Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija morat će uvoziti zidare, vozače i liječnike!

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Varaždinska županija će, po svemu sudeći, morati uvoziti radnu snagu. Iako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen konstantan pad broja nezaposlenih, izuzev u srpnju, kad su se na burzu prijavili učenici koji su završili srednju školu, problem je što na burzi više nema dovoljno radnika za poslodavce

Samo dvije molbe

– Svaki put kad se neka firma otvara, mi se u Zavodu hvatamo za glavu: “Isuse, što ćemo napraviti, gdje ćemo mi tom poslodavcu pronaći radnu snagu?” U zadnje dvije godine mi poslodavcima ne možemo zadovoljiti njihove potrebe za radnicima – rekla je Jasenka Hutinski, voditeljica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Varaždin na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

– Tražili smo 10 građevinaraca, a dobili dvije molbe – očajan je direktor Brlek, čija tvrtka radi po cijeloj Europi

Navela je da su najtraženija zanimanja radnici u proizvodnji, šivači, kožari i elektroinstalateri, a kronično nedostaju i vozači, liječnici, a posebno radnici u građevini. Samo u listopadu poslodavci su iskazali potrebu za 142 radnika u građevinarstvu, a zaposlen je 41. Direktor varaždinske tvrtke Montažne kuće DLB za proizvodnju i montažu Dražen Brlek već nekoliko mjeseci bezuspješno traži građevinarce, a nedavno je objavio oglas za zidare i tesare.
– Tražili smo 10 radnika, a dobili dvije molbe! Više ne znam što da napravim, jer u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih građevinaraca. Posla ima, a radnika nema – očajan je direktor tvrtke koja radi po cijeloj Europi.
Tvrdi da u toj tvrtki mjesečna primanja nisu ispod 5.500 kuna za 180 sati rada.
– Radnicima plaćamo i putne troškove i svaki odrađeni prekovremeni sat, a ako još idu na teren, primjerice, montirati kuće negdje izvan Hrvatske, mogu mjesečno zaraditi od 10.000 do 12.000 kuna. Nedostatak radnika trenutno pokušavam popuniti s kooperantima, što je skuplja varijanta, no sve više razmišljam o tome da radnu snagu potražim u susjednim zemljama, Mađarskoj ili BIH – rekao je Brlek.

Očito je da više nije pitanje trebamo li otvoriti granice i uvesti radnu snagu, već ćemo to morati učiniti čim prije. Toga su svjesni i u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, u kojem su već poduzeli prve korake.

PROSJEK – prvih devet mjeseci ove godine prosječno je u evidenciji varaždinskog Zavoda bilo 5.968 nezaposlenih osoba, što je 22 % manje u odnosu na isto razdoblje lani.

– Nedavno smo izradili prijedlog godišnje kvote uvoza radne snage. Naš Zavod je dao prijedlog za 180 radnika u građevini, prijevozu i za liječnike, no ništa nije prihvaćeno. Povećanje kvota traži i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Gospodarska komore, no ti se zahtjevi svode na minimum. Ako Hrvatska ne  želi strane radnike, onda dajte riješite situaciju našim poslodavcima – poručila je Hutinski. 
Je li nedostatak radne snage posljedica toga što su dobri i kvalitetni radnici otišli raditi u druge zemlje za veće plaće? Prema podacima koje je iznijela Hutinski, u prvih devet mjeseci samo s evidencije Zavoda 280 nezaposlenih je otišlo raditi u inozemstvo, tako da je prava brojka osoba koje su otišle “trbuhom za kruhom” iz Varaždinske županije sigurno još i veća. 

U Hrvatskoj građevinari mogu zaraditi do 12.000 kuna mjesečno, a u Europi i do 3.000 eura mjesečno 

– Poslodavci bi imali radnike da ih bolje plaćaju. Onda bi oni koji u Münchenu rade za 8.000 ili 9.000 kuna došli tu raditi. Treba povećati plaće radnicima i to poslodavcima jasno reći – rekao je Štromar.
Zapravo, građevinarci u inozemstvu zarađuju i puno više od brojki koje je naveo župan. Kako doznajemo, kvalificirani zidar s iskustvom u inozemstvu po satu je plaćen između 14 do 16 eura, pa uz prekovremeni rad mjesečno može zaraditi i do 3.000 eura.  
Nezavisni vijećnik Siniša Miličić tvrdi da su radnici ti koji su potplaćeni.  – Posebno u prerađivačkoj industriji. No, zato njihova uprava i menadžment imaju jako dobre plaće. Nije mi ovo lako reći, ali ako se mladima pruži prilika da napuste Hrvatsku ili imaju mogućnost raditi za 2.500 kuna, nemaju što birati: neka bježe glavom bez obzira – zaključio je Miličić.

U prvih devet mjeseci u inozemstvo je, prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje, otišlo 280 nezaposlenih iz njihove evidencije, no stvarni broj sigurno je daleko veći. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Provjerili smo isplati li se u šoping u Mađarsku: Ulje stoji 10 kuna, mlijeko 5 kuna, kilogram pilećih prsa 28 kuna…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za 250 kuna napunili smo kolica, jeftinije su tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana

Opet se isplati kupovati u Mađarskoj. S rastom inflacije rastu i cijene hrane i ostalih potrepština, a dok se u Hrvatskoj vodi rasprava hoće li litra ulja skočiti na 40 kuna, u mađarskim trgovinama i dalje se prodaje po 10 kuna.

Varaždinci, Međimurci i Podravci već neko vrijeme prelaze granicu u namjeri da uštede, kako tvrde. Za 250 kuna iz mađarskih trgovina izađu s punim kolicima namirnica. Isplati se, kažu, po ulje, mlijeko, meso, sokove… Odlučili smo provjeriti te tvrdnje, pa smo se u subotu zaputili u Mađarsku.

Iako je hrvatska Vlada od 1. travnja smanjila PDV na neke prehrambene i neprehrambene proizvode, građani to gotovo i ne osjete, učinka nema, a cijene i dalje rastu.

Nažalost, u Hrvatskoj je malo proizvoda koji su zbog nižeg PDV-a minimalno pojeftinili, a mnogo je više onih koji su zbog toga (minimalno) manje poskupjeli.

S druge strane, u Mađarskoj su redovne cijene velikog broja prehrambenih artikala otprilike na onoj razini na kojoj su u hrvatskim trgovinama kada su ti artikli na akciji, ili čak i niže od toga.

Na prijelazu Goričan u popodnevnim satima bila je poprilična gužva, a kolonu vozila stvorili su većinom Mađari, Česi i Poljaci koji su se vraćali s neke od hrvatskih turističkih destinacija. Trgovine subotom u Mađarskoj rade do 21 ili čak 22 sata, ali ako želite izbjeći gužve na granici, bolje je krenuti u jutarnjim satima.

Gužve na granici

Nakon malo dužeg čekanja i prelaska granice zaputili smo se prema Nagykanizsi (Velika Kaniža), gradu udaljenom dvadesetak kilometara od Goričana.

Ondje je zaista velik izbor trgovina, a hrvatskim kupcima najdraži su trgovački lanci Penny, Tesco i Lidl.

Spomenimo i da svi ti trgovački lanci imaju svoje online kataloge, pa cijene možete provjeriti i prije polaska. Cijene su, naravno, istaknute u forintama, ali može se plaćati karticama. Oni iskusniji su nas prethodno upozorili da se ne isplati mijenjati kune ili eure u forinte, posebno ne na ulici ili u manjim mjenjačnicama. Inače, prema srednjem tečaju HNB-a, 1000 mađarskih forinta je 18,78 kuna.

Ulje za 10 kuna, mlijeko za 5 kuna

Što se cijena u trgovinama tiče, zaista ugodno iznenađenje. Izdvojili smo ono što se najviše isplati. Primjerice, za litru suncokretovog ulja trebate izdvojiti 10,31 kunu, litra mlijeka s 2,8 % mliječne masti stoji 5,05 kuna, a kilogram pilećih prsa bez kostiju 28,15 kuna. Jeftinije su i tjestenine, instant-kave, sokovi, pivo, mineralna voda, slatkiši, grickalice te konzervirana hrana, a ono što posebno iznenađuje je da se na policama mađarskih trgovina za manju cijenu nude i prehrambeni artikli koji se proizvode u Hrvatskoj (tuna, sol, začini…).

Jeftinija kava, sokovi, pivo…

Za pakiranje instant-kave Nescafé 3u1 u Hrvatskoj plaćamo između 18 i 20 kuna, na akciji od 10 do 14 kuna. U Mađarskoj ista ta instant-kava bez akcije stoji 8,81 kunu. Pola litre mineralne vode u Mađarskoj možete kupiti za 1,22 kune, a dvije litre za svega 1,86 kuna.

Imamo dobre vijesti i za ljubitelje piva. Limenku od pola litre svijetlog piva možete pronaći već za svega 2,5 kuna, a najviše do 5 kuna. Što se pak sokova tiče, može se naći gaziranih za 3,74 kune za dvije i pol litre, a ako ste malo izbirljiviji, i Coca-Cola je jeftinija. Primjerice, pakiranje od četiri boce po dvije litre u Mađarskoj se može kupiti za 28 kuna.

Jezična barijera

Kao nedostatak, osim gužve na granici, izdvojili bismo jezičnu barijeru. Većina ljudi ondje ne govori ni engleski, a većina proizvoda ima natpise samo na mađarskom. Međutim, kalkulator na mobitelu će vam ionako trebati jer su cijene istaknute u forintama, pa usput možete uključiti i online prevoditelj. Spomenimo i da pojedine trgovine imaju ograničenja pa, primjerice, ne možete kupiti više od pet litara ulja po osobi ili pak pet kilograma mesa. No, kad sve zbrojimo i oduzmemo, zaključak je da se zaista isplati u Mađarsku u šoping.

Mađari imaju jeftinije gorivo, ali je MOL uveo ograničenja

Mađari znatno manje plaćaju gorivo, ali MOL je u petak objavio da će građanima ograničiti kupnju goriva na 50 litara dnevno kako bi se osiguralo dovoljno benzina i dizela u razdoblju pojačane potražnje zbog turističke sezone i žetve.

Podsjetimo, Vlada je zamrznula cijene benzina i dizela na 480 forinta po litri. Prema srednjem tečaju HNB-a, to je oko 9 kuna. Ta cijena vrijedi isključivo za državljane Mađarske.

Prošlog tjedna i hrvatska Vlada ponovno je fiksirala cijene goriva.

– Izmijenili smo uredbu, fiksirali najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama na postojećih 13,50 za benzin, na 13,08 za dizel te na 9,45 za plavi dizel – rekao je prošlog tjedna premijer Andrej Plenković.

U Sloveniji ulje skuplje, ali jeftinija hrana za pse, mineralna, pivo…

Prema informacijama koje smo dobili, isplati se u šoping i u Sloveniju. Prema riječima ludbreškog novinara Nevena Jerbića, ako ništa drugo, isplati se tamo otići po hranu za kućne ljubimce.

– Isti trgovački lanac, druga država, druge cijene – govori nam Jerbić. On se, naime, zaputio u slovenski Spar, gdje je za hranu za pse izdvojio manje od eura. Konkretnije, ista konzerva hrane u slovenskom Sparu stoji 6,70 kuna, a kod nas je na akciji 11 kuna. Jeftinija je, kaže, i Jamnica te pojedine vrste piva i neki prehrambeni artikli. S druge strane, ulje je ondje skuplje.

– Jamnica je u Sloveniji 3,5 kuna, ovdje je 6 kuna, a Lino Lada je čak upola jeftinija u Sloveniji.

– Kako su neki proizvodi iste trgovine uz dvostruko skuplju radnu snagu gotovo upola jeftiniji? – zapitao se Jerbić. Na isti takav slučaj naišli smo i u mađarskim trgovinama. Isti trgovački lanci, ali velika razlika u cijenama.

Gužva na graničnom prijelazu Goričan
Cijena ulja u Hrvatskoj iznosi 18,99 kuna, u Mađarskoj 10,31 kunu
Litra mlijeka u Mađarskoj se može naći za 5 kuna
U Mađarskoj je instant-kava čak 10 kuna jeftinija
Cijena pilećih prsa bez kostiju u Mađarskoj iznosi 28,15 kuna, a u nekim našim trgovinama prodaje se za čak 84,99 kuna
Dvije litre gazirane vode stoje manje od 2 kune
Limenka od pola litre piva može se naći za nešto više od 2 kune

Nastavite čitati

U fokusu

Nova imenovanja: evo tko će sjediti u Upravi i Nadzornom odboru Koke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu redovite Glavne skupštine varaždinske peradarsko prehrambene kompanije KOKA d.d. imenovani su novi članovi Uprave te Nadzornog odbora.

Novoimenovani članovi Nadzornog odbora su Tamara Drk-Vojnović, Alan Mravlinčić i Zvonimir Buterin, koji su izabrani na razdoblje od godinu dana.

Uz navedeno, u vođenju kompanije dosadašnjem predsjedniku Uprave Stjepanu Sabljaku i članu Uprave Nenadu Klepaču pridružio se novi član Uprave Janko Štefanek, javili su iz Koke.

Predstavnici Skupštine ujedno su prihvatili godišnji financijski izvještaj Društva za 2021. godinu, u kojoj su prihodi kompanije iznosili 1,38 milijarde kuna te je ostvarena dobit u iznosu od 6,99 milijuna kuna, koji će prema odluci skupštinara biti raspoređenu u zadržanu dobit u cilju daljnjeg investiranja u razvoj poslovanja te podizanje kvalitete proizvodnih procesa.

Među odlukama Glavne skupštine navodi se i ona o povlačenju, odnosno delistingu dionica društva KOKA d.d. sa Zagrebačke burze, kojih je u trenutku odluke 97,09 posto u vlasništvu Vindije d.d. Tvrtka KOKA d.d. obvezuje se od svih dioničara koji glasuju protiv odluke otkupiti dionice u roku tri mjeseca od dana upisa oluke u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu uz pravičnu naknadu koja će iznositi prosječnu cijenu na burzi tijekom protekla tri mjeseca.

KOKA d.d. vodeća je hrvatska peradarsko prehrambena kompanija, s više od 60 godina tradicija, koja zapošljava više od 1540 ljudi te je njezin vodeći brend Cekin pilećih proizvoda dugogodišnji lider na domaćem tržištu i broj 1 po izboru potrošača. KOKA d.d. jedna je od 12 tvrtki članica Grupe Vidnija, jedne od najvećih domaćih i regionalnih prehrambenih industrija koja zapošljava više od 4200 ljudi od kojih preko 3600 u Hrvatskoj, a koja svoje proizvode trenutačno izvozi u 19 zemalja, primarno na tržišta Europske unije i osobito u zemlje poput Italije, Belgije, Velike Britanije, Austrije, Švedske i u zemlje regije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje