FOTO Veselje, uzbuđenje, kros i izložbe obilježili Dan IV. OŠ Varaždin koja ima novu himnu
Učenici i zaposlenici IV. Osnovne škole Varaždin u srijedu, 29. svibnja, obilježili su ovogodišnji Dan škole prigodnim programom u kojem...
Za ovaj izvanredan proizvod je udruga „Varaždinsko bučino ulje“ uz potporu Varaždinske županije pokrenula postupak zaštite naziva oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Republike Hrvatske.
– Zahtjev za zaštitu s opsežnom dokumentacijom, na kojoj se radilo godinu i pol dana, 28. veljače je predan Ministarstvu poljoprivrede. Varaždinsko bučino ulje je izuzetno važan proizvod za koji do kraja godine očekujemo dobivanje nacionalne zaštite, a potom u roku od 1,5 do dvije godine i na razini EU. Time je Varaždinska županija postala jedina u Hrvatskoj s četiri autohtona proizvoda koji su već zaštićeni ili u postupku zaštite. Poznato je da Varaždinsko zelje ima zaštićenu oznaku izvornosti pri EU, Zagorski puran zemljopisnog podrijetla u EU, a Varaždinski klipič zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj te je u postupku zaštite pri EU – rekao je župan Radimir Čačić.
Upravo je on prije 1,5 godinu pokrenuo promociju i brendiranje ovog izvrsnog ulja, koje je dobilo svoju knjigu recepata, ali i originalnu bocu s etiketom.
– Na Varaždinsku županiju se odnosi 25 posto ukupne proizvodnje bučinog ulja u Hrvatskoj, a 1 posto na razini EU. Kvaliteta je vrhunska i napokon prepoznata zahvaljujući našim aktivnostima. Putem udruge Varaždinsko bučino ulje kvaliteta ulja se kontinuirano prati i mjeri, ali je i propisano da se originalna boca s oznakom „Varaždinsko bučino ulje“ smije puniti isključivo 100 posto čistim bučinim uljem, bez ikakvih primjesa ili mikseva. To danas nema nijedan drugi brend u Hrvatskoj. Kad završi postupak zaštite, dodatna vrijednost na originalnoj boci bit će markica s oznakom zemljopisnog podrijetla – istaknuo je župan Čačić.
Za proizvođače je postupak zaštite iznimno važan, navela je Andreja Petrović, tajnica udruge Varaždinsko bučino ulje. – Za nas to znači prepoznatljivost na tržištu. Kad proizvod ima oznaku zaštite na nacionalnoj, a potom i na EU razini, lako se možete predstaviti i kupac vas ozbiljnije shvaća, jer zna koje je podrijetlo proizvoda i zna da je kvalitetno. Nadam se da ćemo mi proizvođači iskoristiti prednosti koje imamo te da ćemo se etablirati na nacionalnoj, ali i europskoj razini. Sve preduvjete za proizvodnju imamo i potrudit ćemo se osigurati količine i kvalitetu – rekla je Andreja Petrović.
Zaštita „Varaždinskog bučinog ulja“ temelji se na tradicionalnoj proizvodnji, koja na području županije ima višestoljetnu tradiciju, kao i na kontinuiranom korištenju imena.
– Na početku smo postupka zaštite, ali na kraju s prikupljanjem opsežne dokumentacije kojom smo, vjerujem, dokazali da je Varaždinsko bučino ulje ovdje prisutno desetljećima, da se njegovo ime koristi te se upotrebljava u svakodnevnom životu. U povijesnim zapisima navedeno je da su se još prije 150 godina u selu Biškupec pokraj Varaždina stanovnici bavili uzgojem buča i proizvodnjom bučinog ulja. Polovicom 19. stoljeća počela je manufakturna proizvodnja, a na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi 1864. godine u Zagrebu jedina bučina ulja bila su predstavljena upravo iz Varaždinske županije. Proizvodili su ih barun Metel Barlabaševečki Ožegović iz sela Bela te barun Juraj Rauch iz sela Martijanec – iznio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj dr. sc. Dragutin Vincek.
Uvjeti za uzgoj buča golica u županiji su idealni zbog tla i mikroklime zahvaljujući čemu „Varaždinsko bučino ulje“ postiže posebnu kvalitetu. Sadrži visoki udio nezasićenih masnih kiselina poput esencijalne linolne i oleinske kiseline, što ga svrstava među najznačajnije izvore omega-3 nezasićenih masnih kiselina, čiji je učinak na zdravlje znanstveno dokazan. – Nutricionisti preporučuju da se svaki dan konzumira jedna čajna žličica Varaždinskog bučinog ulja – napomenuo je Vincek.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.