Povežite se s nama

Kultura

U utorak u Galeriji HDLU otvorenje izložbe „Nastajanje u nestajanju“ Dražena Eisenbeissera

Objavljeno:

- dana

U utorak, 9. ožujka, u Kuli stražarnici održat će se otvorenje izložbe Dražena Eisenbeissera pod nazivom „Nastajanje u nestajanju“.

Zbog epidemiološke situacije neće biti službenog otvorenja, ali autor će za eventualne upite biti u Galeriji HDLU u utorak od 17 sati i 30 minuta.

Izložba ostaje otvorena do 23. ožujka.

Osvrt na izložbu „Nastajanje u nestajanju“ Tanje Špoljar

Ima nečeg mističnog i zavodljivog u slikama Dražena Eisenbeissera: prostorima bez ljudi, života u tragovima, prizorima ruševina, prozora, vrata, krovova, gradskih veduta kojima je godinama posvećen. U ovoj seriji odlazi još dalje, svoj pogled okreće prirodi, i to jednom motivu, jednom drvetu: dravskoj vrbi opsekači. Na prvi pogled, riječ je o vjernim prikazima koji teže iskazati činjenično stanje i nastaju kao prijenos viđenog, i fotografijom zabilježenog, na papir. Uvijek u istom tonu sepije, tehnikom krede na papiru, vrbe stoje pred nama, točno onakve kakve jesu, bez prevelikog uplitanja autora i želje da ih slikarski rastvori ili kroz njih iskaže svoje stanje u trenutku slikanja. No sve je to varka jer one govore i o tome: osjećamo trenutak autorova pogleda i poteza, tišinu tog događaja. Dugogodišnja posvećenost ovom motivu i tehnici otkrivaju nam autorovu sklonost jednoj vrsti meditativnog istraživanja, kontemplaciji ljepote, mantranju energije koja se nalazi u srži svega fizičkog, tvarnog. Kao da vježba balans i strpljivost, njegove su vrbe spoj tišine i jeke, svijetla i tame, gustoće i praznine, ljepote i propadanja. Kontrast zemljane boje sepija krede i čestog motiva snijega dodatno naglašava sve prethodno spomenute dualnosti. U prirodi sve pulsira i vibrira, a tehnika kojom Dražen slika idealna je da uhvati i zabilježi to: kratki, spiralni potezi kredom stvaraju beskonačne mreže isprepletenih linija koje nam na kraju otkrivaju motiv. Zavisno koliko je mreža gusta, toliko svjetla propušta na papir, a tu mrežu kontrolira autorova ruka. Nikad nije riječ samo o dekorativnom prikazu, već o pažljivom istraživanju forme kroz bezbrojne zapletene linije koje na kraju tvore cjelinu. Ako se približimo, osjećamo pulsiranje i vibriranje te mreže, a kada se udaljimo dobivamo dojam tišine, fiksiranosti trenutka, momenta zabilježenog u vremenu, gotovo kao da je riječ o starinskoj tehnici sepija fotografije. No je li autorova želja zabilježiti faktično stanje, vrbu onakvu kakva jest ili ga ipak zanima nešto što je iza te mreže poteza, što je iza forme?

Fascinacija ljepotom vidljivom u životnim mijenama i ciklusima, onom vrstom koja je prisutna i u propadanju, koju ne vidi svatko, proizašla je iz autorovog načina promišljanja života. Činjenica da odabire baš motiv vrbe da bi to iskazao i nije začudna. Predanost motivu drveta i prirode spoj je fascinacije njihovom ljepotom – vizualnog i onoga što predstavljaju – simbolike. Drvo i drveće u svim je kulturama igralo važnu ulogu i bilo je manifestacija svetog, veza između neba i zemlje, a simboliziralo je i kozmos…

… Motiv vrbe sinteza je autorove sposobnosti da u svemu vidi ljepotu te metafizičke i transcendentalne dimenzije njegova slikarstva. Nije slučajno da autor odabire vrbe opsekače, drvo kojem čovjek sječe mlade grane no ona ih ponovno tjera, drvo koje Drava premješta, no ono se neumorno hvata za sprudove. Drvo koje truli iznutra, no opstaje. Ono zasigurno nije najljepše drvo koje viđamo u Podravini, no upravo je zato i privuklo autora. Priroda u kojoj se ogledaju mijene, i one godišnjih doba, i one života i smrti, jasan je izraz ljepote i duhovnog koji zanima autora…

… Cjelokupni opus Dražena Eisenbeissera, kao i ova serija, ne želi biti doslovan prijevod njegove životne filozofije u likovni jezik. I ide dalje od puke simbolike jer priča u onim tišinama, prazninama, točkama gdje se energije u slici spajaju. Energije koje su uvijek potpuno suprotne pa stvaraju naboj između zanosa i smirenosti, tišine i pulsiranja. Kore drveta i snijega. A sam autor kaže da je ova vrsta sepija krede najbolja za slikanje onog sto nestaje i što postaje zemlja (sa zemljom slikaš zemlju).

Slike su ovdje da bi pokazale ljepotu i prolaznost. Vrijeme, ali kao put u vječnost. Slike koje su ovdje govore tišinom i svojim prazninama. Moć tišine i praznina, nastajanja u nestajanju.

O autoru Draženu Eisenbeisseru

Dražen Eisenbeisser rođen je 1957. u Koprivnici.

Samouki je umjetnik. Njegovu prirodnu nadarenost usmjerili su njegovi slikarski mentori – akademski slikari iz Koprivnice (Romano Baričević, Željko Mucko), a posebice mu je poticajan bio profesor Zlatko Kauzlarić – Atač.

Do sada je imao 30 samostalnih izložbi te više od 40 grupnih izložbi. Godine 2017. izlaže u Londonu u svjetski poznatoj „Mall Galleries/Federation of British Artists“ gdje postiže izuzetno veliki uspjeh (izložbena komisija jednoglasno je odlučila izložiti radove Dražena Eisenbeissera, a izabran je između četiritisuće kandidata), te je pozvan da za dvije godine dođe izložiti nove radove.

Član je HDLU Varaždin i Atelieri Koprivnica. Živi i radi u Koprivnici.

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje