Povežite se s nama

U fokusu

HDZ odgovorio SDP-u: Grbin i Milanović odlučili se za Čačića, a ne Bosilja

Objavljeno:

- dana

HDZ Varaždinske županije odgovorio je SDP-u, nakon priopćenja s današnje koferencije.

>> Bosilj na konferenciji za medije: HDZ će dobiti kaznu…

Evo što kažu u HDZ-u:

Nakon još jednog neuspjelog pokušaja konferencije za novinare SDP-a, zbog interesa javnosti šaljemo slijedeću reakciju.

Naime, danas je SDP opet održao još jednu “zvučnu” konferenciju za novinare bez teme i ideje, a kamoli bilo kakvog programa. Vodio ju je ni manje ni više nego gradonačelnik Bosilj, uz asistenciju Miroslava Markovića i Barbare Antolić Vupore.

Naravno, od svih njih, po običaju gospodin Bosilj najviše cmizdri. Ovaj put cmizdri jer nigdje nema letaka i plakata s njegovim likom i nedjelom. Pa da mu ponovo pojasnimo. Gradonačelniče, nema Vas nigdje jer je prva violina varaždinskog SDP-a Čačić. Peđa Grbin i Zoran Milanović kod odabira, da li Vi ili Čačić, odlučili su se za njega – Čačića. Njihova odluka je jasna, a i poruka Vama koliko im značite i vrijedite.

Potom, za iduću presicu morate se malo potruditi i bolje pripremiti, pa između ostalog, pogledajte rasprave i glasanje zastupnika Hrvatskog sabora. SDP je glasao protiv proračuna, protiv besplatnih školskih obroka, protiv amandmana zastupnika Štromara za dodatna sredstva potrebnih za Arboretum Opeku, protiv amandmana zastupnika Habijana za dodatna sredstva za Sveučilište Sjever. Bili ste i jeste protiv svega što je građanima bitno za što kvalitetniji život.

Što se tiče kazne, ići ćemo na sud. HDZ je podnio zahtjev za korištenje javnih površina, ali nikako da se postupi po njemu. Po Markoviću i Bosilju, u gradu Varaždinu samo SDP može i smije voditi kampanju, ostali ne.
Drugovi, ovo nije Kina koju toliko često posjećujete – na čiji ono trošak???

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje