Povežite se s nama

U fokusu

FOTO U varaždinskoj Kristovoj Crkvi svečano obilježena 500. godišnjica reformacije

Objavljeno:

- dana

JUBILEJ

U petak 27. listopada, u prostorijama Kristove Crkve u Varaždinu, održana je svečanost povodom 500. godišnjice reformacije. Svečanost su organizirale Crkve reformacijske baštine s područja grada Varaždina:

Baptistička Crkva Emanuel, Kršćanski Centar Svjetlo svijeta, Baptistička Crkva Božja Riječ te Kristova Crkva. Uz bogat glazbeni program, koji su vodili Jonatan Vukov i Jurica Lazar, prisutne je oduševilo čitanje nekoliko redaka Novoga zavjeta iz 1562. godine na ondašnjem hrvatskom jeziku, koji su prisutni mogli razumjeti.

Pastor Mladen Dominić govorio je o povijesti i značaju reformacije u našim kraljevima te doprinosu reformacije u Hrvatskoj od početka reformacije pa do danas. Na primjer varaždinski župan Ivan Ungnad je vlastitim sredstvima do 1564. godine pomagao tiskati Novi zavjet druge knjige od kojih su najznačajnije početnice za opismenjavanje ondašnjeg stanovništva.

U ondašnjim hrvatskim zemljama u mnoštvu reformatorskih crkava osnivale su se i škole. Iako se Rimokatolička Crkva onoga vremena jako protivila ‘novim idejama’ i sama, nakon Tridentskog sabora, počinje osnivati škole. Crkve reformacijske baštine danas imaju itekako veliki utjecaj i doprinos u našem društvu.

Tako su dale veliki doprinos za vrijeme Domovinskog rata, 2004. godine su štampali Bibliju za slijepe (jedinu u Hrvatskoj), imaju nekoliko različitih prijevoda Biblije i Novoga zavjeta (posebno se ističe Suvremeni prijevod koji je bio poklonjen svim učesnicima svečanosti a može se besplatno preuzeti s internata za pametne telefona – BIBLIJA SP), imaju važan doprinos u školstvu od vrtića, osnovnih i srednjih škola te nekoliko fakulteta i instituta koji djeluju u Hrvatskoj.

Tiskaju knjige posvećena obitelji, odgoju djece i mladih, a bave se kristocentričnim savjetovanjem. Osnovali su nekoliko udruga, koje zbrinjavaju mlade na skrbništvu koji su nakon 18. godine praktički na ulici.

Duhovnu poruku je imao pastor Vlado Hoblaj iz Crkve Isusa Krista iz Murskog Središća. Nadahnutom porukom i brojnim ilustracijama ukazao je na važnost osobne obnove, odnosno osobnog odnosa s Bogom po našem jedinom spasitelju Isusu Kristu.

Svečanost je završila prigodnim domjenkom, a svi prisutni su dobili poklon knjige: Reformacija nekad i danas, Nedovršena reformacija, Novi zavjet (Suvremeni prijevod) i Obiteljski list s temom broja Reformacija 500. Navedenu literaturu možete naručiti na telefon 042/311-202.

Što je to reformacija?

Ove godine imamo priliku obilježiti jedan izuzetan jubilej – 500 godina reformacije. Što je to reformacija i zašto bismo se nakon punih pet stoljeća danas trebali njome baviti? Reformacija je kršćanski pokret koji se u svom širem vidu događa od samih početaka novozavjetne Crkve, a svakako je aktualan i u naše vrijeme. Naprosto se Crkva zbog svoga uzvišenog poziva uvijek iznova mora preispitivati i vraćati na ideale svoga osnivača Isusa Krista. No, u svom nešto užem povijesnom smislu, reformacija se veže uz jedan poseban događaj koji je 31. listopada 1517. godine pokrenuo lavinu duhovnih, političkih i povijesnih promjena u Europi. Toga je dana Martin Luther, rimokatolički augustinski redovnik i profesor na Sveučilištu Wittenberg u Njemačkoj, hrabro objavio 95 teza kojima je upozorio na neprihvatljivo loše stanje u tadašnjoj Crkvi. Nažalost, njegova nada da bi se stanje tadašnje Crkve moglo reformirati brzo se razbila na žestokom otporu rimske crkvene vlasti koja nikako nije bila spremna na samopreispitivanje, nego je odgovorila isključenjem i progonstvom.

Važno je napomenuti kako Luther nije bio jedini koji je ukazivao na procjep između čistoće Isusova naučavanja i zatečenog stanja Crkve, no njegovo povijesno pribijanje spomenutih teza na vrata Wittenberške crkve zapalilo je iskru pokreta koji se više nije mogao zaustaviti. Reformacija je ponajprije bila događaj masovnog duhovnog probuđenja. Istup samo jednog redovnika sigurno ne bi imao značajnijeg utjecaja da nije bio dio sve učestalijih poziva na promjenu prakse tadašnje Crkve koja je ujedno bila i apsolutna politička vlast.

No, ima i jedna posebna okolnost koja je bila ključna za rasplamsavanje pokreta, a to je izum tiskarskog stroja. Prevođenje Biblije na narodne jezike, za što su se zalagali reformatori, te njena sve veća dostupnost koja se ručnim prepisivanjem nikako nije mogla ostvariti, mnogima je omogućilo uvid u suštinu Kristova poziva, čime je vjera počela izlaziti iz područja nerazumljive religiozne mistike i zlouporabe od strane tadašnjeg svećenstva.

No, reformacija je potaknula silne promjene i u drugim sferama društvenoga života. Glazba, slikarstvo, književnost, kazalište, kao i umjetnost općenito, počeli su poprimati nove i slobodnije izražaje. U sferi filozofije javljaju se pravci koji oslobođeni crkvenih cenzura nude nova poimanja stvarnosti. Na razum se prestaje gledati kao na opasnost za vjeru, naprotiv, poticanjem na čitanje i razumijevanje Božje riječi sama vjera dobiva novu kvalitetu i postaje razumna, objašnjiva i praktična. Time je reformacija potaknula i ubrzani razvoj moderne znanosti jer egzaktna opažanja nije više bilo ni moguće ni potrebno poricati. A zbog promjene tih društvenih prilika javlja se onda i potreba za obrazovanjem i sustavnim školstvom.

Izuzetne snažne posljedice ovaj je kršćanski pokret ostavio na političke prilike tadašnje Europe. Države u kojima je reformacija prevladala sve su više napredovale i u političkom i u gospodarskom pogledu. U njima su dolazile do izražaja ekonomske i poslovne inicijative koje su vodile razvoju novih tehnologija. Iako ne odmah i ne potpuno uravnoteženo, s vremenom se sve više počinju poboljšavati i socijalne prilike života uz sveopće prosvjetljenje širih društvenih slojeva. A kako se sve više odbacivao koncept dogmatske isključivosti, reformacija je postavila temelje moderne demokracije.

Uz osnovnu pretpostavku da su svi ljudi grešni, sve se više prepoznavala potreba da se nositeljima vlasti ograniči politička moć i uspostave mehanizmi kojima se vlasti mogu smjenjivati. Naročitu zaslugu za to su imale slobodne crkve koje su naglašavale pravo slobode savjesti i borile se za odvojenost crkve od države.

Sva širina društvenih i povijesnih promjena koje je potaknula reformacija bila bi nepotpuna bez spominjanja europske ekspanzije u udaljene dijelove svijeta. Iako taj proces nipošto nije imao samo pozitivne posljedice, on je Europi omogućio nekoliko stoljeća dominacije na svjetskoj pozornici.

Nadalje, ni nastanak i prosperitet Sjedinjenih Američkih Država bilo bi nemoguće razumjeti odvojeno od pokreta reformacije. Naime, mnogi kršćani koji su morali bježati pred progonstvom u svojim zemljama dali su važan doprinos u izgradnji nove snažne multikonfesionalne i multietničke države.

U svemu tome, relativno je malo poznato koliko je reformacija bila prisutna i u našim krajevima te koliko je time postala i naša društvena povijesna baština, naročito u Istri, Slavoniji, Sjevernoj Hrvatskoj i Međimurju. Prva prevođenja Biblije na hrvatska narječja su osim duhovne koristi počela utirati put pismenosti i obrazovanju, a jedni od najpoznatijih političkih promicatelja reformacije u našim krajevima bili su plemići Zrinski i Frankopani.

Danas je u Hrvatskoj oko 200-tinjak crkvi i kršćanskih zajednica koje smisao i nadahnuće svog života nalaze neposredno u osobi i djelu Isusa Krista, svoj duhovni autoritet crpe jedino u Bibliji kao izvornoj Božjoj poruci, a u praksi svoga života teže biti vjerne uzoru prvih kršćana.

U tom smislu, sve te crkve sebe doživljavaju Crkvama reformacijske baštine i važan su čimbenik hrvatskog društva.

Vlado Hoblaj

 

Dojmovi sa svečanosti

– Kao pastor i predstavnik Crkve Svjetlo svijeta, koja je također Crkva reformacijske baštine osnovane u Varaždinu prije 7 godina, bili smo suorganizatori svečanosti povodom obilježavanja 500 godina od početka reformacije – ističe Zdenko Horvat te dodaje da je za njega i zajednicu obilježavanje ovog posebnog jubileja je od izuzetne važnosti i značaja, jer se radi o događaju koji predstavlja temelj i početak rada i djelovanja kako naše Crkve tako i mnogih Crkava reformacijske baštine na našem području i šire.
– Želio bih prije svega istaknuti kako to nije bila samo još jedna od svečanosti ili brojnih aktivnosti koje se redovito održavaju u kršćanskim krugovima. Predmetna svečanost održana je prije svega kao obilježavanje jedne od najznačajnijih povijesnih činjenica i događaja koji su u potpunosti promijenili kako društvenu tako i kršćansku sliku Europe, a kasnije i čitavog svijeta. Također, značajno je napomenuti, a što vrlo malo ljudi ustvari zna, da je upravo reformacija uvelike zahvatila i područje naše domovine Hrvatske. Kada govorimo o reformaciji tadašnjeg doba ili doba srednjeg vijeka, bitno je napomenuti kako je upravo područje Varaždinske i Međimurske županije, uz Istru i Primorje bilo područje koje je prednjačilo u izričaju i praksi kršćanstva kroz ideje i svjetonazore reformacije rekao je Horvat.
Mnogi vodeći ljudi tog vremena svoje su živote posvetili idejama reformacije.
– U našim krajevima to su bili Zrinski u Međimurju te Ivan i Krsto Ungnad u Varaždinu. Ivan Ungnad je sufinacirao prevođenje i tiskanje prvog hrvatskog Novog zavjeta koji je izašao iz tiska 1562. godine. Bili smo među prvima narodima koji su imali Božju riječ Bibliju na svojem jeziku. Zato je za mene ova obljetnica prije svega iskaz časti i dubokog poštovanja prema svim pionirima  reformacije. Njihovo djelovanje očitovalo se revolucionarnoj kršćanskoj misli: „Samo vjera, samo Pismo, samo milost, samo Krist i sva slava Bogu“. Ti načelima reformatori su uvelike utjecali na  promjenu (reformu) Crkve kakva je poznata u srednjem vijeku. Krenulo se ka svjetlijim i moralno ispravnijim svjetonazorima – ističe.
– Zajedničko obilježavanje Dana reformacije od strane Crkava reformacijske baštine s područja grada Varaždina za mene je važno jer ukazuje na zajedništvo i jedinstvo Crkve na našem području — s jedinim jedinim ciljem, da širi Kristovu ljubav i nauk – zaključio je Zdenko Horvat.

Izvor: Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje