Povežite se s nama

U fokusu

Za zaposlene duplo više, minusi s milijun kuna skočili na 55 milijuna!

Objavljeno:

- dana

Istražujemo

Broj općina, gradova i županija te njihove troškove nužno je racionalizirati, ali do novog teritorijalnog ustroja neće doći već sljedeće godine.

Da će umjesto 20 županija i Grada Zagreba Hrvatska sredinom 2017. imati samo pet do sedam velikih županija, pri čemu bi središte sjeverne regije bio Varaždin, objavio je prošlog tjedna Jutarnji list. Potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak (Most) je to demantirao.

Strategija i rasprava

– Objavljena su nagađanja, a ne prijedlog Mosta o novom teritorijalnom ustroju. Doista ne znam iz kojih je izvora takav prijedlog stigao u medije. Naš stav je vrlo jasan: prije nego se krene u bilo kakve izmjene nužno je izraditi strategiju sa stručnom podlogom, a potom provesti i javnu raspravu. Strategiju potom treba usvojiti Sabor, čime će novi teritorijalni ustroj dobiti i političku podršku – istaknuo je Podolnjak.

 

Varaždinska županija 2002. imala 60 zaposlenih i višak prihoda, a 2014. 104 zaposlena i manjak

Napominje da tako važne izmjene kao što su teritorijalni ustroj i decentralizacija nije moguće kvalitetno pripremiti i provesti do sredine 2017. godine.
– Načelni stav Mosta jest reduciranje broja županija te broja općina i gradova. Međutim, to se može provesti isključivo na temelju jasnih kriterija – jasan je Podolnjak. U Mostu se moraju usuglasiti i s glavnim koalicijskim partnerom, HDZ-om, koji je tijekom kampanje isticao da je protiv ukidanja županija.

– To je točno. Međutim, isticali smo i to da je nužno promijeniti ovlasti županija. Primjerice, župani sada nemaju nikakav formalno-pravni utjecaja na državnu upravu na svojem području. Dio ovlasti je potrebno decentralizirati, dakle vratiti u nadležnost županija, jer župan sa svojim suradnicima treba biti sukreator potreba žitelja. Cilj izmjena treba biti da se potrebe i problemi građana rješavaju tamo gdje i nastaju, u naselju, općini, gradu ili županiji – navodi Anđelko Stričak, saborski zastupnik HDZ-a.

(Ne)racionalno

U Varaždinskoj županiji danas djeluje 28 jedinica lokalne samouprave: 22 općine i šest gradova te Županija kao jedinica regionalne samouprave. Iz podataka Ministarstva financija o ostvarenju proračuna vidljivo je da u posljednjih 12 godina, od 2002. do 2014. godine, njihovi prihodi, ali i rashodi rastu. Istovremeno, povećava se preneseni manjak, ali i broj zaposlenih. Od 2002. do 2014. godine broj zaposlenih povećan je za 146  osoba, a na njihove plaće i druga prava troši se dvostruko više novca. Manjak prihoda je s 1,1 milijun kuna povećan na čak 55,9 milijuna kuna! Od toga se gotovo polovica odnosi na Grad Varaždin, čiji je manjak 2014. iznosio čak 27 milijuna kuna. Manjak ostalih pet gradova bio je 3,7 milijuna kuna, Županije 9,7 milijuna, a 22 općine 15,4 milijuna.

 

Podolnjak: Broj županija neće biti smanjen već 2017., prvo treba donijeti strategiju

Ukupni prihodi i primici općina, gradova i Županije su 2002. godine iznosili 333,1 milijun kuna, a rashodi i izdaci 336,3 milijuna kuna, dok je manjak prihoda za pokriće u sljedećim razdobljima te godine bio 1,1 milijun kuna. Prosječan broj zaposlenih bio je 279 i na njih je potrošeno 26,3 milijuna kuna.

Šest godina kasnije, 2008. godine, situacija se značajno promijenila. Te godine su naše jedinice lokalne samouprave ostvarile rekordne prihode i primitke, ali i rekordne rashode. Manjak prihoda je s 1,1 milijun kuna skočio na 18 milijuna kuna. Dolazi i do porasta broja zaposlenih: u općinama, gradovima i Županiji radilo je 372 ljudi. Rashodi za zaposlene su se udvostručili i porasli na 50,5 milijuna kuna.

Lijepe plaće

U 2014. godini došlo je pada prihoda i primitaka, kao i rashoda i izdataka, ali i do „eksplozije“ manjka, koji je povećan na 55,9 milijuna kuna. Unatoč tome, broj zaposlenih je rastao. U 2014. je u općinama, gradovima i Županiji radilo 425 osoba, a njihov trošak je porastao na 52,7 milijuna kuna. U 12 godina zaposleno je 146 novih djelatnika, pri čemu njih najviše – 47 – u općinama. Porast od 44 novozaposlene osobe bilježi Županija, 32 nova djelatnika zaposlio je Grad Varaždin, a u ostalih pet gradova zaposleno je 23 ljudi.  

Za neto plaće je 2014. izdvojen 31 milijun kuna javnog novca. Podijeli li se to s brojem zaposlenih, dolazi se do podatka da je prosječna neto plaća zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave 2014. iznosila 6.088 kuna. Zaposlenici same Varaždinske županije, gdje su 2014. radila 104 zaposlena, imali su još višu prosječnu plaću: 6.386 kuna. Rashodi za zaposlene iznosili su 14,3 milijuna kuna, pri čemu je za neto plaće potrošeno 7,9 milijuna kuna. Ukupni prihodi i primici su te godine bili 220,2 milijuna kuna, rashodi i izdaci 205,5, a manjak za pokriće u sljedećem razdoblju iznosio je 9,7 milijuna kuna.

Gleda li se 2002. godina, tad je vidljivo da su ukupni prihodi i primici iznosili 104,3 milijuna kuna, a ukupni rashodi i izdaci 116,5 milijuna kuna. Umjesto manjka, na kraju te godine ostalo je 5,3 milijuna kuna viška prihoda. Zaposleno je bilo 60 ljudi, za koje je izdvojeno 6,7 milijuna kuna. Ovi podaci pokazuju da je doista vrijeme da se izradi ozbiljna analiza koja će odgovoriti na pitanje je li rast broja zaposlenih u županijama, gradovima i općinama bio opravdan, te rastu li minusi zato što se javni novac troši neracionalno.

Ukidanje ŽUC-eva je apsolutno neprihvaljivo

– Županijske uprave za ceste najbolje znaju kako skrbiti o regionalnim cestama – reagirali su iz Hrvatske zajednice županija na najave ukidanja Županijskih uprava za ceste i potpadanje tih poslova pod Hrvatske ceste. To se, naime, predlaže kao jedan od načina smanjenja administracije državne uprave. – Centralizaciju se želi riješiti centralizacijom – istaknuo je Nino Vela, predsjednik Udruge županijskih uprava za ceste. Naveo je kako u svim ŽUC-evima radi 239 osoba koje brinu za 18.534 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Usporedbe radi, jedan zaposlenik ŽUC-a brine za 95 kilometara ceste, jedan zaposlenik Hrvatskih cesta za 16 kilometara, a jedan zaposlenik Hrvatskih autocesta za tri kilometra autoceste. O svemu se planira razgovarati s novim ministrom prometa Olegom Butkovićem.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Broj stanovnika: u Varaždinskoj županiji izgubljen grad veličine Ludbrega

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine.

Brojke su zabrinjavajuće, piše tportal.hr.

Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko 4.048.000 stanovnika, što je 237.000 manje nego po zadnjem popisu 2011 . godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od 5 % populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.

Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.

Od popisa stanovništva 2011. demografske gubitke pretrpjele su gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom.

U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske.

Varaždinska je županija prema ovim podacima 2011. godine imala 175.951 stanovnika, a ove godine ih ima 165.357, odnosno 10.594 manje (-6,02 %).

Međimurska je županija prije 10 godina imala 113.804 stanovnika, a 2020. je procjena da ih je 108.822, odnosno 4.982 manje (-4,38 %).

Obzirom da područje koje obuhvaća Grad Ludbreg ima oko 9000 stanovnika, u Varaždinskoj je županiji u posljednjih 10 godina “izgubljen” grad veličine Ludbrega.

Nastavite čitati

U fokusu

Europskoj autoindustriji prijeti potpuno zaustavljanje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Osim nedostatka računalnih čipova, sada postoji i prijetnja nedostatkom magnezija koja stvara rizik da će se cijela automobilska industrija zaustaviti.

Magnezij se uglavnom koristi u automobilskoj industriji za proizvodnju aluminija. Aluminij je idealan za dijelove koji moraju imati malu težinu, ali još uvijek čvrstu konstrukciju, piše HAK.

Kinezi su najveći proizvođači magnezija i trenutno proizvode samo malu količinu za izvoz. Više od 85% svjetske proizvodnje u rukama je ove gospodarske velesile. Gotovo polovica kineske proizvodnje namijenjena je europskom tržištu, koje koristi gotovo sav isporučen magnezij za proizvodnju aluminija.

Situacija na američkom tržištu automobila je nešto bolja. I sama Amerika je proizvođač magnezija, pa ih manjak manje pogađa. Nedostatak magnezija posebno će utjecati na europske proizvođače automobila. Zbog toga će različite industrije, uključujući automobilsku, morati ozbiljno smanjiti proizvodnju, a u najgorem slučaju čak i zatvoriti.

Sada je pitanje što europske vlade mogu učiniti kratkoročno kako bi osigurale da automobilska industrija ne stane? U svakom slučaju, čini se da gomilanje zaliha onog što je trenutno još dostupno nije opcija jer magnezij je sam po sebi sirovina koja je vrlo osjetljiva na oksidaciju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje