Preminuo je dr. Branko Spevec, dirigent i bivši ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin
Preminuo je dr. Branko Spevec, istaknuti i predani djelatnik u varaždinskom kulturnom životu, vlasnik prve privatne tvrtke u kulturi Garestin,...
Noć muzeja 2017.
Varaždin će se i ove godine, po 11. put pridružiti tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja, 27. siječnja.
Varaždin se čvrsto pozicionirao na prvo mjesto po broju posjetitelja koji te noći obilaze muzejske postave Gradskog muzeja Varaždin. Ništa se neće promijeniti, vjeruju se, niti ove godine iako će postavi GMV-a ostati otvoreni jedan sat manje nego što je to uobičajeno – umjesto do 1 sat ujutro, muzej će bit otvoreno do ponoći.
Razgledavati će se stalni muzejski postavi – Kulturno-povijesnog odjela u Starom Gradu, Svijet kukaca u Palači Herzer i Izložba starih majstora u Palači Sermage – i dvije izložbe koje se otvaraju sredinom mjeseca.
U Palači Herzer će biti postavljene izložbe Priča o leptirima i Izložba fotografija Nacionalnog parka Krka. Izložba o leptirima stiže iz zagrebačkog Prirodoslovnog muzeja i njezin je cilj educirati važnost opstanka leptira.
Na izložbi fotografija iz Nacionalnog parka Krka će se moći vidjeti fotografije podzemne faune koje su snimili članovi Hrvatskog speleološkog saveza.
Izvor:
Foto: GMV
Akademski slikar Slaven Macolić predstavlja se varaždinskoj kulturnoj javnosti izložbom “Mreže” koja će biti postavljena za razgled u galeriji HDLU-a (Kula stražarnica).
Svečano otvaranje zakazano je u utorak, 26. rujna, s početkom u 19 sati. Iako se recentni ciklus Slavena Macolića pod nazivom Mreže stilski doima kao potpuna suprotnost njegovom dosadašnjem likovnom stvaralaštvu, kronološka kontekstualizacija upućuje da su, nakon bijelih polu-apstraktnih formi i ciklusa Sve je Pinocchio, šarene, energične i u potpunosti apstraktne slike logičan dio umjetnikovog razvojnog slijeda.
Ovdje je potrebno napomenuti kako su oba spomenuta ciklusa svojevrsna kritika društva, no na drugačiji način. Dok je Pinocchio izduženim nosom upućivao na uvriježeni svijet laži koje nas okružuju, ciklus Mreže produkt je sustavnog proučavanja masovnih medija, društvenih mreža te prirodnih i predmetnih fenomena. Sukladno uočavanju da je svijet povezan na način koji se ne može vizualizirati realnim prikazima, autor dolazi do konstatacije kako u likovnom izražavanju ne treba težiti mimetičkom oponašanju stvarnosti, već je potrebno dematerijalizirati predmetnost.
Iz istaknutog razloga autor sve jače zadire u apstrakciju te kroz varijabilne mrežne oblike prikazuje neuronsku mrežu, odnosno moždane funkcije prilikom pristupanja takozvanom Meta svijetu. U ovom se kontekstu gusti i kaotični prikazi mreža koji slobodno lebde ili izrastaju iz polikromiranog polja mogu tumačiti kao inputi raznih svjetlosnih informacija koje utiču na podsvijest recipijenta. Mapiranjem informacijskog sistema kroz medij uljene slike velikih dimenzija, gdje snažno koloriziranu pozadinu prekrivaju gusti, ali opet krhki slojevi mreža, autor implicira na prostor bez limita.
No, pored istaknutog, u središtu umjetnikova interesa nalaze se i ostali predmeti biljnog ili životinjskog podrijetla sačinjeni od mrežnih struktura. Činjenica da ne možemo uvijek dokučiti prikazuju li motivi mreže neurološke sklopove (možda previše informacija koje opsjedaju mozak), oblike prirode ili mrežne produkte koje je napravio čovjek, doprinosi enigmi Macolićevih slikarskih poruka.
U sklopu posjete Varaždinu i Varaždinskoj županiji, ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek u petak je stavila svoj potpis na ugovore kojima su napokon pokrenuti radovi koji Državnom arhivu u Varaždinu osiguravaju adekvatne uvjete za rad zaposlenika i dovoljno arhivskih spremišta.
Nakon njegovog osnivanja 1950. godine, ovo je drugi najvažniji događaj za Državni arhiv u Varaždinu, naglasio je tijekom prigodne svečanosti potpisivanja dva vrijedna ugovora ravnatelj Damir Hrelja.
Podsjećamo, DAV je godinama pokušavao riješiti problem prostora s lokalnom zajednicom. Međutim, dosad nije riješen niti je dugo vremena bila pronađena adekvatna lokacija nakon povratka zgrada u vojarni u Optujskoj ulici.
– Napokon je potpisan ugovor i uskoro se kreće s radovima. Jedan od ugovora odnosi se na adaptaciju i rekonstrukciju dviju zgrada bivše Vojne pekare u Miškininoj ulici u kojem će arhiv dobiti suvremeno uređena arhivska spremišta, uredske, odnosno radne prostore i prostore namijenjene javnosti. Ukupna vrijednost investicije je 6,8 milijuna eura. Projekt će se realizirati zahvaljujući sredstvima osiguranim putem Ministarstva kulture i medija, a varaždinski arhiv jedan je od osam u Hrvatskoj za kojeg će se osigurati adekvatni prostori – objasnio je Hrelja.
Svi bi radovi trebali bi biti završeni u razdoblju od dvije godine. Štoviše, izvođači najavljuju da bi to moglo biti i ranije, u roku od samo 15 mjeseci!