Povežite se s nama

U fokusu

Žene trebaju radna mjesta, veće plaće i jeftiniji vrtić s duljim radnim vremenom

Objavljeno:

- dana

REFORMISTI

Na okruglom stolu “Žene na tržištu rada” Martinčević je najavila dvije inicijative: zakonodavne promjene ugovora o radu na određeno i dulje radno vrijeme Dječjeg vrtića Varaždin

Kako bi dala jasnu poruku da će biti gradonačelnica svih Varaždinaca, u izbornu kampanju Natalija Martinčević, predsjednica Narodne stranke – Reformisti, nije krenula iz stranačkih prostorija, već iz varaždinskoga HNK-a, koje je svojom kvalitetom, ali i njezinom zaslugom kao saborske zastupnice, dobilo status nacionalnoga kazališta, kao što je njezinom inicijativom nacionalni status dobilo i Sveučilište Sjever. 

“Živi Varaždin”

– Ja zaista “živim Varaždin”. Poznajem sve probleme, ali i velike potencijale kojim bi  Varaždin ponovno postao perjanica Hrvatske. Moje iskustvo rada u gospodarstvu, ali i konkretni rezultati u politici daju mi za pravo da jasno kažem da ću to i ostvariti. Uz potrebno znanje i iskustvo kao svoju najveću prednost ipak vidim snažnu volju, energičnost i srčanost da se borim s ozbiljnim problemima, ponudim rješenja i konkretne projekte za naš grad – najavila je Martinčević prilikom objave kandidature za gradonačelnicu. Varaždina.  

– Voljela bih da se sučeljavamo s idejama i raspravljamo o programima koje nudimo – rekla je. Kako već više godina intenzivno radi na poboljšanju položaja žena u društvu, ovogodišnji je Dan žena posvetila radnicama u industrijskim pogonima i trgovinama. Tako je u 21.30 sati radnicama – koje će Dan žena dočekati u noćnoj smjeni – u autobusu podijelila cvijeće, a onda i rano ujutro radnicama u trgovačkim centrima, pekarnicama, mesnicama, obrtima i frizerskim salonima diljem Varaždina.
– Upravo te žene najviše su ugrožene i pogođene – istaknula je Martinčević, na što se osvrnula i na okruglom stolu kojem je tema bila ”Žene na tržištu rada”, organiziranom na sam Dan žena.

Pokrenut ćemo izmjenu radnog zakonodavstva kojim bi se ugovori na određeno sklapali samo iznimno

– Jedan od najvećih problema je potplaćenost. Velik broj žena u Varaždinskoj županiji radi u radno-intenzivnoj, prerađivačkoj industriji i trgovinama. Kako su prosječne plaće u Varaždinskoj županiji od 3.800 kn najniže u Hrvatskoj, to znači da žene u pogonima i trgovinama zarađuju i daleko manje, što je često na granici siromaštva. Uvjeti rada žena su teški, a mnoge rade u smjenama. Žene se teško zapošljavaju, lako gube zaposlenje, a jedan od glavnih problema je činjenica da se danas 94 % novih ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme, što znači trajnu nesigurnost, nemogućnost planiranje djece i obitelji ili rješavanja stambenog pitanja – istaknula je Martinčević i najavila dvije inicijative koje bi trebale poboljšati status zaposlenih na određeno vrijeme, prvenstveno žena.

– Pokrenut ćemo izmjenu radnog zakonodavstva kojim bi se ugovori na određeno vrijeme mogli sklopiti samo u posebnim slučajevima, dok bi se svi ostali ugovori, nakon probnog rada od maksimalno šest mjeseci, morali sklopiti na neodređeno – istaknula je Martinčević, koja je otkrila i jedan od svojih prvih poteza koji će povući postane li gradonačelnica.

– Donijet ću odluku kojom ću produljiti radno vrijeme svih gradskih vrtića i cijene uskladiti s primanjima. Svi gradski vrtići godinama radi po ustaljenom radnom vremenu do najduže 16 sati, osim jednog, koji radi do 20.30 sati. Nažalost, ne radimo svi u Županiji ili gradskoj upravi te smo s poslom gotovi u 15 sati. Žene rade u svim mogućim smjenama i tim se uvjetima mora prilagoditi radno vrijeme vrtića, što uključuje i rad subotom. Međutim, to se mora adekvatno platiti i, ako je potrebno, zaposliti dodatne odgajatelje, a isto tako, cijena vrtića mora biti usklađena s imovinskim cenzusom, jer žena koja ima ovakvu plaću ili više djece, za nju je opcija vrtića nemoguća. 
Ne trebaju nama molitelji, ženama treba osigurati radno mjesto, veću plaću, prilagođeno radno vrijeme vrtića, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i edukaciju – zaključila je. 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Nadležnost CZSS-a Varaždin: U pet godina posvojeno samo jedanaestero djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još je svjež tragičan slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške, koja je podlegnula ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Naime, djevojčicu su roditelji prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Istragom je utvrđeno da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Nakon tog slučaja svi su se digli na noge, a posebno glasna bila je Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“.

Marta je inače posvojena s tri i pol godine, a posebno nam se u pamćenje urezao njezin vapaj da čak 4200 djece u Hrvatskoj nema odgovarajuću roditeljsku skrb.

Brojke

Prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preklanjska je godina završila s ukupno 117 posvojenja, od kojih je najviše djece, njih 57, bilo u dobi od jedne do pet godina, a novi je dom našlo tek deset klinaca koji su imali od 11 do 18 godina.

Iz Centra za socijalnu skrb Varaždin iste, 2019. godine, posvojeno je troje djece. Isti broj djece u nadležnosti varaždinskog Centra posvojen je i 2018. godine, dok je prošle, 2020. godine posvojeno dvoje djece, kao i 2017. godine. Do 31. ožujka ove godine varaždinski Centar bio je nadležan za jedno posvojenje.

– Propisi su postavljeni na način da se djetetu s ispunjenim pretpostavkama traže potencijalni posvojitelji, i to putem Registra potencijalnih posvojitelja iz cijele Republike Hrvatske, koji je svim centrima za socijalnu skrb dostupan preko Socskrb aplikacije. Ne možemo točno znati koliko je ukupno djece posvojeno od strane posvojitelja koji spadaju u nadležnost Centra za socijalnu skrb Varaždin, budući da su posvojena djeca iz raznih centara ili iz inozemstva – ističe Jasenka Franjčec, v. d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Inače, posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine koja je od posvojenika starija najmanje 18 godina. Važno je reći da nije propisana gornja granica životne dobi posvojitelja. Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta i uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove socijalne skrbi i obitelji. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta, zatim jedan bračni drug samostalno uz pristanak drugoga bračnog druga te osoba koja nije u braku – samac.

Propisi

Zakonskim izmjenama osobe koje žele posvojiti dijete najprije se trebaju javiti Centru za socijalnu skrb prema svome mjestu stanovanja. Ondje podnose pisanu prijavu namjere posvojenja i pisani zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Utvrdi li Centar da bračni/izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti za to ispunjava/ju zakonske pretpostavke i procijeni li da su podobni i prikladni, upućuje ih se na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje Centar za socijalnu skrb dat će mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva, nakon čega se podaci upisuju u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja.

Osobama zainteresiranima za posvojenje koje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje Centar za socijalnu skrb daje stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, na temelju kojeg ih se upisuje u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Tijekom postupka davanja stručnog mišljenja obvezni su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti do postupka zasnivanja posvojenja proteklo više od godinu dana, preispituje se jesu li se okolnosti promijenile.

Što se tiče posvajanja djece iz trećih zemalja, potencijalni posvojitelji moraju se javiti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U varaždinskom Centru na posvojenje čekaju 22 bračna ili izvanbračna supružnika te dvije odrasle ženske osobe koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Na čekanju

– Isti su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Socskrb aplikaciji, programu s kojim smo spojeni s resornim ministarstvom. Od ukupno 39 potencijalnih posvojitelja u navedenom registru, upoznati smo da je 15-ero bračnih odnosno izvanbračnih supružnika posvojilo jedno ili više djece koja su bila u nadležnosti drugih centara za socijalnu skrb u RH ili u inozemstvu – ističu iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

S druge strane, u Centru za socijalnu skrb Varaždin trenutno je devetero djece s ispunjenim pretpostavkama za posvajanje.

– To su djeca čiji su roditelji umrli ili lišeni roditeljske skrbi te bi mogla biti posvojena. Međutim, navedena djeca su već duže vremena u Registru jer spadaju u teže posvojivu djecu jer su starije životne dobi, odnosno imaju teška oštećenja zdravlja ili iskazane poremećaju u ponašanju. Također, određen broj djece je starije životne dobi te odbija posvojenje jer želi ostati u srodničkoj udomiteljskoj obitelji – zaključuje ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je u ponedjeljak, 26. travnja, Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi.

Krajnji cilj je sveobuhvatna reforma sustava koja treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unapređenjem sustava.

– Implementacija kratkoročnih rješenja za unapređenje sustava planirana je do jeseni. Dotad se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora, i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 % te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojima će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade – ističu iz Ministarstva.

Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika, u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unapređenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.

Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga te sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.

– Cilj je jačanje i unapređenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovo samostalnije djelovanje u prevenciji obiteljskog nasilja te u savjetovanju i terapeutskom djelovanju – zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nastavite čitati

U fokusu

Zavod za zapošljavanje: u Varaždinskoj županiji traži se 60 doktora medicine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

doktor liječnik stetoskop

Krajem travnja 2021. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirana je 2561 nezaposlena osoba.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 5,7 %, a u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 596 osoba, odnosno 18,9 %.

Tijekom travnja evidentirano je 328 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 226 osoba, nakon škole tri, a iz neaktivnosti 99 osoba.

Tijekom travnja 2021. godine prijavljeno je 881 slobodno radno mjesto, što je za 12,7 % (128 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 187,9 % (575 slobodnih radnih mjesta) više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najtraženija zanimanja tijekom travnja 2021. godine bila su: radnik na proizvodnoj liniji (tražila su se 82 radnika), doktor/doktorica medicine (60), prodavač/prodavačica (38), vozač/vozačica teretnog vozila (30) i konobar/konobarica (25).

Tijekom travnja 2021. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU Varaždin zaposlene su ukupno 334 osobe na temelju radnog odnosa. To je 12,8 % manje nego u prethodnom mjesecu i 121,2 % više nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji u travnju je bila 3,7.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!