Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija morat će uvoziti zidare, vozače i liječnike!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Varaždinska županija će, po svemu sudeći, morati uvoziti radnu snagu. Iako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen konstantan pad broja nezaposlenih, izuzev u srpnju, kad su se na burzu prijavili učenici koji su završili srednju školu, problem je što na burzi više nema dovoljno radnika za poslodavce

Samo dvije molbe

– Svaki put kad se neka firma otvara, mi se u Zavodu hvatamo za glavu: “Isuse, što ćemo napraviti, gdje ćemo mi tom poslodavcu pronaći radnu snagu?” U zadnje dvije godine mi poslodavcima ne možemo zadovoljiti njihove potrebe za radnicima – rekla je Jasenka Hutinski, voditeljica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Varaždin na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

– Tražili smo 10 građevinaraca, a dobili dvije molbe – očajan je direktor Brlek, čija tvrtka radi po cijeloj Europi

Navela je da su najtraženija zanimanja radnici u proizvodnji, šivači, kožari i elektroinstalateri, a kronično nedostaju i vozači, liječnici, a posebno radnici u građevini. Samo u listopadu poslodavci su iskazali potrebu za 142 radnika u građevinarstvu, a zaposlen je 41. Direktor varaždinske tvrtke Montažne kuće DLB za proizvodnju i montažu Dražen Brlek već nekoliko mjeseci bezuspješno traži građevinarce, a nedavno je objavio oglas za zidare i tesare.
– Tražili smo 10 radnika, a dobili dvije molbe! Više ne znam što da napravim, jer u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih građevinaraca. Posla ima, a radnika nema – očajan je direktor tvrtke koja radi po cijeloj Europi.
Tvrdi da u toj tvrtki mjesečna primanja nisu ispod 5.500 kuna za 180 sati rada.
– Radnicima plaćamo i putne troškove i svaki odrađeni prekovremeni sat, a ako još idu na teren, primjerice, montirati kuće negdje izvan Hrvatske, mogu mjesečno zaraditi od 10.000 do 12.000 kuna. Nedostatak radnika trenutno pokušavam popuniti s kooperantima, što je skuplja varijanta, no sve više razmišljam o tome da radnu snagu potražim u susjednim zemljama, Mađarskoj ili BIH – rekao je Brlek.

Očito je da više nije pitanje trebamo li otvoriti granice i uvesti radnu snagu, već ćemo to morati učiniti čim prije. Toga su svjesni i u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, u kojem su već poduzeli prve korake.

PROSJEK – prvih devet mjeseci ove godine prosječno je u evidenciji varaždinskog Zavoda bilo 5.968 nezaposlenih osoba, što je 22 % manje u odnosu na isto razdoblje lani.

– Nedavno smo izradili prijedlog godišnje kvote uvoza radne snage. Naš Zavod je dao prijedlog za 180 radnika u građevini, prijevozu i za liječnike, no ništa nije prihvaćeno. Povećanje kvota traži i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Gospodarska komore, no ti se zahtjevi svode na minimum. Ako Hrvatska ne  želi strane radnike, onda dajte riješite situaciju našim poslodavcima – poručila je Hutinski. 
Je li nedostatak radne snage posljedica toga što su dobri i kvalitetni radnici otišli raditi u druge zemlje za veće plaće? Prema podacima koje je iznijela Hutinski, u prvih devet mjeseci samo s evidencije Zavoda 280 nezaposlenih je otišlo raditi u inozemstvo, tako da je prava brojka osoba koje su otišle “trbuhom za kruhom” iz Varaždinske županije sigurno još i veća. 

U Hrvatskoj građevinari mogu zaraditi do 12.000 kuna mjesečno, a u Europi i do 3.000 eura mjesečno 

– Poslodavci bi imali radnike da ih bolje plaćaju. Onda bi oni koji u Münchenu rade za 8.000 ili 9.000 kuna došli tu raditi. Treba povećati plaće radnicima i to poslodavcima jasno reći – rekao je Štromar.
Zapravo, građevinarci u inozemstvu zarađuju i puno više od brojki koje je naveo župan. Kako doznajemo, kvalificirani zidar s iskustvom u inozemstvu po satu je plaćen između 14 do 16 eura, pa uz prekovremeni rad mjesečno može zaraditi i do 3.000 eura.  
Nezavisni vijećnik Siniša Miličić tvrdi da su radnici ti koji su potplaćeni.  – Posebno u prerađivačkoj industriji. No, zato njihova uprava i menadžment imaju jako dobre plaće. Nije mi ovo lako reći, ali ako se mladima pruži prilika da napuste Hrvatsku ili imaju mogućnost raditi za 2.500 kuna, nemaju što birati: neka bježe glavom bez obzira – zaključio je Miličić.

U prvih devet mjeseci u inozemstvo je, prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje, otišlo 280 nezaposlenih iz njihove evidencije, no stvarni broj sigurno je daleko veći. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Afera covid testovi: Filip Mihalić bio je na razgovoru u policiji. U istragu se uključio i USKOK

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.

Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.

Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.

On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.

Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.

Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora

-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.

Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.

Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.

Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.

Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Nastavite čitati

U fokusu

Ugostitelj Saša Cvek iz Turčina: “Uništili su me, morat ću natrag za Njemačku”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Saša Cvek prije pet godina iz Njemačke se vratio u rodnu općinu Gornji Kneginec. Novcem zarađenim u inozemstvu otvorio je vlastiti posao. Kupio je objekt u Vukovarskoj ulici u Turčinu i na tom mjestu otvorio kafić i autopraonicu.

Posao mu je išao dobro, kako tvrdi, dok u njegovoj ulici nisu krenuli radovi.

– U studenom 2021. godine Varkom je radio na Aglomeraciji i cijela ulica je bila zatvorena. Sve je bio raskopano i nitko nije mogao doći u moj kafić. Ulica je otvorena nakon mjesec dana. Nakon toga trebalo mi je nekoliko mjeseci da posao ponovno krene. Jednostavno, izgubio sam goste i promet mi je bio katastrofa nakon radova– priča nam Saša Cvek koji je to nekako prebrodio.

Prvi radovi

– Imao sam tada zaposlene tri djelatnice, a promet je bio nikakav. Iz svojeg džepa sam im dao plaću – dodao je Cvek koji od Varkoma zahtjeva nadoknadu izgubljene dobiti.

– Sudski proces za nadoknadu štete još uvijek traje – dodaje Cvek.

No, pravi problemi za njega i njegovu tvrtku tu nisu završili. Početkom ove godine krenuli su radovi na izgradnji megarotora u Turčinu i uskoro je Vukovarska ulica zbog radova ponovno bila zatvorena za promet.

– Da me nitko nije kontaktirao iz Hrvatskih cesta i rekao mi: “Čujte bit će zatvorena cesta dva i pol mjeseca, treba li što? Možemo li se kako dogovoriti?”. Upravo suprotno, a iz mjeseca u mjesec imam sve veće gubitke. Otpustio sam sve tri djelatnice, radi jedino moja djevojka i to od 7 do 12 sati. Isključio sam sve frižidere. Banku u kojoj imam kredit, Varkom, HEP i Termoplin ne zanimaju radovi na kružnom toku, njih samo zanima da im redovito plaćate rate i režije – ispričao nam je u dahu Cvek.

Također, autopraonica zjapi prazna jer je poduzetnik koji je bio u najmu izišao iz posla.

Mizeran promet

– Čovjek je u autopraonici imao jednog zaposlenog. Morao ga je dati na burzu rada jer je posao stao – ističe Cvek koji je imao mizeran promet u kafiću u travnju.

– Radio sam dobro. Mjesečni promet bio je oko 100.000 kuna, da bi u travnju došao na promet od 165 eura (1300 kuna) – otkriva vlasnik objekta u Turčinu koji je kontaktirao Hrvatske ceste.

– Prvo mi mjesec i pol dana nisu uopće odgovorili na moj dopis. Išao sam potom u varaždinsku podružnicu Hrvatskih cesta. Direktor podružnice Varaždin mi je rekao neka dođem na sastanak da vidim kako teče dinamika radova. Mene to uopće ne zanima, mene zanima kako će mi nadoknaditi štetu – ogorčen je Cvek koji je potom putem odvjetnika poslao tužbu i pravdu za nadoknadu štete će tražiti na sudu.

– Izgleda da drugačije ne ide. Ne znam stvarno kome je cilj da me unište. Ovo je ništa drugo nego uništavanje poduzetnika. Da se razumijemo, koronu smo prebrodili s tim svim epidemiološkim mjerama, no ovo je katastrofa. I kad se ulica otvori, to mi ništa ne znači jer sam izgubio mnoge goste – ističe Cvek.

Naime, u Vukovarsku ulicu se dva i pola mjeseca moglo ući samo sa Zagrebačke ulice.

– Imate znak zabrane i onda tabla osim za stanare. Me tko će danas, a da je položio autoškolu, skrenuti slučajno k meni – ističe Cvek koji ističe da se cijela priča mogla drugačije rasplesti.

– Da se razumijemo nisam protiv radova, dapače, ali onda se nije trebala ulica cijela zatvarati. Mogli su je ostaviti prohodnom samo po jednoj prometnoj traci. Ovako čovjek iz Kneginca, ako je želio doći k meni u kafić, trebao je napraviti četiri kilometra sve okolo – objašnjava Cvek koji se obratio i načelniku Goranu Kaniškom.

– Dobio sam odgovor da Općina nema ništa s tim, da se obratim Hrvatskim cestama – dodao je Cvek koji je razočaran.

– Ništa mi drugo ne preostaje nego da se ponovno vratim raditi u Njemačkoj. Drugi izlaz ne vidim – rekao je Cvek.

Druga strana

Kontaktirali smo Hrvatske ceste koje su upoznate sa zahtjevima poduzetnika iz Turčina.

– Hrvatske ceste zaprimile su od ZOU Šebijan i Rukavina Zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku trgovačkom društvu Cvek d.o.o., te su na isti odgovorile dopisom od 5. svibnja u kojem je istaknuto kako iako je državna cesta u rekonstrukciji, i dalje prema objektu postoji pristup sa županijske ceste (klijenti mogu prema objektu komunicirati s javne ceste – županijske ceste). Građenje i rekonstrukcija javnih cesta općekorisna je djelatnost te u ovim slučajevima ne postoji osnova (ni zakonska ni podzakonska) za naknadu štete. Nadalje, Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su tužbu 22. svibnja te se sad radi o predmetu u nadležnosti suda te iz tog razloga nismo u mogućnosti dati dodatne komentare na isti predmet koji je u tijeku – zaključuju iz Hrvatskih cesta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje