, 17-godišnji učenik Srednje škole Ludbreg, bivši član Foruma mladih SDP-a, prvo je optužio dožupana za školstvo Alena Kišića (također SDP) da ga je obmanuo kako bi poslao priopćenje protiv dr. Sanje Zember, od jučer bivše ravnateljice Opće bolnice Varaždin (za v.d. ravnatelja je imenovan dr. Nenad Kudelić, blizak SDP-u).

Srednjoškolac se dožupanu ispričao, i to ubrzo nakon što je u javnost “isplivao” zapisnik o razgovoru koji je s njim krajem studenoga u školi obavila njegova razrednica Ivane Pomahač.

Prema Zapisniku, učenik je svojoj razrednici Ivani Pomahač, ujedno i županijskoj vijećnici SDP-a, priznao da ga je Kišić nagovorio da o njoj širi neistine te da mu je Kišić pružao zaštitu. Ravnatelj Josip Zdelar potvrdio je postojanje tog zapisnika, no ne i njegovu autentičnost.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima… Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika, piše Jutarnji list.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatni vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Nastavite čitati

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje