Povežite se s nama

U fokusu

Velika razlika: u Hrvatskoj sestra ne smije ništa bez doktora, u SAD-u daje i epiduralnu za bezbolni porod

Objavljeno:

- dana

5. KONGRES PROTIV BOLI U VARAŽDINU

Ako ima nepodnošljive bolove u leđima ili glavobolje koje ne prestaju danima, pacijent iz Varaždinske županije pomoć može zatražiti u Ambulanti za bol Opće bolnice Varaždin.

Tamo će biti upućen ako mu nisu pomogle terapije koje su mu odredili obiteljski liječnik, fizijatar ili neurolog. Pregledat će ga liječnik, specijalist anesteziologije koji će odrediti i terapiju.

Klinika za bol

Medicinske sestre, bez obzira na to imaju li diplomu više ili visoke škole, pacijenta koji trpi bol ne mogu pregledati niti mu odrediti terapiju. U Hrvatskoj je tako propisano zakonima.

Potpuno drugačije je u Sjedinjenim Američkim Državama: tamo pacijent može otići direktno k sestri anestezije (Certified Registered Nurse Anesthetists – CRNA). Štoviše, u državi Indianapolis dvije visokoobrazovane sestre (Nurse Practitioner) vode vlastitu kliniku za bol. Jedna od njih je Jackie Rowles, predsjednica Međunarodne federacije sestara u anesteziji.

U SAD-u sestra anestezije samostalno može dati, primjerice, epiduralnu za bezbolni porod

U Varaždin je stigla na 5. kongres Stručnog društva za suzbijanje boli Hrvatske udruge medicinskih sestara, koji je završio 7. rujna. Održala je čak četiri predavanja.

– U našu Kliniku za bol najčešće dolaze pacijenti zbog bolova u leđima, bolova u mišićima i glavobolja, ali i oni oboljeli od karcinoma i drugih teških bolesti. Kolegica i ja radimo samostalno, dakle bez liječnika. Pregledamo pacijenta i na temelju toga donosimo odluku treba li mu propisati lijekove, odrediti fizikalnu terapiju, uputiti ga na pregled kod psihologa ili će za njega biti najbolja joga ili neka druga alternativna metoda. Liječnik dolazi jednom tjedno kako bi pregledao kartone pacijenata i terapiju – rekla nam je Jackie Rowles.

Pomoći pacijentu

Objašnjava nam da sestre anestezije u SAD-u imaju tradiciju dužu od 150 godina. I dok je našim sestrama nezamislivo da, primjerice, one trudnicama daju epiduralnu analgeziju koja je laicima najpoznatija kao metoda bezbolnog poroda, u Americi je to svakodnevni posao sestara. No i u europskim zemljama sestre obavljaju sve više postupaka.

– U pojedinim europskim zemljama započeli su s liječenjem boli na način da je sestra nositelj tima, dok doktor samo pomaže i ordinira terapiju. Smatram da je to nužno uvesti i u Hrvatskoj, jer je postojeći model liječenja preskup – rekao je Josip Božić iz Stručnog društva za suzbijanje boli HUMS-a.

Upravo su on i njegovi kolege iz Društva zaslužni za dolazak Jackie Rowles u Varaždin. To Društvo se zalaže da u Hrvatskoj počnu raditi sestre za suzbijanje boli.

Cilj Stručnog društva suzbijanje boli je da Hrvatska dobije sestru za bol

– Potreba je sve izraženija, jer je stanovništvo sve starije i sve veći broj ljudi suočava se kroničnom i malignom boli. Cilj ovog kongresa, kao i našeg Društva jest da Hrvatska dobije sestru za suzbijanje boli. To će biti moguće pokretanjem obrazovnih programa na sveučilištima ili veleučilištima – ističe Božić.

Da je budućnost sestrinstva u edukaciji i većem broju postupaka koje će moći raditi, na predavanju je istaknula i Jackie Rowles. – Suzbijanje boli je važan dio našeg rada. Prečesto se ne prepoznaje kod pacijenata, što ima velike posljedice: osoba koja trpi bol nije produktivna na poslu i ne funkcionira u obitelji. Ne samo sestre, nego svaki zdravstveni radnik ima moralnu odgovornost pomoći pacijentu koji trpi bol – zaključila je.

 

Predavanja iz Varaždina uživo u Beogradu

Na 5. kongresu Stručnog društva za suzbijanje boli Hrvatske udruge medicinskih sestara u Varaždinu održano je čak 60-ak predavanja. Zajednička tema je kako suzbiti ili prepoznati bol u različitim područjima. Sudjelovale su sestre iz Hrvatske, SAD-a, Švedske, Engleske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Putem Skype konferencije dio predavanja u Beogradu su slušali i sudionici 4. kongresa Udruženja anestetičara Srbije.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje