Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinu odaziv 31 posto, u Martijancu svega 13 posto, pogledajte tko još “spava”

Objavljeno:

- dana

ODAZIV DO 16.30 SATI

I dok je u Varaždinskoj županiji odaziv birača u drugom krugu lokalnih izbora do 16.30 sati bio 25,57 posto, oko 13 posto manji nego prije dva tjedna, u Varaždinu je na birališta već izašao svaki treći birač.

Glasovalo je 31,07 posto posto birača ili njih 12.375, no to je oko pet posto manje nego prije dva tjedna.

Varaždin je i dalje među gradovima s najvećom izlaznošću birača: u 16.30 sati bili smo na trećem mjestu, iza Gospića, kao i Siska, u kojem je izašlo svega 0,5 posto birača više.

Slično je i u Lepoglavi, gdje se također bira gradonačelnik. Tamo je odaziv bio 31,95 posto.

Ipak, rekordna izlaznost ponovno je u Petrijancu, gdje je pravo glasa iskoristilo 54,50 posto birača. Slijedi Veliki Bukovec s odazivom od 42,75 posto

Od preostale četiri općina u kojima se održava drugi krug izbora, najmanji odaziv birača je u Maruševcu (29,22 posto) i Vidovcu (28,61 posto).

Najmanji odaziv u…

Gleda li se cijela Varaždinska županija, do 16.30 sati glasalo je 37.110 birača od ukupno 145.110. Prije dva tjedna u isto vrijeme odaziv je bio daleko veći, iznosio je 38,84 posto.

Kad su u pitanju ostale općine i gradovi, najveći odaziv je u Cestici i Vinici (28 posto) i Sračincu (25,76 posto).

Daleko najmanji odaziv na birališta zabilježen je pak u Martijancu, gdje je glasovalo svega 13,67 posto birača.

Izbori nisu zainteresirali ni birače iz Ludbrega, Bednje, Breznice, Brezničkog Huma i Jalžabeta, gdje je odaziv bio ispod 17 posto.

ODAZIV BIRAČA DO 16.30 SATI

Varaždinska županija – 25,57 posto

Varaždin – 31,07 posto

Lepoglava – 31,95 posto

Donja Voća – 34,01 posto

Klenovnik – 42,81 posto

Maruševec – 29,22 posto

Petrijanec – 54,50 posto

Veliki Bukovec – 42,75 posto

Vidovec – 28,61

 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje