Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija morat će uvoziti zidare, vozače i liječnike!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Varaždinska županija će, po svemu sudeći, morati uvoziti radnu snagu. Iako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen konstantan pad broja nezaposlenih, izuzev u srpnju, kad su se na burzu prijavili učenici koji su završili srednju školu, problem je što na burzi više nema dovoljno radnika za poslodavce

Samo dvije molbe

– Svaki put kad se neka firma otvara, mi se u Zavodu hvatamo za glavu: “Isuse, što ćemo napraviti, gdje ćemo mi tom poslodavcu pronaći radnu snagu?” U zadnje dvije godine mi poslodavcima ne možemo zadovoljiti njihove potrebe za radnicima – rekla je Jasenka Hutinski, voditeljica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Varaždin na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

– Tražili smo 10 građevinaraca, a dobili dvije molbe – očajan je direktor Brlek, čija tvrtka radi po cijeloj Europi

Navela je da su najtraženija zanimanja radnici u proizvodnji, šivači, kožari i elektroinstalateri, a kronično nedostaju i vozači, liječnici, a posebno radnici u građevini. Samo u listopadu poslodavci su iskazali potrebu za 142 radnika u građevinarstvu, a zaposlen je 41. Direktor varaždinske tvrtke Montažne kuće DLB za proizvodnju i montažu Dražen Brlek već nekoliko mjeseci bezuspješno traži građevinarce, a nedavno je objavio oglas za zidare i tesare.
– Tražili smo 10 radnika, a dobili dvije molbe! Više ne znam što da napravim, jer u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih građevinaraca. Posla ima, a radnika nema – očajan je direktor tvrtke koja radi po cijeloj Europi.
Tvrdi da u toj tvrtki mjesečna primanja nisu ispod 5.500 kuna za 180 sati rada.
– Radnicima plaćamo i putne troškove i svaki odrađeni prekovremeni sat, a ako još idu na teren, primjerice, montirati kuće negdje izvan Hrvatske, mogu mjesečno zaraditi od 10.000 do 12.000 kuna. Nedostatak radnika trenutno pokušavam popuniti s kooperantima, što je skuplja varijanta, no sve više razmišljam o tome da radnu snagu potražim u susjednim zemljama, Mađarskoj ili BIH – rekao je Brlek.

Očito je da više nije pitanje trebamo li otvoriti granice i uvesti radnu snagu, već ćemo to morati učiniti čim prije. Toga su svjesni i u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, u kojem su već poduzeli prve korake.

PROSJEK – prvih devet mjeseci ove godine prosječno je u evidenciji varaždinskog Zavoda bilo 5.968 nezaposlenih osoba, što je 22 % manje u odnosu na isto razdoblje lani.

– Nedavno smo izradili prijedlog godišnje kvote uvoza radne snage. Naš Zavod je dao prijedlog za 180 radnika u građevini, prijevozu i za liječnike, no ništa nije prihvaćeno. Povećanje kvota traži i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Gospodarska komore, no ti se zahtjevi svode na minimum. Ako Hrvatska ne  želi strane radnike, onda dajte riješite situaciju našim poslodavcima – poručila je Hutinski. 
Je li nedostatak radne snage posljedica toga što su dobri i kvalitetni radnici otišli raditi u druge zemlje za veće plaće? Prema podacima koje je iznijela Hutinski, u prvih devet mjeseci samo s evidencije Zavoda 280 nezaposlenih je otišlo raditi u inozemstvo, tako da je prava brojka osoba koje su otišle “trbuhom za kruhom” iz Varaždinske županije sigurno još i veća. 

U Hrvatskoj građevinari mogu zaraditi do 12.000 kuna mjesečno, a u Europi i do 3.000 eura mjesečno 

– Poslodavci bi imali radnike da ih bolje plaćaju. Onda bi oni koji u Münchenu rade za 8.000 ili 9.000 kuna došli tu raditi. Treba povećati plaće radnicima i to poslodavcima jasno reći – rekao je Štromar.
Zapravo, građevinarci u inozemstvu zarađuju i puno više od brojki koje je naveo župan. Kako doznajemo, kvalificirani zidar s iskustvom u inozemstvu po satu je plaćen između 14 do 16 eura, pa uz prekovremeni rad mjesečno može zaraditi i do 3.000 eura.  
Nezavisni vijećnik Siniša Miličić tvrdi da su radnici ti koji su potplaćeni.  – Posebno u prerađivačkoj industriji. No, zato njihova uprava i menadžment imaju jako dobre plaće. Nije mi ovo lako reći, ali ako se mladima pruži prilika da napuste Hrvatsku ili imaju mogućnost raditi za 2.500 kuna, nemaju što birati: neka bježe glavom bez obzira – zaključio je Miličić.

U prvih devet mjeseci u inozemstvo je, prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje, otišlo 280 nezaposlenih iz njihove evidencije, no stvarni broj sigurno je daleko veći. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Iz Poljane će se odvoziti samo otpad s područja Varaždina, Bosilj nazvao Batinića šerifom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Gradonačelnik Varaždin Neven Bosilj na današnjoj konferenciji za medije rekao je da je on s Koprivničkim Ivancem potpisao ugovor o odvozu u tu općinu ukupno 300 tona otpada koji se trenutno nalazi na pretovarnoj stanici u Poljani Biškupečkoj.

Kako je rečeno, od ponedjeljka, 28. lipnja, odvozit će se 50 tona otpada dnevno. Ipak, odvozit će se samo varaždinski otpad, ali ne i onaj drugih jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji, njih 14, od kojih Čistoća prikuplja otpad.

Stričak dogovorio da otpad iz Poljane ide u Piškornicu! Što će biti sutra? To neka rješava Bosilj

Varaždinski gradonačelnik rekao je da je prema nalazu inspekcije u Poljani Biškupečkoj oko 330 tona otpada, polovica otpada na smeće s područja Grada Varaždina, a jednako toliko na ostale jedinice. Bosilj vjeruje da je tamo čak oko 500 tona te očekuje da se u rješenje problema ovog otpada uključe i čelnici drugih jadnica iz kojih se odvozi smeće.

– Vidim da postoji pokušaj da se unese razdor između župana i gradonačelnika oko smeća. Mi smo zajednički radili na rješavanju ovog problema. Riješili smo jedan dio otpada, ali nismo ni blizu konačnog rješenja problema. Čistoća prikuplja otpad od 15 jadnica lokalne samouprave, a jedino je Grad Varaždin osigurao odvaz otpada iz Poljane Biškupečke. Postavljam pitanje čemu će meni direktor Čistoće ako se ja moram baviti tim poslom i pronalaziti kapacitete. Također smo u pregovorima s nekim drugim jedinicama da bismo potpisali sporazume i riješili dodatne količine. Ovaj je problem nastao neaktivnošću uprave i nadzornog odbora Čistoće koji su odgovorni za ovu situaciju – objasnio je Bosilj dodavši da je župan Stričak sudjelovao u pregovorima, ali na dokumentima je njegov potpis.

Dodao je da je zatražio sjednicu nadzornog odbora Čistoće i ona će se održati 7. srpnja, koja mora sazvati skupštinu koja mora biti početkom kolovoza te će se tada birati novi nadzorni odbor. Trenutnom nadzornom odboru ističe četverogodišnji mandat.

– Nakon toga ćemo vidjeti što ćemo s tvrtkom Čistoća i njezinom upravom, jer ako ja moram raditi njihov posao onda oni ne trebaju Gradu – zaključio je gradonačelnik Bosilj.

Kaže da se krenulo i u rješavanje problematike bala u Brezju.

– Održali smo inicijalni sastanak s predsjednikom nadzornog odbora tvrtki CIOS i CEZAR Petrom Pripuzom. Razmijenili smo početne pozicije i kroz neko vrijeme imam ćemo novi sastanak. Nitko ne može doći i reći ja ću bale uzeti i riješiti jer imamo potpisane ugovore, kojih se moramo pridržavati, te možemo jedino o njima pregovarati. Krenuli smo u smjeru da to riješimo bez sudskih zavrzlama. Siguran sam da ćemo u roku dvije godine maknuti ono ruglo iz Brezja – pojasnio je Bosilj.

Novi gradonačelnik se osvrnuo i na integralnu nagodbu rekavši da je to pokušala progurati vlast Ivana Čehoka te da je to zapravo, kako je rekao, zemljišna nagodba te to nema veze s balama.

Čelni Varaždina pojasnili su da Čistoća skuplja svakodnevni, novonastali otpad i on se ponovno vozi u Poljanu Biškupečku.

– S onim što smo dogovorili u Poljani neće biti varaždinskog otpada, nego samo onog ostalih lokalnih jedinica. Ne mogu se uprave smjenjivati samo tako, postoji Zakon o trgovačkim društvima, ali očekujem da će se to početi rješavati u kolovozu. Uprava Čistoće nije odradila svoj posao i zakupila dovoljne kapacitete, a oni su pružatelj usluge prikupljanja i zbrinjavanja za ovih 15 jadnica lokalne samouprave. Mi sad radimo vatrogasne mjere, ali postoji mogućnost sklapanja ugovora za otpad između dviju jedinice. Ja sada tražim gradonačelnike i načelnike koji imaju odlagališta da s njima sklopim sporazum. Trebale bi se i druge jedince uključiti u to. Na pretovarnoj stanici u Poljani smije biti 10 tona otpada, i da je bilo kad pozvana inspekcija vidjelo bi se da tamo nikad nije bilo ispod 150 tona – kaže Bosilj.

Na kraju 2020. pojavila se opcija da se smeće iz Varaždina vozi na ivanečki deponij u Jerovcu. Ali gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić to je “glatko” odbio najavivši i prosvjede ako do toga dođe. Bosilj i njegov zamjenik Marković osvrnuli su se i na ovu opciju.

Marković je pojasnio da problem rješavanja otpada ide od vrha države jer je nadležno ministarstvo odredilo odlagališta za svaku županiju te da bi Čistoća trebala voziti otpad u Jerovec, kao najbliži i najpovoljniji.

– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja daje nalog da se varaždinski otpad može voziti u Jerovec, ali lokalni čelnik, u ovom slučaju gospodin Batinić, to odbija zbog dnevnopolitičkih razloga. Ista stvar se događa u Koprivničkom Ivancu, imaju događanje naroda koji je u ovom slučaju jači od države. Država je donijela dinamiku zatvaranja odlagališta prema kojoj vi nemate kamo voziti otpad. Još je i direktor Čistoće propustio sklopiti ugovor s Piškornicom za 3000 tona na početku prošle godine i sada imamo ovo što imamo. Ovo je čista odgovornost prošle gradske vlasti. Mi pokušavamo to riješiti u suradnji sa županom – objasnio je Marković.

Bosilj je dodao da je konačno rješenje za varaždinski otpad otvaranje kapaciteta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, što se očekuje na kraju 2022. godine.

– Ivanec je dobio za sanaciju odlagališta Jerovec 11,9 milijuna kuna. Tamo je kazeta koja može primiti 350.000 tona, a oni imaju oko 100.000 tona otpada. Uredno se tamo vozi otpad iz općina u kojima ga prikuplja Ivkom, ali kažu da varaždinski tamo ne može jer on očito bolje smrdi. To je čisto politikanstvo i lokalni šerifi se ponašaju tako kako se ponašaju te zato imamo takvu situaciju. Piškornica ima obavezu preuzimanja otpada s područja četiri županije, ali samo Čistoća s njima nije sklopila ugovor – zaključio je gradonačelnik Varaždina. 

Nastavite čitati

U fokusu

Stričak dogovorio da otpad iz Poljane ide u Piškornicu! Što će biti sutra? To neka rješava Bosilj

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Problem otpada u Poljani riješio je župan Stričak, a ne gradonačelnik Bosilj koji je trebao, istaknuo je danas na konferenciji za medije županijski vijećnik s Čehokove liste Mario Lešina.

– Kao jedno od rješenja se nametnulo da će se 300 tona deponirati, Piškornica je izašla  u susret i jučer je dobiveno rješenje – rekao je Lešina. Međutim, radi se o tek privremenom rješenju.

Lešina kaže kako se u Poljani dnevno skuplja oko 30 do 50 tona otpada te se nameće pitanje što će biti s otpadom koji stigne sutra.

– Nemamo rješenja ni za svježi otpad, a o balama da i ne govorimo. Deponije u Hrvatskoj se zatvaraju i sve manje je kapaciteta za odlaganje jer općine i gradovi koji još imaju otvorena odlagališta kapacitete prije svega čuvaju za sebe  – ustvrdio je Lešina i istaknuo kako je to problem kojim se mora baviti gradonačelnik Bosilj.

Pojasnio je da Čistoća mora raspisati javni natječaj jer ne može ući u izravnu pogodbu.

– To bi bio prekršaj, odnosno kazneno djelo. Kad je natječaj raspisan, Piškornica se nije javila. Sad se maše s dokumentom u kojem Piškornica poziva Čistoću. Direktor Čistoće može pokrenuti postupak pregovaranja, a pregovaraju čelnici jedinica lokalne samouprave – rekao je i dodao da je jedino trajno rješenje obrada. Napomenuo je i kako je moguće da je raniju mogućnost ugovaranja s Čistoćom opstruirao bivši župan Čačić.

– Jedino rješenje je obrada koja je bila u integralnoj nagodbi, ali ona je proglašena lopovskom pa nije došlo do potpisivanja, a sada se sa stranama koje su trebale potpisati ipak pregovara – zaključio je Lešina i rekao kako se s potpisivanjem nagodbe čekalo zbog izbora.

Inače, prošlog tjedna inspekcija zaštite okoliša naložila je da se makne nepropisno odloženi komunalni otpad u Poljani Biškupečkoj. Danas ističe taj rok.

Taj otpad se gomilao na pretovarnoj stanici koja inače služi isključivo za pretovar smeća, a ne i skladištenje.

Radi se o otpadu koji Čistoća svakodnevno prikuplja u Varaždinu, Varaždinskim Toplicama, te općinama Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Petrijanec, Sračinec, Vinica, Vidovec, Jalžabet, Sveti Ilija, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!