JUBILEJ
U petak 27. listopada, u prostorijama Kristove Crkve u Varaždinu, održana je svečanost povodom 500. godišnjice reformacije. Svečanost su organizirale Crkve reformacijske baštine s područja grada Varaždina:
Baptistička Crkva Emanuel, Kršćanski Centar Svjetlo svijeta, Baptistička Crkva Božja Riječ te Kristova Crkva. Uz bogat glazbeni program, koji su vodili Jonatan Vukov i Jurica Lazar, prisutne je oduševilo čitanje nekoliko redaka Novoga zavjeta iz 1562. godine na ondašnjem hrvatskom jeziku, koji su prisutni mogli razumjeti.
Pastor Mladen Dominić govorio je o povijesti i značaju reformacije u našim kraljevima te doprinosu reformacije u Hrvatskoj od početka reformacije pa do danas. Na primjer varaždinski župan Ivan Ungnad je vlastitim sredstvima do 1564. godine pomagao tiskati Novi zavjet druge knjige od kojih su najznačajnije početnice za opismenjavanje ondašnjeg stanovništva.
U ondašnjim hrvatskim zemljama u mnoštvu reformatorskih crkava osnivale su se i škole. Iako se Rimokatolička Crkva onoga vremena jako protivila ‘novim idejama’ i sama, nakon Tridentskog sabora, počinje osnivati škole. Crkve reformacijske baštine danas imaju itekako veliki utjecaj i doprinos u našem društvu.
Tako su dale veliki doprinos za vrijeme Domovinskog rata, 2004. godine su štampali Bibliju za slijepe (jedinu u Hrvatskoj), imaju nekoliko različitih prijevoda Biblije i Novoga zavjeta (posebno se ističe Suvremeni prijevod koji je bio poklonjen svim učesnicima svečanosti a može se besplatno preuzeti s internata za pametne telefona – BIBLIJA SP), imaju važan doprinos u školstvu od vrtića, osnovnih i srednjih škola te nekoliko fakulteta i instituta koji djeluju u Hrvatskoj.
Tiskaju knjige posvećena obitelji, odgoju djece i mladih, a bave se kristocentričnim savjetovanjem. Osnovali su nekoliko udruga, koje zbrinjavaju mlade na skrbništvu koji su nakon 18. godine praktički na ulici.
Duhovnu poruku je imao pastor Vlado Hoblaj iz Crkve Isusa Krista iz Murskog Središća. Nadahnutom porukom i brojnim ilustracijama ukazao je na važnost osobne obnove, odnosno osobnog odnosa s Bogom po našem jedinom spasitelju Isusu Kristu.
Svečanost je završila prigodnim domjenkom, a svi prisutni su dobili poklon knjige: Reformacija nekad i danas, Nedovršena reformacija, Novi zavjet (Suvremeni prijevod) i Obiteljski list s temom broja Reformacija 500. Navedenu literaturu možete naručiti na telefon 042/311-202.
Ove godine imamo priliku obilježiti jedan izuzetan jubilej – 500 godina reformacije. Što je to reformacija i zašto bismo se nakon punih pet stoljeća danas trebali njome baviti? Reformacija je kršćanski pokret koji se u svom širem vidu događa od samih početaka novozavjetne Crkve, a svakako je aktualan i u naše vrijeme. Naprosto se Crkva zbog svoga uzvišenog poziva uvijek iznova mora preispitivati i vraćati na ideale svoga osnivača Isusa Krista. No, u svom nešto užem povijesnom smislu, reformacija se veže uz jedan poseban događaj koji je 31. listopada 1517. godine pokrenuo lavinu duhovnih, političkih i povijesnih promjena u Europi. Toga je dana Martin Luther, rimokatolički augustinski redovnik i profesor na Sveučilištu Wittenberg u Njemačkoj, hrabro objavio 95 teza kojima je upozorio na neprihvatljivo loše stanje u tadašnjoj Crkvi. Nažalost, njegova nada da bi se stanje tadašnje Crkve moglo reformirati brzo se razbila na žestokom otporu rimske crkvene vlasti koja nikako nije bila spremna na samopreispitivanje, nego je odgovorila isključenjem i progonstvom.
Važno je napomenuti kako Luther nije bio jedini koji je ukazivao na procjep između čistoće Isusova naučavanja i zatečenog stanja Crkve, no njegovo povijesno pribijanje spomenutih teza na vrata Wittenberške crkve zapalilo je iskru pokreta koji se više nije mogao zaustaviti. Reformacija je ponajprije bila događaj masovnog duhovnog probuđenja. Istup samo jednog redovnika sigurno ne bi imao značajnijeg utjecaja da nije bio dio sve učestalijih poziva na promjenu prakse tadašnje Crkve koja je ujedno bila i apsolutna politička vlast.
No, ima i jedna posebna okolnost koja je bila ključna za rasplamsavanje pokreta, a to je izum tiskarskog stroja. Prevođenje Biblije na narodne jezike, za što su se zalagali reformatori, te njena sve veća dostupnost koja se ručnim prepisivanjem nikako nije mogla ostvariti, mnogima je omogućilo uvid u suštinu Kristova poziva, čime je vjera počela izlaziti iz područja nerazumljive religiozne mistike i zlouporabe od strane tadašnjeg svećenstva.
No, reformacija je potaknula silne promjene i u drugim sferama društvenoga života. Glazba, slikarstvo, književnost, kazalište, kao i umjetnost općenito, počeli su poprimati nove i slobodnije izražaje. U sferi filozofije javljaju se pravci koji oslobođeni crkvenih cenzura nude nova poimanja stvarnosti. Na razum se prestaje gledati kao na opasnost za vjeru, naprotiv, poticanjem na čitanje i razumijevanje Božje riječi sama vjera dobiva novu kvalitetu i postaje razumna, objašnjiva i praktična. Time je reformacija potaknula i ubrzani razvoj moderne znanosti jer egzaktna opažanja nije više bilo ni moguće ni potrebno poricati. A zbog promjene tih društvenih prilika javlja se onda i potreba za obrazovanjem i sustavnim školstvom.
Izuzetne snažne posljedice ovaj je kršćanski pokret ostavio na političke prilike tadašnje Europe. Države u kojima je reformacija prevladala sve su više napredovale i u političkom i u gospodarskom pogledu. U njima su dolazile do izražaja ekonomske i poslovne inicijative koje su vodile razvoju novih tehnologija. Iako ne odmah i ne potpuno uravnoteženo, s vremenom se sve više počinju poboljšavati i socijalne prilike života uz sveopće prosvjetljenje širih društvenih slojeva. A kako se sve više odbacivao koncept dogmatske isključivosti, reformacija je postavila temelje moderne demokracije.
Uz osnovnu pretpostavku da su svi ljudi grešni, sve se više prepoznavala potreba da se nositeljima vlasti ograniči politička moć i uspostave mehanizmi kojima se vlasti mogu smjenjivati. Naročitu zaslugu za to su imale slobodne crkve koje su naglašavale pravo slobode savjesti i borile se za odvojenost crkve od države.
Sva širina društvenih i povijesnih promjena koje je potaknula reformacija bila bi nepotpuna bez spominjanja europske ekspanzije u udaljene dijelove svijeta. Iako taj proces nipošto nije imao samo pozitivne posljedice, on je Europi omogućio nekoliko stoljeća dominacije na svjetskoj pozornici.
Nadalje, ni nastanak i prosperitet Sjedinjenih Američkih Država bilo bi nemoguće razumjeti odvojeno od pokreta reformacije. Naime, mnogi kršćani koji su morali bježati pred progonstvom u svojim zemljama dali su važan doprinos u izgradnji nove snažne multikonfesionalne i multietničke države.
U svemu tome, relativno je malo poznato koliko je reformacija bila prisutna i u našim krajevima te koliko je time postala i naša društvena povijesna baština, naročito u Istri, Slavoniji, Sjevernoj Hrvatskoj i Međimurju. Prva prevođenja Biblije na hrvatska narječja su osim duhovne koristi počela utirati put pismenosti i obrazovanju, a jedni od najpoznatijih političkih promicatelja reformacije u našim krajevima bili su plemići Zrinski i Frankopani.
Danas je u Hrvatskoj oko 200-tinjak crkvi i kršćanskih zajednica koje smisao i nadahnuće svog života nalaze neposredno u osobi i djelu Isusa Krista, svoj duhovni autoritet crpe jedino u Bibliji kao izvornoj Božjoj poruci, a u praksi svoga života teže biti vjerne uzoru prvih kršćana.
U tom smislu, sve te crkve sebe doživljavaju Crkvama reformacijske baštine i važan su čimbenik hrvatskog društva.
Vlado Hoblaj
– Kao pastor i predstavnik Crkve Svjetlo svijeta, koja je također Crkva reformacijske baštine osnovane u Varaždinu prije 7 godina, bili smo suorganizatori svečanosti povodom obilježavanja 500 godina od početka reformacije – ističe Zdenko Horvat te dodaje da je za njega i zajednicu obilježavanje ovog posebnog jubileja je od izuzetne važnosti i značaja, jer se radi o događaju koji predstavlja temelj i početak rada i djelovanja kako naše Crkve tako i mnogih Crkava reformacijske baštine na našem području i šire.
– Želio bih prije svega istaknuti kako to nije bila samo još jedna od svečanosti ili brojnih aktivnosti koje se redovito održavaju u kršćanskim krugovima. Predmetna svečanost održana je prije svega kao obilježavanje jedne od najznačajnijih povijesnih činjenica i događaja koji su u potpunosti promijenili kako društvenu tako i kršćansku sliku Europe, a kasnije i čitavog svijeta. Također, značajno je napomenuti, a što vrlo malo ljudi ustvari zna, da je upravo reformacija uvelike zahvatila i područje naše domovine Hrvatske. Kada govorimo o reformaciji tadašnjeg doba ili doba srednjeg vijeka, bitno je napomenuti kako je upravo područje Varaždinske i Međimurske županije, uz Istru i Primorje bilo područje koje je prednjačilo u izričaju i praksi kršćanstva kroz ideje i svjetonazore reformacije rekao je Horvat.
Mnogi vodeći ljudi tog vremena svoje su živote posvetili idejama reformacije.
– U našim krajevima to su bili Zrinski u Međimurju te Ivan i Krsto Ungnad u Varaždinu. Ivan Ungnad je sufinacirao prevođenje i tiskanje prvog hrvatskog Novog zavjeta koji je izašao iz tiska 1562. godine. Bili smo među prvima narodima koji su imali Božju riječ Bibliju na svojem jeziku. Zato je za mene ova obljetnica prije svega iskaz časti i dubokog poštovanja prema svim pionirima reformacije. Njihovo djelovanje očitovalo se revolucionarnoj kršćanskoj misli: „Samo vjera, samo Pismo, samo milost, samo Krist i sva slava Bogu“. Ti načelima reformatori su uvelike utjecali na promjenu (reformu) Crkve kakva je poznata u srednjem vijeku. Krenulo se ka svjetlijim i moralno ispravnijim svjetonazorima – ističe.
– Zajedničko obilježavanje Dana reformacije od strane Crkava reformacijske baštine s područja grada Varaždina za mene je važno jer ukazuje na zajedništvo i jedinstvo Crkve na našem području — s jedinim jedinim ciljem, da širi Kristovu ljubav i nauk – zaključio je Zdenko Horvat.
Izvor: Foto: Ivan Agnezović
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
