SILVIJA KOLAR-FODOR:

Predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” Silvija Kolar-Fodor dobro je poznata na aktivističkoj “zelenoj” sceni jer se već više od deset godina bavi promoviranjem ekologije i samoodrživog, organskog vrtlarenja.

Kao kolumnistica i blogerica surađivala je s brojnim portalima i novinama, od 24sata i Večernjaka do lokalnih Međimurskih novina, pišući praktične savjete o biovrtlarenju, očuvanju biološke raznolikosti i srodnim temama. U svome se radu ponajviše orijentirala na edukaciju zainteresiranih skupina i pojedinaca o organskom uzgoju hrane jer kako kaže “važnije je ljude naučiti pecati ribu nego im je prodavati”. Željeli smo se uvjeriti kako sve što Biovrt zagovara u javnosti izgleda u praksi pa smo Silviju posjetili na samome terenu, na ogromnome imanju u Novom Selu Rok, nedaleko Čakovca, gdje je i sjedište udruge.

Šarenilo u vrtu

Očekivali smo da ćemo zateći manji ogledni vrt koji više služi za edukaciju, a manje za neku ozbiljniju proizvodnju hrane no iznenadili smo se kad nam je naša domaćica nabrojala kako su kroz desetak godina okrupnili zemljište u okolici kuće tako da danas posjeduju oko 10 tisuća kvadrata zemlje s velikim povrtnjakom, šumskim vrtom i nasadima voćki. 

Silvija svoj vrt rijetko ili gotovo nikako ne zalijeva, jer oko biljaka stavlja dobar sloj malča od suhe trave koji zadržava vlagu u zemlji. Važan je i raspored biljaka različite visine kako bi visoke biljke radile sjenu niskima i tako ih štitile od jarkoga ljetnog sunca

Tik uz obiteljsku kuću smješten je veliki povrtnjak u kojemu povrće ne raste u simetričnim gredicama nego je izmiješano sa suncokretima, rudbekijama i drugim cvijećem. Kroz razgovor otkriva nam kako se kao ekonomistica koja se bavila knjigovodstvom našla u ovoj “zelenoj” priči okružena šumskim vrtom, hotelom za kukcem i organskom vrtlarenju bez motike.

– Bavila sam se ekologijom i ljudskim pravima te 2006. godine uredila svoj prvi vrt. Shvatila sam da svijet neću spasiti pričom o recikliranju otpada i vremenom sam došla do toga da je zapravo najveći čin otpora današnjem sustavu proizvodnja vlastite hrane. Kao dijete vrt me nije previše zanimao, radije sam se igrala u šumi, tako da sam prve savjete crpila od bake, a kasnije sam inspiraciju našla u djelima Japanca Masanobu Fukuoke. O svemu što sam učila i sama radila u vrtu počela sam pisati na forumu jer volim dijeliti znanje. Ljudima je to bilo zanimljivo, tražili su još informacija i tako je 2009.-te nastala internetska stranica Biovrt, a uskoro su posjetitelji počeli tražiti edukacije i predavanja pa smo 2012.-te osnovali udrugu – priča nam ona i opisuje kako se rad udruge razvijao te danas uz brojne članove imaju i troje zaposlenih. 
Uz Silviju, koja se bavi edukacijama,  predavanjima, radom na vrtu i funkcioniranjem udruge, jedna zaposlena osoba pomaže na vrtu, dok druga radi na strateškom planiranju i razvoju udruge.

Bez zalijevanja

Osnovne aktivnosti udruge su ciklusi predavanja o biovrtlarenju koji se uglavnom održavaju tijekom proljeća diljem Hrvatske. Udruga okuplja članove koji se međusobno okupljaju i druže, uvijek na nečijem vrtu, te organiziraju razna predavanja, izlete i volonterske akcije. Također organiziraju razmjene sjemenja i čuvanje starih, autohtonih sorti biljaka.

– U vrtu treba biti predan. Svatko u Međimurju ima neki komadić zemlje i može si nešto posaditi, a kroz vlastiti vrt čovjek je bliži samodostatnosti – govori naša biovrtlarka koja, osim na vlastitome vrtu, predavanja održava i u školama, gradskim knjižnicama i raznim udrugama koje promiču očuvanje bioraznolikosti.

– Volim učiti, sve što radim naučila sam iz knjiga ili kroz vlastito iskustvo. Organski uzgoj hrane ide korak dalje od ekološkog koji dozvoljava primjenu sredstava za zaštitu bilja dok se u organskom uzgoju sve bazira na međusobnom odnosu i suradnji u prirodi. Također nema previše zalijevanja, okopavanja ili špricanja jer Fukuoka kaže da u vrtu ne treba gledati što možete napraviti nego da treba sjesti i promatrati što priroda može napraviti za vas. U vrtu je važno planiranje i organiziranje jer tada nećete imati puno posla. Primjerice, važan je dobar raspored trajnica i grmlja te sadnja biljaka koje su mamac za kukce koji će se hraniti biljnim ušima na povrću tako da ja ne moram ništa oko toga raditi – opisuje ona samo neka od brojnih načela organskog vrtlarenja.

Izvor:
Foto: Arhiva