Povežite se s nama

U fokusu

PROBLEMI STANARA KOD VTC-a: Nema više smisla čekati, borba se nastavlja pravnim putem

FOTO : Ivan Agnezovic

Objavljeno:

- dana

Stanari zgrada oko varaždinskog VTC-a nemaju dovoljno parkirnih mjesta, a ni pristup javnoj cesti. Ovo drugo je potencijalno veći problem zbog nemogućnosti dolaska žurnih službi, upozoravaju stanari s kojima smo razgovarali u više navrata.

Svjesni su, kažu, da problemi nisu nazvala sada, niti dolaskom ove gradske vlasti, ali očekuju rješenje.

– Naše probleme može riješiti jedino Grad. Znamo da su problemi nastali kad su se prekrajale čestice i planovi kako je to odgovaralo tadašnjem vlasniku Stanoingu. Za stanare i zakonske odredbe tada nitko nije mario. To se vidi iz primjera da se u prvom GUP-u vidi javni pristup i veliko parkiralište iza naših zgrada i drveće, što je nestalo 2007. nakon izmjena planova zbog VTC-a. I u ta prekrajanja su bila uključena i tadašnja gradska, ali i državna tijela. Međutim, mi trebamo rješenje, a to rješenje može omogućiti jedino Grad. I ovdje ne govorimo o nikakvim imenima, pa ni gradonačelniku, već Gradu kao instituciji, koja je nadležna i trebala bi biti odgovorna – kažu stanari.

U drugoj polovici prošle godine i početkom ove s predstavnicima Grada Varaždina održali su niz sastanaka, ali rješenja i dalje nema. Stoga su se za svoja prava odlučili boriti pravnim putem. Prošlog je četvrtka održan i sastanak stanara gdje su dogovoreni daljnji koraci.

– Više nema smisla čekati, idemo pravnim putem. Ovih dana predstavnici stanara skupljat će potpise ljudi vezano za suglasnosti da se angažira odvjetnik. Očito u Gradu nemaju namjeru riješiti naš problem i moramo se dalje boriti na ovaj način – kažu nam stanari.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo i na sjednicama Gradskog vijeća i u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove, odnosno Zagrebačke ulice.

Ponuda investitora

Podsjetimo da je investitor, odnosno tvrtka Marlex, još u svibnju prošle godine, dakle od toga je prošlo skoro godinu dana, poslala dopis Gradu Varaždinu u kojem nude na prodaju čestice na kojima je prilazna cesta. Uz to predlažu da svaka strana, Marlex i Grad Varaždin, naprave svoju procjenu vrijednosti zemljišta.

U Marlexovoj ponudi stajalo je i da su spremni Gradu besplatno ustupiti travnatu površinu i pločnike. Također, ukoliko se postigne dogovor, spremni su dvije godine pričekati da im Grad plati pristupnu cestu. Međutim, od svega toga ništa, Grad nije pristao na ponuđenu cijenu, koja je, prema gradonačelniku Bosilju, bila previsoka.

Stanari su tako i dalje bez parkirnih mjesta, a ni prostor pred samim ulazima u zgradu nije njihov, baš kao ni pločnici. Kako bi otvorili vrata zgrade u kojoj žive moraju zakoračiti po tuđem zemljištu. Sve to zvuči nevjerojatno, ali upravo tu su problemi brojnih stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu.

Kako se intenzivirala politička kampanja, tako se problem kod VTC-a više spominje i u političkom prostoru. Ali ni sve to nije dalo nikakvo konkretno rješenje.

Procjena zemljišta

– Grad Varaždin u svom vlasništvu ima više od tisuću cesta, trgova i parkirališta. Grad je, između ostalog, vlasnik 40 garaža, 287 poljskih puteva te 56 zelenih površina i parkova. Nedavno je i pregovarao da kupi novo zemljište u jugoistočnom dijelu grada za više od milijun eura. No, kada Grad Varaždin i gradonačelnik Neven Bosilj trebaju uzeti u zaštitu više od dvije tisuće građana u okolici VTC-a i omogućiti im normalne uvjete života, ti isti stanari prepušteni su sami sebi. Molim gradonačelnika da učini prvi korak u rješavanju tog problema, tj. izvrši po ovlaštenom procjenitelju procjenu vrijednosti tog zemljišta i isto dostavi na razmatranje gradskim vijećnicima. Neka se napokon i na Gradskom vijeću raspravi o toj problematici, vidi koji je to trošak i, ako se odluči kupiti, odmah razmotri u koju svrhu; parkiralište, zelene površine i slično – poručili su iz HDZ-a.

Priopćenjem o aktualnoj problematici vezanoj za zgradu VTC-a u Varaždinu javnosti se obratio i gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj.

Mimo svih zakona

– Građevinska čestica za buduću izgradnju VTC-a formirana je 2001. godine od kada je u vlasništvu Stanoinga, a 2003. godine je dobila građevinsku dozvolu. Prema Zakonu o cestama, ta čestica nije cesta, a ni u GUP-u (Generalnom urbanističkom planu Grada Varaždina) iz 2007. godine na toj čestici nije ucrtana cesta. Žao mi je što još 2001. kada je mimo svih zakona i pravila formirana ta nakaradna čestica, ali niti kasnije, nikad ni jedan stanar iz oštećenih zgrada nije uputio niti jedan prigovor ni žalbu prema katastru, gruntovnici ili sudu kojim bi zaustavili, osporili ili usporili ovo svojevrsno institucionalno nasilje nad interesom građana u zgradama koje su dodirivale ovu nakaradnu česticu. Na žalost, danas je navedena čestica pravno i formalno zgrada VTC-a koja je mješovite uporabe s pripadajućim dvorištem i parkiralištem – podsjetio je Bosilj. Gradonačelnik uz to tvrdi i da investitor ne može zatvoriti taj prostor oko zgrade VTC-a i tako onemogućiti pristup okolnim zgradama.

– On to ne može (i ne smije) kako iz pravnih tako i iz sigurnosnih razloga (pristup vozilima žurnih službi, vatrogasaca, hitne pomoći…). Nepobitna je činjenica da su stanari stekli pravo služnosti, prolaza i provoza te uz to mora postojati zemljište nužno za redovitu uporabu stambene građevine – rekao je Bosilj.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje