Povežite se s nama

U fokusu

“Zbog smrada u Brezju više ne možemo normalno ni poslovati”

Objavljeno:

- dana

Žitelji i vlasnici poslovnih prostora u varaždinskom Brezju žale se na smrad

Zbog smrada u Brezju više ne možemo normalno ni poslovati, rekao nam je u utorak jedan od vlasnika poslovnih prostora na sjevernom dijelu gospodarske zone Brezje gdje danas, kako se čini, više smrdi nego u blizini baliranog otpada koji je „privremeno uskladišten“ nekoliko stotina metara južnije.

Od smrada na povraćanje

– Intenzivan smrad se ne osjeća svaki dan, ali sigurno nekoliko puta mjesečno. Osobito u jutarnjim satima. Zapravo sve ovisi o tome odakle puše vjetar i kakav je tlak zraka. Ako puše južni, onda mi mještani s južne strane Univerzala malo osjećamo smrad koji vjerojatno dolazi od bala.

Nikada nije mirisalo u Brezju, ali od ljeta smrad je intenzivan

Međutim, druga je stvar ukoliko puše sjeverni ili sjeverozapadni vjetar, kao što je danas slučaj – rekao nam je vlasnik jednog poslovnog objekta. Njegov zaposlenik dodaje da osobito smrdi ujutro od 6.30 do 7.30 sati, ali i još jednom do dva puta dnevno. – Danas ekstremno smrdi. Ako otvorite prozor zgrada, ne možete raditi. Kada su zaposlenici izašli iz poslovnih zgrada tijekom pauze na dvorište, zamalo su povratili od nesnosnog smrada.

Ako se ovako nastavi, razmislit ćemo i o preseljenju

Zato su odmah otišli u zgradu jer je bilo neizdrživo. Međutim, smrad se uvukao i u poslovne prostore. Ne možeš ništa. Ni raditi ni jesti jer ti ide na povraćanje – veli zaposlenik dodavši da noću u blizini primjećuju kamione iz Bugarske i Slovenije, ali nije jasno dovoze li ili odvoze otpad ili što.

Dozvole na osnovu čega

Nikada nije lijepo mirisalo na sjeveru gospodarske zone Brezje, ali od ovog ljeta smrad je intenzivan. S obzirom na to, kao i smjer vjetra, uvjereni su da je izvor smrada u tvrtki Univerzal. Stoga pitamo jesu li u to sigurni te jesu li razgovarali o tome s poslovodstvom tog varaždinskog poduzeća koje od kolovoza zbrinjava varaždinski komunalni otpad. – Što nam vrijede razgovori, ako pogon ima sve dozvole?

Nakon žalbi zbog buke, odnedavno stižu i žalbe zbog smrada susjeda varaždinske tvrtke Univerzal

Što imaš nakon toga razgovarati? Svatko ima pravo raditi ono za što ima dozvole. Međutim, nije mi jasno tko je i na temelju čega izdao dozvolu za obradu otpada odmah do drugih poslovnih pogona ili neposredno do kuća. Nije normalno da se ovakvi pogoni grade usred naselja, bez obzira na to o kome se radi. Kada je Grad Varaždin počeo puniti zonu Brezje, očekivali smo da će se obrada otpada izmjestiti. Međutim, događa se suprotno. Sada je otpada više nego kada smo mi kupovali parcele za svoje prostore. Da smo znali to, sigurno ne bismo ovdje ulagali i gradili naše pogone. A tko bi? Ako se ovako nastavi, ovdje neće biti uvjeta za normalan rad i morat ćemo razmišljati i o preseljenju – veli jedan od vlasnika tvrtki smještenih na sjeveru varaždinske gospodarske zone Brezje gdje se nalaze trgovački i proizvodni prostori nekoliko poduzeća. To bi se, kako se čini, moglo uskoro promijeniti ne riješe li se postojeći problemi.

“Grad Varaždin nije zaprimio bilo kakve pritužbe”

Žitelji Brezja i ranije su nas zvali da se uvjerimo u smrad koji trpe, a o tome problemu, kako su nam rekli u utorak, zvali su i nadležne u Gradu Varaždinu. To, međutim, odlučno opovrgavaju u Gradu Varaždinu u kojem smo zatražili komentar.
– Suprotno vašim tvrdnjama, u Gradu Varaždinu nisu službeno zaprimljene bilo kakve pritužbe građana o smradu iz Univerzala, pa o tome nije ni mogao biti obaviješten gradonačelnik Goran Habuš jer takvih prijava nije ni bilo – naglašavaju u Gradu.
Ukoliko gradske službe zaprime takve prijave, kako dodaju, Grad Varaždin i gradonačelnik će poduzeti sve zakonom propisane mjere kako bi zaštitili građane, odnosno spriječili izlaganje bilo kakvom zagađenju odnosno neugodnim mirisima. U Gradu Varaždinu također opovrgavaju da su se obratili Poreznoj upravi u vezi načina naplate usluga Univerzala, točnije obračuna poreza, jer za to nema potrebe.
– Gradsko vijeće donijelo je Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Varaždina kojom se taj posao dodjeljuje Varkomu. Kako je zakonima propisano da trgovačko društvo koje obavlja tu javnu uslugu (Varkom) naplaćuje sve troškove, tako će i Varkom naplaćivati cijelu uslugu. Dio tog prihoda Varkom će plaćati Univerzalu za odlaganje otpada, odnosno zbrinjavanje i obradu komunalnog otpada. U tom smislu, gradonačelnik će nadležnim odborima Gradskog vijeća vrlo skoro dostaviti na razmatranje aneks Ugovora o koncesiji. Po razmatranju, a prije potpisivanja, gradonačelnik će aneks dostaviti i svim vijećnicima Gradskog vijeća – najavljuju iz Grada Varaždina.

Poziv na 112

O žalbama susjeda htjeli smo čuti i od suvlasnika Univerzala Marijana Kovačića, ali nam je kratko poručio da nema što o tome razgovarati s nama. Budući da u Univerzalu nisu bili spremni za razgovor, nazvali smo 112 te zatražili hitan izlazak na teren inspektorice za zaštitu okoliša. Istovremeno, uputili smo pitanje Ministarstvu zaštite okoliša je li i što utvrdila inspektorica. Odgovore ćemo objaviti po primitku.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje