Povežite se s nama

U fokusu

Urod krumpira će zbog suše biti upola manji nego lani

Objavljeno:

- dana

Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača krumpira Damir Mesarić rekao je za HRT da će ovogodišnji urod krumpira zbog posljedica suše biti upola manji.

Ističe da je zima bila vrlo sušna, a uvjete za rast je dodatno pogoršalo hladno proljeće.

– Vađenje krumpira je do nedavnih kiša bilo otežano, a sada je opet suša. To kiše što je palo je minimalno, nama bi trebalo bar u dva-tri navrata po 25 litara po četvornom metru, odnosno nekih 75 litara kiše da bismo počeli vaditi krumpir – dodao je Mesarić.

Primjerice, 2020. prinos po hektru bio je od 45 do 50 tona, a sada se, kako kaže, kreće od 15 do 18 tona od novog sjemena, a od sjemena proizvođača, tzv. farmerskog sjemena još je manji.

– Ni natapane parcele ne daju više od 25 tona po hektru jer biljka jednostavno ne trpi velike stresove – rekao je predsjednik Udruge za HRT.

Upozorava i kako su, za razliku od prošle godine koja je isto bila sušna, uvjeti proizvodnje ove godine bili znatno teži i izazovniji, s obzirom na veliko povećanje troškova repromaterijala, kojima treba pridodati i povećani trošak hlađenja skladišta.

– Lani smo razgovarali samo o suši, a sada smo u duplo težoj situaciji – umjetna gnojiva, nafta – sve je otišlo gore – kaže i dodaje da je, primjerice, trošak skladištenja poskupio pet-šest puta.

Podsjeća kako su na posljedice suše upozorili resornu ministricu poljoprivrede Mariju Vučković na nedavno održanom sastanku u Ministarstvu te da je proizvođačima tada predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomoći u okviru EAFRD-a, a objava natječaja Mjere 22 je planirana početkom listopada. Prijedlogom se omogućava jednokratna pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisuća do 100 tisuća eura, dok je ukupna vrijednost mjere približno 200 milijuna kuna.

Mesarić smatra da je nužno pravedno raspodijeliti ta sredstva te da neke kulture ne bi trebale biti obuhvaćene, primjerice pšenica, koja nije toliko stradala od suše. Stradala je možda nekih 10 do 15 posto, piše HRT.

Dodaje da je svjestan da Vlada nema toliko novca te da će se morati nešto sustavno mijenjati, a ne samo tražiti pomoć. Smatra da će se morati pokrenuti investicije u navodnjavanje.

Poskupljenje se ne očekuje

– Unatoč manjem urodu i povećanju troškova, proizvođači ne najavljuju značajno povećanje cijene – navodi Mesarić.

Prema podacima konzultantske tvrtke Smarter, proizvodnja krumpira u Hrvatskoj odvija se na približno 10.000 hektara, a proizvedene količine osciliraju, što je povezano uglavnom s vremenskim prilikama. Zadnjih godina bilježi se odlična 2016. kada je proizvedeno gotovo 200.000 tona krumpira. U 2020. krumpir je bio zasijan na 9.325 hektara, s kojih je izvađeno 174.279 tona krumpira. Prema podacima Smartera, više od 60 posto proizvodnje osiguravaju Međimurska i Varaždinska županija, a samodostatnost je u posljednje tri godine oko 90 posto, piše HRT.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje