Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski gradski vijećnici izglasali najveći proračun u povijesti „težak“ više od 300 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Varaždinski  gradski vijećnici u ponedjeljak su većinom glasova usvojili proračun za 2019. godinu. Planirani prihodi iznose 308,2 milijuna kuna, a rashodi 312,6 milijuna kuna, s tim da je proračun uravnotežen prenesenim prošlogodišnjim viškom u iznosu od 4,32 milijuna kuna.

Grad je između ostalog znatno povećao ulaganja u rekonstrukciju prometnica te uređenje vrtića i škola. Osigurao je novčane naknade za novorođenčad, sredstva za stipendije i sufinanciranje rada s darovitim učenicima ili onima koji trebaju pomoć, te nastavlja sufinancirati prijevoz učenika i studenata.

– Ovo je u 495 godina najveći proračun kojeg će grad imati, jer iako je težak 308 milijuna kuna ne obuhvaća financiranje EU projekata. Bitan je način na koji će se novac uložiti u razvoj grada s potpuno namjenskim financiranjem svake stavke.  Komunalna naknada i doprinosi su veći i taj novac usmjeren je na pozicije uređenja komunalne infrastrukture. Bilo je primjedbi vijećnika Davora Patafte da treba više koristiti gradsku imovinu. I to ćemo napraviti kada dođe vrijeme i kada će nekretnine više vrijediti – istaknuo je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

U raspravu koja je uslijedila uključio se, između ostalih, i potpredsjednik Gradskog vijeća, Davor Patafta, iz Lige za Varaždin.

– Podržat ćemo proračun iz kojeg proizlazi da će se razvijati gospodarska zona u Brezju i više sufinancirati privatne vrtiće. Odbor za financije i proračun je svoje odradio, a bilo bi dobro da se u njegovu pripremu uključio i onaj za Komunal. No, nisu se njegovi članovi okupili i to nije dobra praksa. Dobro je da nastavljamo s POS-om, a oko gradske imovine – grad je ima i treba je staviti u funkciju, a ne da se rasprodaje. Ja to nikada nisam rekao ni sugerirao, jer imamo dosta imovine koja proračunu može donositi daleko više novca – naglasio je Patafta.

Za pomoć umirovljenicima s niskim primanjima, u proračunu je osigurano 400.000 kuna. No, novac za isplatu uskrsnica nije planiran, stoga će siromašni građani treće životne dobi morati pričekati prvi rebalans proračuna i njegove rezultate.

Iako je varaždinski gradonačelnik uoči izglasavanja proračuna izjavio da je on socijalan i razvojan, te najavio kako očekuje suglasje kod njegova prihvaćanja, ono je ipak izostalo. Naime, oporbeni vijećnici iz redova SDP-a, Reformista i HNS-a protive se praksi koja, smatraju, iz godine u godinu između ostalog donosi proračun koji se ne ostvaruje.

Tako je SDP-ov vijećnik Neven Bosilj ustvrdio da je  po dva milijuna kuna izdvojeno u tri godine za energetsku učinkovitost kotlovnica Vartopa, a da pritom 950 kućanstava od toga nije osjetilo ništa.

HNS-u je nacrt Proračuna Grada Varaždina za 2019. godinu neprihvatljiv jer se u njemu nalaze veći prihodi od upravnih administrativnih pristojbi, te pristojbi po posebnim propisima i od naknada, kao neposredan rezultat 25-postotnog povećanja komunalne naknade.

Slijedeće godine Grad planira nastavak gradnje objekata po POS programu za što će Javna ustanova Gradski stanovi izdvojiti 4,5 milijuna kuna. Planirani troškovi izgradnje u 2019. godini odnose se na lokacije Hrašćica – Rajčul i Vilka Novaka A2, gdje trošak nastavka i završetka gradnje iznosi 3.5 milijuna kuna.

Od gradskih ustanova u kulturi, i iduće godine najviše novaca iz proračuna dobit će HNK kojem, nažalost, uopće ne pada na pamet da je krajnje vrijeme da na svoje „daske“ postavi i djelo nekog od uglednih varaždinskih književnika. A štoviše, za poslovanje, materijalne i financijske rashode, te ostvarivanje najavljenih programa varaždinskog kazališta osigurano je 13,9 milijuna kuna. Muzej se, pak, mora zadovoljiti s duplo manje novaca, a Gradska knjižnica s 4,4 milijuna kuna.

Grad će, sukladno zakonskim odredbama, 2019. godine izdašno zadovoljiti potrebe svojih stanovnika, između ostalog i na području tjelesne kulture i sporta. Tako će na račun Zajednice sportskih udruga uplatiti 9,2 milijuna kuna, a za potpore ekipama i pojedincima za ostvarene vrhunske rezultate izdvojit će pola milijuna kuna.

Podsjećamo da je Varaždin domaćin Atletskog prvenstva Europe, a to osim uzbuđenja na tribinama donosi sanaciju i licenciranje atletske staze Sportskog centra „Sloboda“, što će koštati više od milijun kuna. Iako težište proračuna nije na sportu, dodajmo da je u planu i izrada strategije njegovog razvoja od 2020. do 2028. godine, za što će se izdvojiti 40.000 kuna.

Dobra vijest za poduzetnike je da Grad projektom “Izgradnja prometnica i odvodnje u Gospodarskoj zoni Brezje” želi riješiti nedostatak osnovne zajedničke infrastrukture, što je prepreka za aktivno poslovanje poduzetnika, a time i za privlačenje novih investitora u Zonu.

Riječ je o trogodišnjoj investiciji ukupne vrijednosti 9,5 milijuna kuna, od čega se polovica iznosa odnosi na sredstva iz EU fonda za regionalni razvoj.

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje