Povežite se s nama

U fokusu

Očekujem podršku HNS-a i drugih gradskih vijećnika

Objavljeno:

- dana

Darko Hrenić,o gradskim projektima

Novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić, nakon što je napustio HNS nezadovoljan izbacivanjem Radimira Čačića, još promišlja svoj političku budućnost, a u svjetlu toga i budućnost Novog Marofa.

Ma što odlučio, kako naglašava, na prvome mjestu uvijek će gledati što je u interesu građana i grada Novog Marofa. S obzirom na to, moguće je da ostane stranački neopredijeljen gradonačelnik, isto tako moguće je da će se nakon odrađenog mandata gradonačelnika potpuno povući iz politike, ali ne isključuje ni mogućnost daljnjeg djelovanja u politici.

Sve opcije otvorene

– Uistinu još nisam ništa odlučio. Puno toga ne ovisi samo o meni, nego i općoj situaciji, postupcima ljudi koji se bave politikom i međusobnom uvažavanju, a najviše o odnosu prema mojim sugrađanima i gradu Novom Marofu. Ovdje smo ostvarili određene rezultate i dobili 9 zadnjih izbora što dokazuje da nam građani vjeruju. To smo učinili kroz HNS u suradnji s drugim političkim strankama prema kojima se mislim i dalje korektno ponašati.

Dosta projekata već je dogovoreno ili čak krenulo s realizacijom

HNS može uvijek računati na mene jer prema stranci imam posebne simpatije i uvijek je postojalo međusobno poštovanje. Međutim, smatrao sam moralnim izaći iz stranke nakon što sam javno progovorio o svojem nezadovoljstvu isključivanjem Čačića. Mislim da bi me se nakon toga gledalo kao da sjedim na dva stolca te sam radije odlučio izaći nego dodatno komplicirati situaciju sebi i drugima. Sada želim biti gradonačelnik svih građana Novog Marofa, i isto tako očekujem podršku svih 17 vijećnika Gradskog vijeća. Sve projekte i ove i sljedećih godina radit ću u suradnji sa svima, nadam se da ćemo i dalje svi zajedno „kucati“ na vrata onih koji odlučuju.

Uvijek će mu biti žao, kako naglašava, zbog svega što se dogodilo u HNS-u. Budući da je njegova dosadašnja politička karijera nerazdvojna od HNS-a, nada se da će i dalje imati podršku narodnjaka, a isto tako će i on biti podrška njima.
– Nadam se da će suradnja sa Županijom i Vladom i dalje biti dobra jer se svi zajedno brinemo za 13.300 građana Novog Marofa koji su nam dali povjerenje. Dakle, nismo u prvom planu mi kao pojedinci, nego Marofčani i projekti koje smo zajedno započeli i koje želimo i realizirati. Ostvarimo li ih, uvijek ću pohvaliti sve one koji su tome pridonijeli. No isto tako za eventualne neostvarene projekte moramo znati snositi odgovornost – naglašava Hrenić.

Projekti idu dalje

Bez obzira na sve što se dogodilo, kako dodaje, dosta projekata na području grada Novog Marofa već je dogovoreno ili čak krenulo s realizacijom.
– Ovih dana imamo potpisivanje ugovora u vezi izgradnje javne rasvjete od Cometa do Presečnog Donjeg. To je zapravo završetak posla koji je počeo izgradnjom javne rasvjete od rotora do Cometa, tako da ćemo ove godine završiti kompletnu trasu i Novi Marof dobit će novi, kvalitetniji izgled. Predviđena vrijednost ovih radova je 750 tisuća kuna, a prvi dio, koji je isto bio vrijedan 750 tisuća kuna, pomogle su nam Hrvatske ceste i Elektra uz čiju pomoć su napravljene instalacije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirat će 40 posto, dok ostatak ide iz gradskog proračuna – veli Hrenić.
Drugi veliki projekt Grad Novi Marof priprema zajedno s Novokom, Hrvatskim vodama i Varkomom. Riječ je o izgradnji kanalizacije kroz Grani za što je ugovor već potpisan.

Proračun – stabilan

– Krećemo u izgradnju prve faze kanalizacije Grana – Možđenec – Makojišće Gornje. Vrijednost radova kroz Granu je 4,5 milijuna kuna, od čega 10 posto ide iz gradskog proračuna, a ostalo daju Hrvatske vode, pri čemu ističem utjecaj i podršku župana Štromara u Hrvatskim vodama – doznajemo od Hrenića.
Iz ovih projekata, kako naglašava, vidi se da Grad Novi Marof ide uglavnom u projekte u kojima može računati na sufinanciranje, bilo od javnih poduzeća i ustanova, bilo Varaždinske županije i Vlade RH ili europskih fondova.

Dosta projekata već je dogovoreno ili čak krenulo s realizacijom

– Uvijek treba imati na umu da Grad Novi Marof svake godine treba dati 2,8 milijuna kuna za otplatu kredita. I tako do 2021. godine. Što to zapravo znači, jasno je ako se zna da novomarofski proračun izvorno iznosi 15 milijuna kuna, od čega su fiksni troškovi desetak milijuna kuna. Dakle, oduzmete li od preostalih pet milijuna, rate kredita, ostaje vam svega oko dva milijuna kuna za sve ostale investicije. Dakle, bez pomoći drugih i sufinanciranja, malo toga bismo mogli, ali u svakom projektu traži se i naše sudjelovanje – upozorava novomarofski gradonačelnik naglašavajući da je gradski proračun stabilan jer se sve obveze podmiruju u roku, a želja mu je i da se izađe iz minusa u cash poolu, što ovisi o obujmu obveza u predviđenim projektima.

Novomarofsko Gradsko vijeće podržalo je projekte gradnje i dogradnje škola u Varaždinskoj županiji po modelu javno-privatnog partnerstva.
– U sklopu toga je i gradnja škole u Oštricama. Budući da je naše Gradsko vijeće podržalo taj projekt, očekujem da će u rujnu početi gradnja škole. Sredstva za to smo rezervirali. Riječ je o 400 tisuća kuna godišnje. Naravno, bio bih sretan da postoji neki drugi, povoljniji model, ali mislim da bismo na njega dugo čekali da nismo prihvatili ovo što nam je ponuđeno – naglašava Hrenić, koji se nada da zbog odustajanja Varaždina neće odluka opet morati na gradska vijeća.

Gradski proračun stabilan jer se sve obveze podmiruju u roku

U Novom Marofu ove godine očekuju i pozitivan odgovor u vezi gradnje zgrade srednje škole.
– Namjeravamo uvesti novi smjer elektrotehnike za koji postoji veliki interes. Dakle, naša srednja škola koja djeluje u zgradi osnovne sve više jača, pa treba nove prostore. Nadam se da će to Vlada prepoznati i da ćemo zajedno s Ludbregom uspjeti doći do novog objekta – veli Hrenić podsjećajući da je idejno rješenje gotovo i predano Varaždinskoj županiji.

Izvrsno sa ŽUC-om

– Dolaskom proljeća predvidjeli smo i rezervirali sredstva za izgradnju nogostupa na županijskim cestama, i to prvenstveno tamo gdje su škole. Dio je napravljen prošle godine, a ove ćemo raditi u Završju, Podevčevu i Remetincu te Oštricama. Tome treba dodati i nogostup u Grani kada završimo kanalizaciju. Tu ćemo napraviti kompletnu rekonstrukciju ceste koju ćemo proširiti, kao i rekonstrukciju vodovodne i plinske mreže. Time ćemo riješiti problem uske ceste kroz naselje koja je opasna – objašnjava Hrenić te dodaje da 25 % novca za nogostupe daje Grad, a 75 % ŽUC, koji je i nositelj projekta.
Prema modelu koji je dokazan ranijih godina, Novi Marof nastavlja s asfaltiranjem nerazvrstanih cesta. Ove godine na redu su ceste u Jelenščaku, Mađarevu i Sudovcu, a za to će se utrošiti 710 tisuća kuna.

Više za igrališta

– Nastavljamo i s postavljanjem nadstrešnica, kao i dječjih igrališta jer se to pokazalo dobrim. Stoga rebalansom namjeravamo osigurati dvostruko više novca od predviđenih 50 tisuća kako bismo postavili još sedam ili osam igrališta – najavljuje Hrenić.

Gospodarstvo

– Razgovori s tvrtkom Reflex u fazi su da tvrtka zaokružuje investiciju i očekuje pomoć resornih ministarstava i europskih fondova. Riječ je tvornici za proizvodnju stakla koja bi zapošljavala više od 100 ljudi srednje stručne spreme, što bi se odrazilo i na broj nezaposlenih. Zanimanja ima i za zonu malog poduzetništva gdje će nakon Hajduk Plastične ambalaže Novokom početi s izgradnjom, a postoje i drugi zainteresirani investitori – veli Hrenić te naglašava da se malom poduzetništvu i dalje omogućava subvencioniranje kamata.

Hrenić: “HNS može uvijek računati na mene jer prema stranci imam posebne simpatije.”

Centar za nanotehnologiju, kako dodaje, iznimno je velika investicija koja ovisi o tome hoće li je prihvatiti vlada RH.
– To je projekt strateškog značaja za Hrvatsku, a ne samo za Novi Marof. U suradnji sa Županijom, pripremili smo dokumentaciju i imamo zemljište, štoviše dva: Možđenec i Oštrice – naglašava.
U Novom Marofu i dalje očekuju dolazak Varteksa, čemu su spremni i pomoći kroz infrastrukturu, a zadovoljni su time da novomarofska bolnica nakon spajanja nije smanjila broj radnih mjesta.

Rješenje za otpad

Problem s otpadom nije zaobišao ni Novi Marof, kao ni niz drugih gradova u Hrvatskoj.
– Ove godine do 1. srpnja nabavit ćemo kante za otpad za građane kako bismo počeli s primarnom selekcijom otpada te ćemo izgraditi reciklažno dvorište u Čretu. Nadamo se da ćemo s Fondom dogovoriti početak sanacije odlagališta kako bi ono moglo raditi do izgradnje Piškornice. Očekujemo subvenciju od 60 posto, dok bi Grad dao 40 posto, što nije mali novac za nas jer će za sanaciju, prema mojoj procjeni, trebati oko 10 milijuna kuna – veli Hrenić.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Počeli radovi na izgradnji RCGO Piškornica, a evo kad bi trebali završiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).

Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu  zajednicu.

Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu  izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih  aktivnosti bez zastoja.

– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.

Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.)  izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.  Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.

Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima  oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.

Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju  štetnih utjecaja na okoliš, već donosi  i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.

Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.

Nastavite čitati

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje