Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska biskupija kupila vrijednu Stanoingovu palaču za više od 7 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Epilog propasti Stanoinga zasigurno će visoko kotirati u analima varaždinskih pravosudnih trakavica. Jer puno je tu nezadovoljnih – od dužnika do vjerovnika, a ima i onih koji su ostali u čudu zbog načina na koji se prodaju vrijedne nekretnine te posrnule tvrtke. Naime, dok su trenutno vladajući u Gradu Varaždinu, između ostalog zaokupljeni uređenjem Habdelićeva trga, na dražbi je prodana palača Zakmardy.

Riječ je o zgradi koja ima status kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. godine. Palača s istočne strane dominira prostorom Habdelićeva trga na kojem posla imaju i arheolozi, te je za njezinu eventualnu prodaju bilo određeno pravo prvokupa.   

– Prema člancima 28. i 37. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, vezano za ograničenja prava vlasništva na kulturnom dobru, odnosno u slučajevima prometa kulturnih dobara određeno je pravo prvokupa. Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro, dužan je, naime, prije prodaje istodobno ga ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji, gradu ili općini na čijem se području nalazi, a prvenstvo u ostvarivanju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju, a zatim Republika Hrvatska, koji se o ponudi moraju očitovati u roku od 60 dana. S obzirom na to da je Palača Zakmardy zaštićena kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-898), prema navedenom Zakonu, pravo prvokupa su imali Grad Varaždin, Varaždinska županija i Republika Hrvatska. Stručne službe Ministarstva kulture i medija nadležne su samo nad pitanjem prvokupa Republike Hrvatske, ali ne i grada, odnosno županije – ističu u Ministarstvu kulture i medija.

Međutim, u Gradu Varaždinu tvrde da od Općinskog suda u Varaždinu Ili pak Financijske agencije (FINA) koja je provela nadmetanje za nekretninu (čkbr.1813/1 dvorište ulica Jurja Habdelića sa 304 metara četvornih, odnosno zagrada mješovite uporabe, Ulica Jurja Habedelića sa 476 metara četvornih upisano u z.k.ul.13359 k.o. Varaždin), uopće nisu obaviješteni o dražbi!

Kulturno dobro

Srećom, to svojevremeno nije bio slučaj s palačom Ritz, jednom od najvrjednijih varaždinskih građevina.

– Kako smo oplemenili prostor bivše Varteksove robne kuće na Franjevačkom trgu, tako bi iskoristili i pravo prvokupa za palaču Zakmardy. Tom objektu našli bi bez problema javnu namjenu na korist svih Varaždinaca. Da to znamo, pokazali smo s Gradskom knjižnicom u prekrasno uređenom prostoru palače Ritz – komentiraju vijećnici NL Ivana Čehoka.

Dodajmo da resorno Ministarstvo, zajedno sa svojim Konzervatorskim odjelima nije nadležno za pitanja namjene ili prenamjene prostora, već prema prethodno navedenom Zakonu isključivo izdaje suglasnost o utjecaju pojedine namjene na svojstvo kulturnog dobra.

– Ta suglasnost se daje prilikom traženja, odnosno izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine temeljem članka 115., 151. i 152.  Zakona o prostornom uređenju koju izdaje Upravni odjel za gradnju i komunalno gospodarstvo Odsjek za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Varaždina. Vezano za pitanje arheoloških istraživanja, prema podacima koje posjeduje Konzervatorski odjel u Varaždinu Ministarstva kulture i medija, Habdelićev trg obnavlja se po projektu kojeg je taj odjel i odobrio. Točno je da se provodi arheološki nadzor na navedenom trgu, što je u skladu s uvjetima i projektom koji ne uključuje palaču Zakmardy, tako da ni radovi koji su u tijeku ne obuhvaćaju navedenu palaču – objašnjavaju u Ministarstvu.

Odgovor na pitanje kakva će zapravo biti buduća namjena palače Zakmardy, odredit će između ostalog sudbinu popularne pivnice Medina škrinja, koja posluje u prizemlju i podrumu spomenutog objekta. Međutim, zasad to ne otkriva ni Varaždinska biskupija, koja je njegov novi vlasnik.

– Postupak oko ulaska u posjed nekretnine još uvijek traje, a čim završi očitovat ćemo se javno o detaljima – kratko poručuju iz Varaždinske biskupije i napominju da zgradu namjeravaju temeljito obnoviti, poput palače Keglević u Nazorovoj, koja je nakon uređenja pod nadzorom konzervatora – doslovno zablistala.

Dužnici u nevjerici

Podsjećamo, odluka o prodaji Stanoingove nekretnine u Ulici Jurja Habdelića 4 donesena je još 28. listopada 2021. godine, a elektroničko nadmetanje je FINA zaključila 29. ožujka 2022. godine, nakon zaprimanja valjanih ponuda. Iz javno dostupnih podataka o uvjetima prodaje proizlazi da je potencijalni kupac morao uplatiti jamčevinu u iznosu od 913.000 kuna, te da je tijekom nadmetanja postignuta najviša ponuda u iznosu od 7.324.000,00 kuna ili 972.061,85 eura.

Odnosno, postignuta je minimalna zakonska cijena ispod koje se nekretnina, čija je vrijednost inicijalno procijenjena na 9.130.000,00 kuna ili 1.211.759,24 eura, nije mogla prodati.

Na ovakav rasplet tuže se dužnici koji su, barem prema onome što možemo iščitati iz Rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu od 28. rujna ove godine, najvjerojatnije sami zakomplicirali dugogodišnji pokušaj sklapanja predstečajne nagodbe nad varaždinskom tvrtkom STANOING d.o.o.!

– (…) Mimo volje dužnika, u ovršnom postupku broj: Ovr-457/2016, rješenjem o dosudi od dana 15. lipnja 2022. prodana je Palača Zakmardy, vlasništvo dužnika, ali rješenje o dosudi još nije pravomoćno budući je dužnik izjavio žalbu. Identična situacija je i kod drugog kapitalnog objekta u vlasništvu dužnika, nekretnine VTC koja je također predmet ovrhe kod Općinskog suda u Varaždinu pod brojem: Ovr-796/2018. … – piše između ostalog u navedenom spisu Trgovačkog suda, koji je odbacio prijedlog dužnika za sklapanje predstečajne nagodbe i otkazao kao bespredmetno ročište za sklapanje nagodbe zakazano za 30. rujna.

Štoviše, u tijeku je stečajni postupak i nad sestrinskom tvrtkom, trgovačkim društvom STANOING-NEKRETNINE d.o.o. (SN), te je jedan od založnih vjerovnika 28. listopada 2022. godine Trgovačkom sudu u Varaždinu predložio da sukladno članku 91. u svezi s čl. 94., st. 7. Stečajnog zakona razriješi stečajnog upravitelja Miroslava Lovrekovića.

Kome idu milijuni?

I to zbog „nesavjesnoga obavljanja dužnosti, bez prava na nagradu, jer je njegovim propuštanjem postupanja pokrenuto brisanje društva STANOING INŽENJERING (koje ima pravo zaloga na nekretninama tvrtke STANOING d.o.o. u vrijednosti od 12.000.000,00 kuna) čiji poslovni udio predstavlja jedinu imovinu stečajnog dužnika, te se unovčava u stečajnom postupku nad tvrtkom SN“.

Prostor nam ne dozvoljava da ovaj put detaljnije opišemo golgotu koju prolaze Stanoingovi vjerovnici, među kojima su kod prodaje nekretnina zasad definitivno najbolje prolazile banke.

Rrijedak očuvani primjerak našega domaćeg profanog graditeljstva

Ovo velebno zadnje gradili su najvjerojatnije varaždinski zidarski majstori Jakob i Blaž Jančić. Zgrada je izgrađena kao sjemenište za đake varaždinske isusovačke gimnazije 1672. godine na trošak predbilježnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije Ivana Zakmardyja.

Riječ je o dvokatnoj samostojećoj zgradi iz 17. stoljeća koja je rijedak očuvani primjerak našega domaćeg profanog graditeljstva, u kratkotrajnom stilskom razdoblju između kasne gotike i baroka. Stručnjaci smatraju kako je osim vanjštine – i unutrašnjost palače vrlo zanimljiva. Naime, u prvom katu su prije konzervacije postojali pregradni zidovi, koji su uklonjeni pa je potpuno očuvan originalni raspored prostora.

Prostorije prizemlja i prvog kata svodene su, kao i stubište. Na podestu stubišta nalaze se kolorirane štukature i malen zidni oltarić. Štuko ukras nalazi se i u prostoriji bivše kapelice. Prostran je i zanimljiv podrum, koji je cijeli presvođen, a svod nose masivni piloni od opeke. Dodajmo da je palača rješenjem bivše SO Varaždin trebala biti srušena 1965. godine, ali je nastojanjem tadašnjega Zavoda za zaštitu spomenike kulture u Varaždinu, kao i Općinskoga javnog tužiteljstva, ta namjera osujećena i palača je spašena od rušenja i daljnjega propadanja.

Kompletna konzervacija zgrade počela je 1966. godine uz financijsku pomoć Fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti SRH i Poduzeća za stambenu privredu u Varaždinu. 

 

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

U fokusu

Rezultati nadzora u ŽB Čakovec: “Propusta nije bilo, niti je sestra hranila mrtvu pacijenticu. Hoće li se netko sada ispričati Bolnici?”

Objavljeno:

- dana

FOTO: IVAN AGNEZOVIC

U petak, 27. siječnja, u prostorijama ravnateljstva Županijske bolnice Čakovec održana je konferencija za medije na kojoj su izneseni rezultati unutarnjeg nadzora koji je proveden zbog pritužbi Ane Novak, kćeri pacijentice koja je zaprimljena i medicinski obrađivana u čakovečkoj Bolnici.

Naime, Ana Novak podnijela je pritužbu na neprofesionalno ponašanje osoblja Odjela za gastroenterologiju i opću internu medicinu prema njezinoj majci tijekom njezinog boravka na Odjelu. Svoje je nezadovoljstvo iznijela i na društvenim mrežama, a neprovjerene tvrdnje brzo su se proširile medijskim prostorom.

>>Županijska bolnica Čakovec ispričala se Ani Novak zbog neugodnih situacija koje su doživjele ona i njezina majka

Ondje je, osim nezadovoljstva zbog tretmana njezine majke, tvrdila i da je medicinska sestra hranila preminulu pacijenticu koja je boravila u sobi zajedno s njezinom majkom, čemu je navodno Ana Novak „svjedočila“ jer je tom prilikom bila u posjetu svojoj majci, no to u pisanoj pritužbi Bolnici nije navela. To je izazvalo veliko zanimanje javnosti i to je postao glavni „slučaj“, rekao je ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Rezultati nadzora pokazali su da to nije točno i da je nanesena velika šteta ugledu Bolnice i povjerenju pacijenata u medicinsko osoblje. Pokazalo se također da nije bilo propusta u tretmanu pacijentice, majke Ane Novak, već da je bilo određenih poteškoća u komunikaciji, što je detaljno objašnjeno na konferenciji za medije.

Rezultati nadzora Povjerenstva za izvanredni nadzor, koje je naveo ravnatelj Šegović, su sljedeći:

1. Pacijentica N.D. zaprimljena je na OHBP, gdje je u najkraćem vremenskom periodu pregledana, postavljena je radna dijagnoza s obzirom na njezino zdravstveno stanje, a o čemu su obaviješteni i sama pacijentica i njezina kćer. S obzirom na to da je gđa Novak javno rekla o čemu se radi, možemo i mi ponoviti da je gđa došla na pregled radi kašlja, a otkriven je tumor trbuha. I sigurno tumor nije otkriven slučajno kao što se piše, nego zahvaljujući stručnosti i kvalitetom pregledu u OHBP-u. S obzirom na potrebu provođenja daljnjih postupaka, pacijentica je smještena na Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu gdje su napravljeni svi dijagnostičko terapijski postupci koji su bili potrebni za daljnje liječenje i zbrinjavanje pacijentice.

2. Po primitku pritužbe gđe Novak vezano za zbrinjavanje njezine majke na Odjelu za gastroenterologiju, Bolnica je vrlo ozbiljno pristupila rješavanju pritužbe. Gđa Novak je o zdravstvenom stanju svoje majke razgovarala s voditeljicom Jedinice za kvalitetu dr. Renatom Pongrac koja ju je osobno odvela do Voditeljice Odjela za gastroenterologiju dr. Maše Bel te je gđa Ana Novak pozvana na sastanak u bolnicu. Također se sastao Stručni kolegij Odjela i pokrenut je unutarnji nadzor nad postupcima zdravstvenih djelatnika prozvanog Odjela vezano uz tijek boravka na Odjelu pacijentice N.D.

3. Povjerenstvo za unutarnji nadzor utvrdilo je da NEMA propusta u dijagnostičko terapijskom zbrinjavanju pacijentice N.D. i da je pacijentica liječena sukladno pravilima dobre medicinske struke. Utvrdilo se da je njezino fizičko stanje prilikom otpusta iz bolnice bilo sukladno i očekivano s obzirom na postavljenu dijagnozu i učinjeno liječenje.

4. Važno je naglasiti da se sama pacijentica nikad nije požalila niti medicinskim sestrama, odnosno tehničarima, niti liječnicima koji su je svakodnevno posjećivali u više navrata.

5. Povjerenstvo se osvrnulo i na tvrdnje gđe Novak koje je iznijela medijima, a to su da je medicinska sestra odjela gastroenterologije hranila „mrtvu pacijenticu“ koja se nalazila u istoj sobi kao i njezina majka, a za koje se utvrdilo da su NETOČNE. Ipak smatramo da školovano medicinsko osoblje zna o tome više od laika.

Ravnatelj Šegović rekao je i da je o svemu obaviješteno Ministarstvo zdravstva te da se nada da će poslati svoju neovisnu inspekciju.

– Ono što želim naglasiti je kako nitko u našoj bolnici ne bježi od preuzimanja odgovornosti vezano za propuste u komunikaciji koji su se desili između zdravstvenih radnika na Odjelu za gastroenterologiju i kćeri pacijentice. Posebno napominjem da su sve pritužbe Ane Novak saslušane, uvažene i provjerene. Na Odjelu za gastroenterologiju i opću internu medicinu poduzeti su koraci u cilju poboljšanja komunikacije s pacijentima kao i u cijeloj bolnici, gdje se kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina u cilju poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji – rekao je Šegović i dodao da je pacijent na prvom mjestu te da se Bolnici nije teško ispričati ako je pogriješila, ali da isto očekuje i od drugih kada napadnu osoblje, odjel ili Bolnicu, a napad se pokaže neutemeljenim.

– Mi shvaćamo da su ljudi posebno emotivni kad su njima najmiliji bolesni, pa osoblje Bolnice ponekad i trpi uvrede na svoj račun, što nije lako podnijeti. Medicinske sestre i tehničari su ponekad izloženi napadima jer su stalno uz pacijente. No, i to ima svoje granice, a smatramo da ih je postupanje gđe. Novak daleko prešlo. Ne samo da je dovela u pitanje ugled Bolnice nego i osnovnu stručnost osoblja kad je rekla da je sestra hranila mrtvu ženu. Ne, nije se hranilo mrtvu ženu, ona je preminula kasnije. O tome kako se osjećala medicinska sestra koja je za to optužena ne trebam ni govoriti. Možete zamisliti ili pretpostaviti kako se osjećala kada je u medijima čitala izjavu gđe Novak da je hranila mrtvu pacijenticu, kada su je nazivali kolege i pitali isto pitanje. Svaki profesionalac zna što znači optužiti ga da neodgovorno radi svoj posao – istaknuo je još ravnatelj.

Više informacija o tome rekla je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Valerija Korent, mag. med. techn.

– Nakon unutarnjeg nadzora utvrđeno je da je medicinska sestra hranila palijativnu pacijenticu koja je bila živa u trenutku hranjenja. Temeljem iskaza djelatnika potkrijepljenih medicinskom dokumentacijom smrt bolesnice je nastupila nakon hranjenja i to za vrijeme prisutnosti medicinske sestre koja je evidentirala postupke u sestrinsku dokumentaciju, a koje je prethodno obavljala kod pacijentice. O smrtnom ishodu obavijestila je kolege i liječnika. Palijativna pacijentica u to vrijeme nije primala infuzijsku terapiju, što je utvrđeno uvidom u medicinsku dokumentaciju, već je pacijentici nakon hranjenja postavljen gravitacijski sistem za kontinuiranu rehidraciju – rekla je Korent.

Žaljenje zbog svega navedenog izrazio je i pomoćnik za kvalitetu ŽB Čakovec Sven Pal, dr. med., spec. dječje kirurgije.

– Svi djelatnici naše ustanove polažu izrazite napore kako bi svakodnevno zbrinulo nekoliko stotina pacijenata. Vezano uz kvalitetu, nakon pritužbe zaprimljene dana 9. siječnja primili smo gospođu Anu Novak osobno u našoj ustanovi te dogovorili razgovor s voditeljicom Odjela dr. Mašom Bel dana 10. siječnja. Također, sukladno internoj proceduri, zatražena su očitovanja od svih dionika unutar sustava te je gospođi Novak odgovoreno u zakonskom roku. Također, s obzirom na napise na društvenim mrežama, gospođu Novak primio je i ravnatelj na sastanku na kojem su prisustvovali glavna sestra Odjela za gastroenterologije i opće interne medicine, voditeljica odjela, glavna sestra službe internističkih djelatnosti, pročelnik službe internističkih djelatnosti, voditeljica jedinice za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove te zamjenik ravnatelja. Gospođu Novak se saslušalo vezano uz njezino nezadovoljstvo te su se ponudila određena rješenja. U 2022. godini primljene su i obrađene 93 pritužbe te 20 pohvala i oko 150 pohvala upisano je u knjigu pohvala. Sve su zaprimljene pritužbe provjerene, obrađene i dogovorene te su u slučaju pronalaska nesukladnosti provedene korektivne mjere – rekao je, među ostalim, dr. Pal i dodao:

– Odstupanja koja postoje najčešće su komunikacijske prirode, ali nikada nisu rezultat zle namjere. Svima nam je u fokusu upravo pacijent i njegovo ozdravljenje, odnosno boljitak.

Na konferenciji za medije navedeno je i da se Bolnica eventualne nesporazume u komunikaciji trudi smanjiti na najmanju moguću razinu, stoga djelatnici polaze tečajeve komunikacijskih vještina i za smanjenje stresa na radnome mjestu.

Ravnatelj se zahvalio medijima koji su se informirali o slučaju i istaknuo da žalosti činjenica da su neki mediji prenijeli osobnu objavu Ane Novak bez prethodnog utvrđivanja svih činjenica.

– Hoće li se neki sada ispričati Županijskoj bolnici Čakovec i svim njezinim djelatnicima za slučaj kojega nema? Hoćete li se ispričati za štetu koja je nanesena Bolnici koja svoj ugleda gradi više od 100 godina, a koji se tako lako može oštetiti zahvaljujući širenju i prenošenju neprovjerenih informacija? – pita se Šegović i dodaje da je način razgovora gđe Ane Novak neprihvatljiv.

– Naravno da razumijemo stres i strah kod pacijenata ili njihovih obitelji u vrijeme kad se bore s bolestima, razumijemo da se u takvim životnim situacijama mnogo toga kaže i u afektu. Pritisak javnosti na zdravstvene djelatnike sve je veći, a ne razmišlja se o mentalnom zdravlju već ionako umornih i preopterećenih djelatnika. No svi zajedno ovaj puta moramo stati u obranu naše Bolnice i naših djelatnika koji svakodnevno daju sve od sebe da ubrzaju oporavak i boravak u bolnici učine što manje stresnim. Pozitivna iskustva naših pacijenata i trud djelatnika zaslužuje da ne budu u sjeni ovog događaja jer njih je ipak puno više nego ovih manje lijepih. Postoje mnogobrojni kanali za pritužbe prema medicinskom osoblju, a društvene mreže i daljnje prenošenje netočnih i neprovjerenih informacija kroz medije izaziva nepovjerenje kod pacijenata, a istovremeno povećava stres zdravstvenih djelatnika. Županijska bolnice Čakovec zajedno s osnivačem kroz sva ulaganja i neprestani trud svih djelatnika je tu zbog svakog Međimurca kako bi imao dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Zato pozivam sve ljude bez straha koriste usluge naše bolnice i osjećaju se sigurno u bolnici – zaključio je ravnatelj Igor Šegović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje