Povežite se s nama

U fokusu

Vlado Sevšek o motoristima u šumama: “Zašto nitko ne reagira, a u Zakonu sve jasno piše?”

Objavljeno:

- dana

Nakon što smo u Regionalnom tjedniku broj 149 objavili članak pod nazivom „Metalni šiljci, žice i čavli na daskama u šumama prijete motoristima i izletnicima“, svojim se reagiranjem javio poznati odvjetnik, gradski vijećnik Grada Varaždina i predsjednik Lige za Varaždin, ujedno dugogodišnji lovac i šumoposjednik, koji je želio ukazati na drugu stranu priče, prema kojoj je jurnjava quadovima devastacija prirode i ozbiljan prekršaj.

Nikako pritom ne opravdava postavljanje opasnih predmeta, žica i šiljaka po šumi, ali mu je namjera istaknuti nekoliko činjenica koje se ne spominju u tekstu, a važno ih je znati.

– Užasnut sam spoznajom o nedavnoj smrti mladog čovjeka, kao i ozljedama koje su se dogodile drugima. Ipak, treba razgovijetno reći da se svi ti motociklisti kreću kroz šume motociklima i quadovima neovlašteno i nezakonito. Nitko ne spominje da ta ekipa ljudi neovlašteno prolazi kroz nekretnine, šume koje nisu njihove, nego su vlasništvo privatnika ili države, u kojem slučaju njima upravljaju Hrvatske šume, da zagađuju prirodu ispušnim plinovima i bukom, da uznemiravaju šumske životinje izazivajući kod njih stres, pa one bezglavo bježe zbog tih agresivnih motorista koji misle samo na svoje užitke – navodi Sevšek, nastavljajući da nije dozvoljeno bez privole vlasnika niti voziti, niti bučiti, niti uništavati šumsko raslinje gazeći preko njega kotačima quadova s ripnama od 10 centimetara i bez ispušnih cijevi, odnosno prigušivača na ispušnim cijevima, točnije, to nije dozvoljeno ni s privolom niti bez privole.

Kako bi sve to potkrijepio, poziva se na Zakon o lovstvu i Zakon o hrvatskim šumama, posebno na članke 47., 91. i 92., u kojima jasno stoji da je promet motornim vozilom u šumama izvan šumskih prometnica dopušten samo uz odobrenje šumoposjednika. Sukladno tomu, Zakonom su propisane kazne za prekršaj fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici a voze se motornim vozilom izvan šumskih prometnica u novčanom iznosu od 10.000 do 20.000 kuna te za pravne osobe, što su u ovom slučaju udruge vozača quadova, od 30.000 do 70.000 kuna.

– Nikako ne mogu razumjeti da se ne može stati na kraj tim motoriziranim uništavateljima prirode kada u Zakonu sve jasno piše. Šume i šumska zemljišta Zakon definira kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Divljač je zaštićena tako da slobodno živi u prirodi i da je se ne uznemirava. Zakon divljači daje naročit značaj, također propisujući da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu – ističe Sevšek.

U svom komentaru nastavlja da gospodarenje šumama obavljaju šumoposjednici, bilo da se radi o privatnim šumoposjednicima ili o Hrvatskim šumama kao javnom šumoposjedniku za šume u vlasništvu Republike Hrvatske.

Promet u šumama izvan šumskih prometnica nije dopušten ni na koji način, a po šumskim prometnicama samo uz odobrenje šumoposjednika. Ima li koji od tih motociklista takvo odobrenje? Sigurno nema.

Šumske ceste spadaju u šumsku infrastrukturu, a za njihovo korištenje plaća se naknada koju za šume u vlasništvu RH određuje javni šumoposjednik, kao i način i uvjete njihova korištenja, a sasvim je logično i jasno da privatni šumoposjednik ima ista ovlaštenja nad svojim vlasništvom.

Većina tih šumskih površina su lovišta kojima upravljaju ili Hrvatske šume ili lovačka društva.

Lovačka društva gospodare lovištima temeljem ugovora o zakupu prava lova, a koji ugovori im daju pravo da u skladu sa Zakonom nadziru i upravljaju lovištem i za to plaćaju naknadu. Dakle, to pravo imaju lovačka društva, a ne quad udruge.

Konačno, ozbiljnu ulogu u sprečavanju ovakve devastacije trebao bi imati i MUP, kako zbog prekršaja koji se čine takvim provozom, tako i zbog činjenice da većina tih vozila nije uopće registrirana, a da bi došla do šuma, moraju proći javnim prometnicama.

Sevšeka čudi kako o tome nikakav komentar na traženje iz naše redakcije nisu željeli dati iz Šumarije i Lovačkog saveza.

– Nije mi jasno zašto dosad nije reagirao nitko od pozvanih: ni Hrvatske šume, ni MUP, ni Hrvatski lovački savez, niti itko na županijskome nivou, iako je ta pojava u našoj županiji prava pošast. Da li se doista svi ograđuju i ne žele se miješati? Ili su ti motoristi neka nova zlatna mladež pa su toliko zaštićeni? Zaštićeniji od same prirode i svega što se u njoj nalazi? Pa gdje je policija i što je s povredom privatnog vlasništva? – čudio se Sevšek i zaključio da je morao prokomentirati ovu temu u ime brojnih ljubitelja prirode koji su mu se javili i koji dijele njegovo mišljenje.

Konačno, kaže Sevšek, gospodin koji se u vašem članku predstavlja kao predsjednik Off road kluba Novi Marof izaziva nevjericu izjavom da sa svojim sinom ide tim vozilima u šumu po gljive te da članove toga kluba „…šumovlasnici često pozovu na jelo i piće jer oni, vozeći se šumama, tjeraju kradljivce drva i lovokradice“.

– Postavlja se pitanje kojim se to pravcima kroz šumu on kreće kad bere gljive? Opće je poznato da gljive ne rastu na putovima. Ima li dozvolu za kretanje šumskim prometnicama? (Za kretanje izvan šumskih prometnica ne može ni dobiti dozvolu.) Ima li godišnju dozvolu za skupljanje gljiva, koja je također potrebna? A da išta zna o krađama drva i krivolovu, takve besmislice sigurno ne bi spominjao, a iskreno sumnjam da se kod bilo kojeg šumoposjednika najeo i napio – revoltirano je zaključio Vlado Sevšek.

U fokusu

Evo kojih je pet tvrtki sa sjedištem u Varaždinu lani imalo najveće dobiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U povodu Dana Grada Varaždina Fina je analizirala rezultate poduzetnika sa sjedištem u Gradu Varaždinu u 2021. godini.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Varaždinu, sjedištu Varaždinske županije, u 2021. godini poslovalo je 2265 poduzetnika s 21.348 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 4 % u odnosu na 2020. godinu. 

U 2021. godini, poduzetnici Varaždina iskazali su rast ukupnih prihoda od 13,4 % i ukupnih rashoda od 13,1 % u odnosu na godinu ranije. S ostvarenih 16,2 milijarde kuna prihoda u 2021. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije, koji su iznosili 31 milijardu kuna, bio je 52,2 %. Poduzetnici sa sjedištem u Varaždinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2021. godini, u iznosu od 716,5 milijuna kuna, što je 19,5 % više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2020. godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2021. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,3 %, u broju zaposlenih 47,8 %.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2021. godini bila je Vindija d.d. s 3,2 milijarde kuna. Društvo je s 1143 zaposlenih ostvarilo 19,9 % ukupnih prihoda svih poduzetnika grada Varaždina. 

U 2021. godini, najveću dobit razdoblja od 36,5 milijuna kuna ostvarilo je društvo Gumiimpex-GRP d.o.o. s 402 zaposlena. Oni imaju udio od 4,5 % u dobiti razdoblja poduzetnika u Varaždinu.

Top pet poduzetnika po prihodima u Varaždinu su lani bili Vindija, na drugom mjestu je Koka, na trećem Gumiimpex-GRP, slijedi Solvis pa Kostwein.

Ako se pogleda dobit varaždinskih tvrtki 2021. već je spomenuto da je tu najbolji bio Gumiimpex-GRP s 36,4 milijuna kuna, drugi je Solvis 33,6 milijuna kuna dobiti, treći TP Varaždin s 20,4 milijuna kuna, četvrta tvrtka COTRA d.o.o. s 18,8 milijuna kuna te Termoplin s 10,3 milijuna kuna.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu, u 2021. godini, iznosila je 5628 kuna i bila je 0,3 % manja, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Varaždinske županije koja je iznosila 5.646 kuna. Također, plaća radnika koji rade u tvrtkama na području Varaždina je 11,4 % manja od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske koja je iznosila 6350 kuna.

– U razdoblju od 2008. do 2014. godine, iznimka je 2011. godina, vidljiv je pad ukupnih prihoda poduzetnika Varaždina, a u razdoblju od 2015. do 2019. godine ukupni prihodi su rasli. Ponovni pad ukupnih prihoda ostvaren je u 2020. godini (14,9 milijardi kuna), a u 2021. godini ponovni rast (16,2 milijarde kuna), s tim da još nije dostignuta razina ukupnih prihoda ostvarenih 2008. godine (17 milijardi kuna) – objavila je FINA.

Nastavite čitati

U fokusu

Evo tko su najdoktori 2022. godine u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

doktor liječnik stetoskop

Na portalu najdoktor.com pacijenti su devetu godinu zaredom birali najbolje doktore u Hrvatskoj, a među njima su i liječnici iz Varaždinske te Međimurske županije.

Na temelju ocjena i komentara korisnika navedenog portala, izabrani najdoktori u 2022. godini iz Varaždinske i Međimurske županije su:

Fizijatri: Ivan Kos i Vladimir Knež – Varaždinske Toplice

Ginekolozi: Ivo Bilopavlović,  Alex Jukić, Ivana Risek i Hrvoje Brijačak  – Varaždin

Neurokirurg: Vječeslav Kčira-Fideršek – Varaždin

Obiteljska medicina: Kristina Sambol, Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović – Varaždin

Otorinolaringolozi: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan – Varaždin

Oralni kirurg: Damir Roki – Varaždin

Ortodont: Mirna Weber – Varaždin

Stomatolozi: Ljiljana Peharda-Ivić – Vidovec i Ivana Ereš-Dugalija – Varaždin

Ortoped: Marko Labaš – Čakovec

Reumatolog: Vesna Budišin – Čakovec

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje