Povežite se s nama

U fokusu

USKOK podigao optužnicu: Kovač izmislio prijetnje sam sebi da bi dobio izbore

Objavljeno:

- dana

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv Stjepana Kovača, bivšeg čakovečkoga gradonačelnika i SDP-ova saborskog zastupnika te međimurskog policajca Marija Severa i Damira Ledenčana.

Optužnicom se prvookrivljenom policajcu Mariju Severu stavlja na teret da je, u razdoblju od 16. travnja 2019. do 11. ožujka 2020. u Čakovcu, dojavio informacije jednom od osumnjičenih da se provodi istraga za kaznena djela utaje poreza ili carine u sastavu zločinačkog udruženja vezano za trgovinu rabljenim vozilima posredstvom trgovačkih društava. To je učinio u cilju da osobama koje su bile uključene u navedenu kriminalnu aktivnost omogući da izbjegnu kazneni progon i sakriju dokaze o počinjenju kaznenih djela, navodi USKOK.

Ujedno je tijekom provedbe navedenih radnji toj osobi kontinuirano dojavljivao podatke o njihovu tijeku i sadržaju, uključujući i obavijest o planiranom vremenu realizacije kriminalističkog istraživanja. Slijedom toga su dvije osobe uništile dio dokaza koji ih povezuju s kriminalnim radnjama, dok je jedna od njih prije uhićenja sakrila dio vozila nabavljenih djelovanjem zločinačkog udruženja kako bi izbjegla njihovo oduzimanje po policijskim službenicima i potom realizirala njihovu prodaju.

Nadalje se osnovano sumnja da je u razdoblju od 27. travnja 2021. do 1. lipnja 2021. u Čakovcu, drugookrivljeni Kovač, koji je tada bio gradonačelnik Grada Čakovca, zatražio od prvookrivljenog policajca da otkrije identitet osobe koja je izradila internetsku stranicu na kojoj su objavljeni navodi koje je doživio kao klevetničke i uvredljive, ali i štetne za kampanju na svibanjskim lokalnim izborima.

Trećeokrivljenog Damira Ledenčana tereti se da su ga Kovač i Sever angažirali da inscenira prijeteće poruke bivšem čakovečkom gradonačelniku uoči posljednjih lokalnih izbora.

Podsjetimo, Kovač je u javnosti tijekom izborne kampanje tvrdio da je žrtva prijetnji te da se počinitelja tog kaznenog djela može dovesti u vezu s jednim od njegovih protukandidata.

Ostao je upamćen da je na jednoj presici zbog tih navodnih prijetnji i zaplakao, i to u prisustvu šefa SDP-a Peđe Grbina.

Cijelo priopćenje USKOK-a donosimo u nastavku:

Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, u razdoblju od 16. travnja 2019. do 11. ožujka 2020. u Čakovcu, kao policijski službenik Policijske uprave međimurske kojem su bile dostupne informacije da se nad više osoba provode posebne dokazne radnje zbog osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine u sastavu zločinačkog udruženja vezano za trgovinu rabljenim vozilima posredstvom trgovačkih društava, jednoj od tih osoba rekao da se u odnosu na njega i ostale pripadnike kriminalne grupacije primjenjuju posebne dokazne radnje. To je učinio u cilju da osobama koje su bile uključene u navedenu kriminalnu aktivnost omogući da izbjegnu kazneni progon i sakriju dokaze o počinjenju kaznenih djela.

Ujedno je  tijekom provedbe navedenih radnji toj osobi kontinuirao dojavljivao podatke o njihovom tijeku i sadržaju, uključujući i obavijest o planiranom vremenu realizacije kriminalističkog istraživanja. Slijedom toga su dvije osobe uništile dio dokaza koji ih povezuju s kriminalnim radnjama, dok je jedna od njih prije uhićenja sakrila dio vozila nabavljenih djelovanjem zločinačkog udruženja kako bi izbjegla njihovo oduzimanje po policijskim službenicima i potom realizirala njihovu prodaju.

Nadalje se osnovano sumnja da je u razdoblju od 27. travnja 2021. do 1. lipnja 2021. u Čakovcu, II. okr. gradonačelnik Grada Čakovca, nakon što je PU međimurskoj podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela klevete, koju je osobno zaprimio I. okr. policijski službenik i pritom ga upoznao s činjenicom da nema zakonske osnove za daljnje policijsko postupanje jer se kazneni progon za klevetu poduzima po privatnoj tužbi, od I. okr. zatražio, koristeći autoritet gradonačelnika, da ipak poduzme sve radnje potrebne da otkrije identitet osobe koja je izradila internetsku stranicu na kojoj su objavljivani navodi koje je II. okr. doživio kao klevetničke i uvredljive i koji bi mogli umanjiti njegove izglede za pobjedu na predstojećim izborima za gradonačelnika, te da mu dostavi tako pribavljene podatke kako bi ih koristio za vlastite potrebe.

Potom je I. okr., u nakani da mu omogući pribavljanje takvih podataka, angažirao III. okr., a zatim su zajedno s II. okr.  dogovorili kako će inscenirati kazneno djelo prijetnje na njegovu štetu, koje se progoni po službenoj dužnosti. Tako su dogovorili da će III. okr. poslati II. okr. prijeteće SMS poruke iz čijeg sadržaja bi proizlazilo da je počinitelj tog kaznenog djela ista osoba koja je izradila predmetnu internetsku stranicu, sve kako bi se pod izlikom prijave tog događaja PU međimurskoj od strane II. okr. stvorila osnova za pokretanje kriminalističkog istraživanja u cilju utvrđivanja identiteta autora internetske stranice.

U cilju realizacije dogovorenog, III. okr. je na mobitel drugookrivljenog poslao šest SMS poruka, uključujući i prijetnje smrću. Potom je II. okr. podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela prijetnje, premda je znao da se radi o fingiranim SMS porukama i da ih je prema prethodnom dogovoru poslao III. okrivljeni. Nemajući razloga sumnjati u istinitost navoda kaznene prijave, policijski službenici su formirali predmet koji je dodijeljen u rad I. okr. jer je nadređene upoznao s činjenicom da je prethodno osobno zaprimio prijavu.

Tijekom kriminalističkog istraživanja I. okr. je poduzimao mjere i radnje radi otkrivanja identiteta osobe koja je izradila internetsku stranicu, a zatim je po utvrđenju njezina potencijalnog tvorca s rezultatima upoznao II. okrivljenog. Slijedom toga je II. okr., koristeći autoritet gradonačelnika, od načelnika i zamjenika načelnika PU međimurske zahtijevao žurni dovršetak operativne obrade, te da se prije okončanja drugog kruga izbora za gradonačelnika protiv tvorca internetske stranice nadležnom državnom odvjetništvu podnese posebno izvješće kao dopuna njegove kaznene prijave te da se podaci o tome priopće javnosti, sve kako bi pridobio naklonost potencijalnih birača. Prilikom svojih javnih istupa tijekom izborne kampanje, II. okr. je objavio da je počinjeno kazneno djelo prijetnje na njegovu štetu i da se prema rezultatima provedenih policijskih izvida mogućeg počinitelja tog kaznenog djela može dovesti u vezu s jednim od njegovih protukandidata na predmetnim izborima.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje