VIS_Promotex
VIS_Promotex
VIS_Promotex
VIS_Promotex

Za razliku od nekih drugih europskih zemalja koje se suočavaju s posljedicama velike napučenosti i zagađenosti životnog prostora, Hrvatska se još uvijek može smatrati mjestom povoljnim za život. No, iako sama ne stvara pretjeranu zagađenost, kvaliteta života u Hrvatskoj je itekako podložna klimatskim promjenama.

Zadnjih godina unutar gradova bilježe se porast temperatura i stvaranje toplinskih otoka, koji nepovoljno djeluju na ljude i prirodni sustav. Sve je očitiji i problem nedostatka propusnih površina za odljev oborinskih voda, zbog čega smo svjedoci čestih poplava.

Da bi se ublažile ili u najvećoj mogućoj mjeri spriječile posljedice klimatskih promjena, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja potaknulo je izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te u okviru razvojnoga smjera „Održiva, povezana i zelena Hrvatska“ i strateškoga cilja „Prelazak na kružno i niskougljično društvo“ predlaže razvoj i financiranje navedenih programa. Njima se potiču zelena infrastruktura u urbanim područjima te održivo korištenje otvorenih prostora i građevina.

– Zelena infrastruktura u urbanim područjima doprinosi održivom razvoju te postiže društvene, okolišne i ekonomske koristi. Ima pozitivan utjecaj na zdravlje i život građana, koristi se za rekreaciju i slobodno vrijeme, pomaže pri smanjenu temperature u gradovima, pomaže efikasnom prikupljanju oborinskih voda, posljedica čega je i ekonomsku korist. Zeleni zidovi i zeleni krovovi izravno utječu na smanjenje korištenja energija u zgradarstvu – objašnjavaju iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

S tim ciljevima Ministarstvo je izdalo publikaciju u kojoj predstavlja dvije nove prioritetne teme: zelenu infrastrukturu u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama. U brošuri je dan pregled tipologije i koristi zelene infrastrukture te primjeri dobre prakse koji pružaju uvid u inovativne načine njene primjene.

– Zelenu infrastrukturu čine planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuje unutar gradova i općina, kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja. Zelenu infrastrukturu u gradu čine pojedinačne velike površine visokog i niskog zelenila te nizovi manjih zelenih površina povezanih u kontinuirane trake koje prolaze gradom. To su gradske šume, perivoji i parkovi, nizovi gradskih vrtova, drvoredi uz ceste i unutar ulica, uz željezničke pruge i druge infrastrukturne vodove, trake drveća, grmlja, biljaka i livada uz potoke, rijeke, jezera i mora. Zatim to su još zeleni zidovi i krovovi kao najsofisticiraniji oblik koji povećava energetsku učinkovitost zgrada. Ljeti smanjuje temperaturu okoliša, a zimi smanjuje energetske gubitke zgrada – objašnjavaju iz Ministarstva.

Hrvatska strategija povezana je s Europskim zelenim planom, dokumentom Europske komisije kojim se želi postići da Europa do 2050. godine bude prvi energetski neutralan kontinent.

Komentari

Komentara

loading...