Povežite se s nama

U fokusu

Za obnovu Vodotornja odobreno 6,4 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava

Objavljeno:

- dana

Zgrada Vodotornja, koja je izgrađena 60-ih godina prošloga stoljeća, bit će napokon obnovljena.

Varaždinskoj županiji je za projekt energetske obnove ovoga objekta Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio gotovo 6,4 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava (6.392.197,50 kuna).

Bespovratna sredstva se dodjeljuju iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, kojima se potiče energetska obnova zgrada javnog sektora s ciljem da se godišnja potrošnja energije za grijanje, odnosno hlađenje smanji za najmanje 50 posto.

Ukupna vrijednost projekta obnove Vodotornja, u koju se nije ulagalo zadnjih 50-ak godina, iznosi 13,9 milijuna kuna.

– Projektni prijedlog udovoljava svim uputama za prijavitelje definiranima uvjetima i kriterijima te se predlaže za sufinanciranje – navedeno je u obavijesti Fonda koju je potpisao direktor Dubravko Ponoš.

Sada se očekuje donošenje odluke o financiranju, koju potpisuje čelnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Projektom energetske obnove Vodotornja predviđena je rekonstrukcija fasade, rekonstrukcija sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, kao i rekonstrukcija sustava rasvjete  prostora s elektroinstalacijama zgrade.

Ovaj projekt je samo jedan o ukupno 16 koje su Varaždinska županija, odnosno ustanove u njezinom vlasništvu prijavile za energetsku obnovu na javni poziv „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“.

Ukupna vrijednost prijavljenih projekata je 174 milijuna kuna. Od toga se šest projekata odnosi na obnovu važnih javnih objekata, a to su, uz Vodotoranj, zgrada Minerve u Varaždinskim Toplicama (73,2 milijuna kuna), Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin (28,1 milijun kuna) te tri objekta u sklopu Opće bolnice Varaždin, zgrade Psihijatrije (4,8 milijuna kuna), Poliklinike (7,1 milijun kuna) i Mikrobiologije (5,8 milijuna kuna).

Varaždinska županija će energetski obnoviti čak 10 škola, u koje će ukupno biti uloženo 41 milijun kuna. Pritom su najveći projekti energetske obnove Druge gimnazije Varaždin od 8,3 milijuna kuna, Srednje škole Ivanec od 8,2 milijuna kuna, OŠ Novi Marof  od 7,4 milijuna kuna i OŠ Martijanec od 6,8 milijuna kuna.

Tu su još i projekti energetske obnove OŠ Metel Ožegović Radovan (2,7 milijuna kuna), OŠ Varaždinske Toplice (2,3 milijuna kuna), OŠ Donja Voća (2,1 milijuna kuna), PŠ Lovrečan pri OŠ Cestica (1 milijuna kuna), PŠ Cvetlin pri OŠ Višnjica (0,9 milijuna kuna) i PŠ Nedeljanec pri OŠ Vidovec (0,9 milijuna kuna).

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje