Globalno je anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske. Otkriveni su zanimljivi podaci o kvaliteti i značajkama školskog okruženja kao onoga koje u velikoj mjeri utječe na zdravlje i ponašanje učenika.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, 12. kolovoza, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je rezultate međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC), koje se već više od 30 godina provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja i regija Europe i svijeta, uključujući i Hrvatsku.

Posljednji put provedeno je 2018. godine, kada je globalno anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske, a u istraživanje su uključeni učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina.

Lani je zabilježen porast opterećenja školom kod učenica za gotovo 10 % više nego 2014. godine

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mladih je „Transformiranje obrazovanja“, a u okviru istraživanja otkriveni su zanimljivi podaci o kvaliteti i značajkama školskog okruženja kao onoga koje u velikoj mjeri utječe na zdravlje i ponašanje učenika.

Moglo bi Vas zanimati:

Inspekcija rada kreće u nadzor prevencija nesreća, na meti građevina, šumarstvo, poljoprivreda…

Inspekcija rada u području zaštite na radu obavljat će inspekcijske nadzore u kojima će se utvrđivati jesu li poslodavci nakon...

Obrađene teme su: vole li učenici i učenice školu, opterećenje školskim obvezama, stavovi i mišljenja učenika o drugim učenicima iz razreda te stavovi i mišljenja o profesorima u školi.

Hrvatska 2018. godine

Što su rezultati otkrili o đacima iz Hrvatske u 2018. godini? Naime, udio učenika i učenica koji jako vole školu je nizak kako za učenike, tako i za učenice, čime je Hrvatska u svim dobnim skupinama ispod prosjeka svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Najbolji interes za školu, iako porazan, pokazuju ispitanici u dobi od 11 godina – njih tek 15 % jako voli školu.

Trinaestogodišnjaci osjećaju opterećenost školom više od prosjeka ostalih zemalja uključenih u istraživanje

No, iako je Hrvatska po ovim podacima i dalje pri dnu ljestvice zemalja uključenih u istraživanje, kao što je bila i u prethodnim valovima provedbe istraživanja, situacija među petnaestogodišnjacima se ipak blago poboljšala 2018. u odnosu na prethodne godine, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Analizirali su i opterećenje školskim obvezama, što su opisali kao „biti pod trajnim stresom koji može negativno utjecati na školski uspjeh, ali i na zdravlje, zdravstveno ponašanje i dobrobit učenika“, uz dodatak da se takvi učenici češće upuštaju u rizična ponašanja, pate od zdravstvenih smetnji te imaju niže samopoštovanje.

Rezultati govore da udio učenika koji se osjećaju opterećeni školom (dosta ili puno) raste od 22,7 % u dobi od 11 godina preko 41,8 % u dobi od 13 godina do 33 % u dobi od 15 godina.

Učenice su u dobi od 13 i 15 godina više opterećene od učenika (43 %, odnosno 48,4 %) dok su u dobi od 11 manje opterećene. Tako su u dobi od 11 godina školske obveze veliko opterećenje za 21,7 % učenica, a u dobi od 13 godina za njih 43 %.

– Po opterećenosti školom naša je zemlja ispod prosjeka HBSC zemalja u dobi od 11 i 15 godina, dok trinaestogodišnjaci osjećaju opterećenost školom više od prosjeka ostalih HBSC zemalja – objašnjavaju iz HZJZ-a.

Zanimljivo je da udio učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su dosta ili puno opterećeni školom raste kontinuirano od 2002. godine. Porast je više izražen kod dječaka do 2014. godine, kada se spolna razlika gubi. Zabrinjavajući je porast opterećenja školom kod učenica 2018. godine za skoro 10 % više nego 2014. godine.

Stavovi i mišljenja

Učenicima je postavljeno i nekoliko izjava o učenicima iz razreda. S tvrdnjom da „učenici u mom razredu vole biti zajedno“ slaže se oko 70 % učenika, najviše u dobi od 11 godina.

Učenici u Hrvatskoj slažu se da je većina učenika prijateljski raspoložena i želi pomoći

U usporedbi s dječacima, udio djevojčica koje se slažu s istom izjavom nešto je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 62,6 % (11 godina), 55,4 % (13 godina) i 56,3 % (15 godina), čime se zaključuje da učenici u Hrvatskoj vole biti zajedno manje od prosjeka ostalih zemalja u kojima se provodi ovo istraživanje.

Dobra je vijest da se učenici u Hrvatskoj u većem postotku nego u ostalim zemljama obuhvaćenim istraživanjem slažu da je većina učenika prijateljski raspoložena i želi pomoći.

Optimističan je i podatak da osam od deset učenika smatra da ih drugi prihvaćaju kakvima jesu, što je više od ostalih zemalja u kojima se istraživanje provodi. Kod učenika taj se postotak kreće oko 80 %, dok je u usporedbi s njima udio učenica koje se slažu s tom tvrdnjom niži u svim dobnim skupinama te iznosi oko 70 %.

Učenicima je postavljeno i nekoliko izjava o profesorima u školi, a proizašli podaci govore da učenici i učenice u svim dobnim skupinama u manjem postotku osjećaju da ih profesori prihvaćaju kakvima jesu nego što je prosjek ostalih zemalja u kojima se provodi istraživanje.

Osjećaj učenika da profesori vode brigu o njima kao osobama pada s dobi u oba spola, kao i povjerenje učenika u profesore, koje je u oba spola ispod prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem, osim kod učenika u dobi od 11 godina, gdje je postotak isti kao i HBSC prosjek (76,3 %).

Primjerice, nešto manje od 80 % jedanaestogodišnjakinja izjavilo je da imaju veliko povjerenje u profesore, dok je na tu istu izjavu potvrdno odgovorilo tek nešto manje od 30 % petnaestogodišnjakinja.