Povežite se s nama

U fokusu

Begić počela raditi u Bolnici kao zamjenica dr. Kudelića, ali u Zavodu čuva svoje radno mjesto

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNO

V. d. ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenad Kudelić od prošlog tjedna ima zamjenicu: bivšu ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije i donedavnu članicu Upravnog vijeća Bolnice Jasminku Begić iz SDP.

Begić je prije nego je imenovana na tu funkciju podnijela ostavku na članstvo u Upravnom vijeću Bolnice. U utorak je imenovana zamjenicom v. d. ravnatelja, a u petak je, potvrdio nam je dr. Kudelić, već počela raditi u Bolnici.

– Meni treba dodatna pravna pomoć, a ona ima iskustva u tom dijelu u zdravstvenim ustanovama. To je samo privremeno – najavio je još u utorak dr. Kudelić bez obzira što Bolnica već ima – četiri pravnika.

Zašto nema natječaja za prazno mjesto?

Prema njegovim riječima, između dvije zdravstvene ustanove, uz suglasnost Ministarstva, napravit će se sporazum kako bi Begić privremeno prešla iz Zavoda za hitnu medicinu u Opću bolnicu Varaždin, a nakon što se odrade svi poslovi, vratila bi se natrag u Zavod. Drugim riječima, Begić će se cijelo to vrjeme čuvati radno mjesto u Zavodu, umjesto da se raspiše natječaj. No, najgore je što to nije prvi put da Begć čuva radno mjesto u Zavodu. 

Dva radna mjesta: Begić je bila ravnateljica Zavoda i istovremeno rukovoditelj Uprave za stručne poslove Zavoda i poslove pravnika

Godine 2012. Begić je imenovana ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije. Prema dokumentaciji koju posjedujemo, u lipnju 2012. sklopila je Ugovor o radu u kojem jasno piše da će radnica obavljati dužnost i poslove ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, ali da će istovremeno obavljati i poslove rukovoditelja Uprave za stručne poslove Zavoda i poslove pravnika.

Premda je mandat za ravnateljicu četiri godine, zanimljivo je da je Begić svoj Ugovor o radu sklopila na neodređeno vrijeme. I ne samo to. U tom istom ugovoru se obvezala sklopiti aneks Ugovora o radu za obavljanje poslova propisanih ugovorom protekom mandata u trajanju od četiri godine.

Međutim, Begić u svibnju prošle godine, prije isteka mandata, iznenada podnosi ostavku na dužnost ravnateljice Zavoda. Mjesto se vrlo brzo popunilo: za v. d. ravnatelja imenovan je Mladen Smoljanec, bivši sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin i njezin stranački kolega koji je ostao bez posla u Bolnici nakon što je vraćena Varaždinskoj županiji.

Upravo s njim Begić potpisuje svoj aneks Ugovora o radu i to na način da je iz Ugovora o radu potpisanog 2012., kada je imenovana ravnateljicom Zavoda, izbacila dio da radi poslove ravnatelja, a ostavila dio da će raditi poslove rukovoditelja i pravnika. Znači, Ugovor o radu za ravnatelja samo je pretvorila u Ugovor o radu za rukovoditelja i dalje nastavila raditi u Zavodu.

Koeficijent joj je bio kao da vodi zdravstveni odjel s 40 zaposlenih

No, ni to nije sve. Kako smo doznali, u Zavodu je imala i višu plaću nego je trebala. Konkretno, koeficijent složenosti poslova joj je bio 2,279, a to je koeficijent složenosti poslova za zdravstvene djelatnike, i to voditelje zdravstvenog odjela do 40 zaposlenih!

Zašto je kao ravnateljica Zavoda obavljala dva posla, po kojem koeficijentu, je li raskinula Ugovor o radu sa Zavodom prije nego je otišla na funkciju zamjenice v.d. ravnatelja Bolnice – pitali smo Begić. Isto smo pitali i Mladena Smoljanca, aktualnog ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu, no do zaključenja ovog broja ni na jedno postavljeno pitanje nismo dobili odgovor.

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje