NEVJEROJATNO
V. d. ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenad Kudelić od prošlog tjedna ima zamjenicu: bivšu ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije i donedavnu članicu Upravnog vijeća Bolnice Jasminku Begić iz SDP.
Begić je prije nego je imenovana na tu funkciju podnijela ostavku na članstvo u Upravnom vijeću Bolnice. U utorak je imenovana zamjenicom v. d. ravnatelja, a u petak je, potvrdio nam je dr. Kudelić, već počela raditi u Bolnici.
– Meni treba dodatna pravna pomoć, a ona ima iskustva u tom dijelu u zdravstvenim ustanovama. To je samo privremeno – najavio je još u utorak dr. Kudelić bez obzira što Bolnica već ima – četiri pravnika.
Prema njegovim riječima, između dvije zdravstvene ustanove, uz suglasnost Ministarstva, napravit će se sporazum kako bi Begić privremeno prešla iz Zavoda za hitnu medicinu u Opću bolnicu Varaždin, a nakon što se odrade svi poslovi, vratila bi se natrag u Zavod. Drugim riječima, Begić će se cijelo to vrjeme čuvati radno mjesto u Zavodu, umjesto da se raspiše natječaj. No, najgore je što to nije prvi put da Begć čuva radno mjesto u Zavodu.
Dva radna mjesta: Begić je bila ravnateljica Zavoda i istovremeno rukovoditelj Uprave za stručne poslove Zavoda i poslove pravnika
Godine 2012. Begić je imenovana ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije. Prema dokumentaciji koju posjedujemo, u lipnju 2012. sklopila je Ugovor o radu u kojem jasno piše da će radnica obavljati dužnost i poslove ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, ali da će istovremeno obavljati i poslove rukovoditelja Uprave za stručne poslove Zavoda i poslove pravnika.
Premda je mandat za ravnateljicu četiri godine, zanimljivo je da je Begić svoj Ugovor o radu sklopila na neodređeno vrijeme. I ne samo to. U tom istom ugovoru se obvezala sklopiti aneks Ugovora o radu za obavljanje poslova propisanih ugovorom protekom mandata u trajanju od četiri godine.
Međutim, Begić u svibnju prošle godine, prije isteka mandata, iznenada podnosi ostavku na dužnost ravnateljice Zavoda. Mjesto se vrlo brzo popunilo: za v. d. ravnatelja imenovan je Mladen Smoljanec, bivši sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin i njezin stranački kolega koji je ostao bez posla u Bolnici nakon što je vraćena Varaždinskoj županiji.
Upravo s njim Begić potpisuje svoj aneks Ugovora o radu i to na način da je iz Ugovora o radu potpisanog 2012., kada je imenovana ravnateljicom Zavoda, izbacila dio da radi poslove ravnatelja, a ostavila dio da će raditi poslove rukovoditelja i pravnika. Znači, Ugovor o radu za ravnatelja samo je pretvorila u Ugovor o radu za rukovoditelja i dalje nastavila raditi u Zavodu.
No, ni to nije sve. Kako smo doznali, u Zavodu je imala i višu plaću nego je trebala. Konkretno, koeficijent složenosti poslova joj je bio 2,279, a to je koeficijent složenosti poslova za zdravstvene djelatnike, i to voditelje zdravstvenog odjela do 40 zaposlenih!
Zašto je kao ravnateljica Zavoda obavljala dva posla, po kojem koeficijentu, je li raskinula Ugovor o radu sa Zavodom prije nego je otišla na funkciju zamjenice v.d. ravnatelja Bolnice – pitali smo Begić. Isto smo pitali i Mladena Smoljanca, aktualnog ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu, no do zaključenja ovog broja ni na jedno postavljeno pitanje nismo dobili odgovor.
Izvor:
Foto: Arhiva
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
