Povežite se s nama

U fokusu

Varteks samo Gradu dužan gotovo 9,4 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Agoniji Varteksa ne nazire se kraj

Od 980 vjerovnika Varteksa, koji od varaždinske tvrtke prema podacima iz FINA-e potražuju ukupno gotovo 580 milijuna kuna, na prvom predstečajnom ročištu održanom u kongresnoj dvorani  Zagrebačkog velesajma, pojavilo se svega njih stotinjak.

Uprava Varteksa zahtjev za predstečajem predala je lani 20, studenog, a sam je postupak otpoćeo 5. veljaće. Postupak bi zacijelo bio i prije otvoren da je dostavljena sva zakonom utvrđena dokumentacija, kao što je izvještaj o poslovanju, plan restrukturiranja te revizorsko izvješće. Iz te dokumentacije, koju je Nagodbeno vijeće dobilo krajem siječnja, vidljiva je sva složena situacija u kojoj se nalazi Varteks i rješenja koja za to osmislilo poslovodstvo.

Nagodbenim vijećem predsjedala je HR03 predsjedala je Tamara Jalšić uz članove Teofila Čuljka i Slaviše Penave.

Konfuzno i nepripremljeno

Ročište se može opisati jednom rječju – konfuzno. Nakon čitanja liste vjerovnika i njihovih potraživanja mnogi od prisutnih protestirali su da njihove tražbine nisu uopće spomenute, na što je  predsjednica Jalšić zbunjeno pokušavala pronaći iste. No,članovi odbora upozorili su  da utvrđene tražbine namjerno nisu čitane jer “tko bi pročitao svih 980”.

Inače, prvi dužnik koji je “preskočen” bio je Grad Varaždin pa smo između ostalih koji su prigovorili samovoljnoj prosudbi o tražbinama koje (ne)će biti pročitane bili i mi te nam je;uz neodobravanje prisutnih na novinarska pitanja, ipak odgovoreno da Grad od Varteksa potražuje točno 9.344.404.29 kune. Istovremeno dok su nas “špotali” vrlo ozbiljno je pročitan dug od 15 kuna.

Zaključiti se jedino može da su ročišta predstećajnih nagodbi vrlo neprofesionalna, uz mnoštvo nedorečenosti; tvrdnjama jedne strane da su oni, primjerice, prijavili sve tražbine i uz odgovor druge kako “nema problema, upisati će se”… Niz gafova je poduži i ne čudi skepsa i inzistiranje vjerovnika da se “zaboravljene” tražbine upišu na licu mjesta. Stoga su se vjerovnici zapitali zašto je uopće održano ročište bez zgotovljene papirologije. “Kao da se radi o 580, a ne 580 milijuna kuna duga”, komentirali su nezadovoljni vjerovnici.

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Požar uništio stogodišnju tradiciju obrta preloške obitelji Zimprich, otvoren račun za pomoć

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U ponedjeljak, 16. rujna, u ranim jutarnjim satima, došlo je do požara na gospodarskim i stambenim objektima obitelji Zimprich u Prelogu.

Vatrena stihija progutala je veliki dio obrta obitelji Zimprich čija je povijest duža od stotinu godina. Također, u požaru je stradao i veći dio stambenih prostorija. Grad Prelog, kao i mnogo puta u sličnim situacijama, otvorio je humanitarni žiro račun na koji se mogu uplatiti sredstva koja će pomoći u obnovi i sanaciji štete.

Račun je otvoren kod Hrvatske poštanske banke, a broj računa je HR3523900011500284661. Račun će biti otvoren 30 dana, do 16. listopada. Svima koji će se uključiti u ovu akciju, Grad Prelog unaprijed zahvaljuje.

Foto: Studio Vipro/Grad Prelog

studio VIPRO
studio VIPRO
studio VIPRO

Nastavite čitati

U fokusu

Poražavajući rezultati mature, na jednom predmetu palo je preko 90 posto učenika!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.

Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.

Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).

Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.

Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.

Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje