Povežite se s nama

Život i društvo

Znate li koji su rani znakovi demencije?

Objavljeno:

- dana

Diljem svijeta rujan predstavlja mjesec Alzheimerove bolesti.

Ove godine 21. rujna, obilježava se dvanaesti po redu Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tijekom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Ovogodišnji slogan kampanje je Nikada prerano, nikada prekasno, čime se nastoji osvijestiti kako javno-zdravstvene i informacijske kampanje o rizičnim faktorima vezanima uz demencije te načini redukcije istih, mogu pomoći odgoditi početak demencije, ali djelovati i preventivno!

Činjenice o različitim vrstama demencije

Demencija predstavlja skupni naziv za progresivni neurodegenerativni sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije osobe. Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija. U 75% slučajeva demencije ostaju neprepoznate i nedijagnosticirane.

Demencije ne poznaju socijalne, ekonomske ili geografske granice. Iako se iskustva osoba u početnim stadijima demencije razlikuju, u kasnijim uznapredovalim stadijima demencije osobe najčešće nisu sposobne brinuti o sebi i trebaju pomoć za različite svakodnevne obaveze i zadatke. Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.

Neki od ranih znakova demencije su:

  • gubitak kratkotrajnog pamćenja;
  • teškoće u pronalasku adekvatnih riječi u govoru i/ili teškoće u razumijevanju riječi drugih osoba;
  • teškoće u izvođenju rutinskih zadataka (npr. oblačenje košulje);
  • nagle promjene raspoloženja te promjena ličnosti.

Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije. Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 milijuna osoba do 2050. godine. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju. Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na samo prvo mjesto! S druge strane, procjenjuje se da se 40% slučajeva demencije moglo odgoditi na određen vremenski period ili pak prevenirati!

Nikada nije prerano, nikada nije prekasno – Rizični faktori za razvoj demencije

Postoje geni koji se povezuju s povećanim rizikom razvoja demencije. No istraživanja ukazuju kako su genetski faktori odgovorni tek za 1 posto demencija! Iako ne možemo promijeniti svoj genetski kod, istraživanja ukazuju kako čak 12 rizičnih faktora doprinosi razvoju demencije. Na tih 12 faktora možemo itekako utjecati i time odgoditi raniji početak demencije ili pak možda i trajno prevenirati demenciju. U nastavku su navedeni faktori koji mogu doprinijeti razvoju demencije (Livingston i sur., 2020) :

  1. Nedostatak fizičke aktivnosti
  2. Pušenje
  3. Pretjerana konzumacija alkohola
  4. Zagađenje zraka
  5. Povrede glave
  6. Manjak socijalnih kontakata i druženja
  7. Nizak stupanj obrazovanja
  8. Pretilost
  9. Visok krvni tlak
  10. Dijabetes
  11. Depresija
  12. Slušne poteškoće

Mnogi od ovih rizičnih faktora su ujedno i rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, raka i dijabetesa. Iako promjena sama po sebi nije laka, kao pojedinci imamo ogroman potencijal mijenjati vlastitu svakodnevicu, a time i prevenirati nastanak bolesti kao što su različite vrste demencija. Stoga se nastojite orijentirati za početak na redukciju barem jednog od prije navedenih rizičnih faktora, a postepeno možete raditi na više njih! Jer nikada nije prerano, a ni prekasno.

Život i društvo

FOTO Zlatna kapljica Beretinec 2024.: čak 80 posto vina ocijenjena zlatom i srebrom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je na prostoru igrališta NK Beretinec otvorena 19. izložba vina „Zlatna kapljica Beretinec 2024.“, koja se održava i kao Županijska izložba varaždinskog vinogorja.

Tako se i ove godine u organizaciju manifestacije udružilo sedam udruga južnog dijela naše županije, VIV – BER Beretinec kao ovogodišnji domaćin, Jalžabet iz istoimene općine, Varaždinbreg Gornji Kneginec, Mejaši Ljubešćica, Grozdek Sveti Ilija, Sveti Martin Varaždinske Toplice i Pinta Novi Marof.

Izložbu je otvorila zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, a otvorenju su nazočili i saborski zastupnik Predrag Štromar, načelnik Općine Beretinec Nikola Žganec, savjetnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Lukačić,  Mario Jurišak, potpredsjednik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek,  gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ujedno i ravnatelj JURA-e, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ, Ilija Fijok, tajnik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” i drugi.

–  Vina se na području Varaždinske županije proizvode se već stoljećima. Ono s čime se vi svakodnevno suočavate je činjenica da imate male parcele. No, te male parcele vam ne predstavljaju prepreke jer vina koji vi proizvodite su zaista kvalitetna i zahvaljujući vama vina s područja Varaždinske županije nalaze se visoko na vinskoj karti Republike Hrvatske. Čestitam šampionu izložbe, kao i svim nagrađenima. Budite ponosni na svoje medalje, no budite još ponosniji  na tradiciju i ljubav koju ugrađujete u svoje vinograde,  i što tu tradiciju, ali i ljubav prema vinogradarstvu prenosite i na mlađe generacije, ali najviše budite ponosni na svaku kapljicu vina jer ona predstavlja vaš trud i vaš rad i zbog toga je to zlatna kapljica – rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Načelnik Općine Beretinec Nikola Žganec pohvalio je organizaciju izložbe istaknuvši zadovoljstvo što je Varaždinska županija prihvatila pokroviteljstvo nad njom.

 –  Ovogodišnja „Zlatna kapljica“ okupila je velik broj vinara i vinogradara, a broj i kvaliteta uzoraka potvrđuju stalan napredak ove djelatnosti. Vinarstvo i vinogradarstvo dijelovi su svakodnevnog života mještana općine Beretinec koji su vrlo uspješni u proizvodnji vina. Kao načelnik Općine iznimno sam ponosan na rad naših članova Udruge te im se ovim putem zahvaljujem na kvalitetnoj i dobro organiziranoj izložbi. Isto tako, drago mi je da je posljednjih godina kakvoća vina u porastu, a upravo to dokazuje i broj pristiglih uzoraka koji je iz godine u godinu sve veći. Prepoznala je to i Varaždinska županija prihvativši pokroviteljstvo nad izložbom i to me veseli. Stoga s ponosom ističem ovu tradiciju i čestitam nagrađenim članovima, a posebice proizvođačima čija su vina označena kao zlatna te šampionu izložbe, Senku Boršćaku, za vino sauvignon – rekao je načelnik Žganec.

Mario Jurišak, potpredsjednik Udruge vinogradara i vinara općine Beretinec “VIV-BER” je rekao se izložba vina „Zlatna kapljica“ održava od 2003. godine i kako izložbu organizira spomenutih sedam vinogradarskih udruga u kojima djeluje preko 700 članova koji se bave proizvodnjom vina.

–   Većinom su to mali vinogradari hobisti koji proizvode vina za vlastite potrebe. Svake godine je jedna udruga domaćin izložbe po već dogovorenom redoslijedu. Ove godine je ta čast i odgovornost pripala nama. Prikupljanje uzoraka vina od proizvođača održalo se 13. i 14. travnja ove godine, a prikupilo se 356 uzoraka vina, 5 uzoraka rakije i jedno voćno vino od kupine. Dakle, ukupno je bilo prikupljeno 362 uzorka od 236 vlasnika, odnosno proizvođača vina. Vina su uglavnom pristigla iz Varaždinske županije, nešto uzoraka došlo je iz Koprivničko-križevačke županije, osam vina stiglo je iz Slovačke, dva vina iz Austrije, pa je samim time izložba poprimila i međunarodni karakter. Ocjenjivanje uzoraka vina održalo se 18. i 19. travnja, a ocjenjivanje je izvršila tročlana komisija na čelu s predsjednicom dr. sc. Mirelom Osrečak. Nakon ocjenjivanja, rezultati su bili vrlo dobri i 102 vina su ocijenjena zlatnom medaljom, 179 srebrnom, 55 uzoraka je dobilo brončanu medalju, a 11 uzoraka dobilo je priznanja. S obzirom na to kakva je bila godina, vidi se da su vinogradari u svojim podrumima dali maksimum. Najbolje ocijenjeno vino na izložbi je vino Senka Borščaka iz Črešnjeva – Sauvignon, berba 2023. godine, suho vino koje je dobilo 89 bodova. Također, u dogovoru s Varaždinskom županijom odabrano je i županovo vino, a to je također Sauvignon, suho vino, berba 2023. godine Vinarije Kopjar iz Novog Marofa – rekao je Mario Jurišak zahvalivši se pritom svima koji su bili uključeni u organizaciju ove vrijedne i tradicionalne izložbe.

 Predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Mirela Osrečak osvrnula se na proteklu vinogradarsku godinu i kvalitetu vina.

 –  Godina je bila prilično problematična i vrlo zahtjevna u vinogradarskom smislu, što znaju svi koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom i trebalo je „izvući” da vina na nešto liče. Upravo stoga vam zahvaljujem što ste uspjeli izvući maksimum iz grožđa koje je bilo svakakve kvalitete. Iznenadili ste nas većim brojem vina od prošle godine, ali i njihovom dobrom kvalitetom. Kada se zbroje osvojena zlata i srebra, ispalo je da je to 80 posto vina i time možete biti ponosni jer to znači da su to vina zaista dobre kvalitete i to nije slučajno, to je znanje. Nije slučajno da isti proizvođači svake godine izvuku dobre ocjene, a opet ima i onih čija su vina malo problematična. Takvih je bilo 15 vina koja nisu ocijenjena, ali nemojte se ožalostiti i obeshrabriti da ne šaljete vina na ocjenjivanje, na izložbe, to se svakome može dogoditi. Educirajte se, imate jako dobre udruge koje organiziraju predavanja i kušanja i sve ostalo. Sudjelujte u tome jer to pridonosi znanju i kvaliteti vina – zaključila je predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Mirela Osrečak.

 Fotografije: Turistička zajednica Varaždinski bregi

Nastavite čitati

Život i društvo

Vijeće za komunalnu prevenciju: krađe i teške krađe najveći problem za policiju u Varaždinskim Toplicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanje sigurnost na području Grada Varaždinskih Toplica na zadovoljavajućoj je razini, potvrđeno je to na sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju održanoj u četvrtak, 9. svibnja.

O stanju sigurnosti Vijeće je izvijestio načelnik Policijske postaje Novi Marof Nikola Beštek koji je rekao kako je stanje sigurnosti dobro, istaknuvši kako najveći problem predstavljaju krađe i teške krađe.

Tako je na području grada protekle godine zabilježeno ukupno 87 kaznenih djela, što je povećanje za četiri posto u odnosu na 2022. godinu. Najviše kaznenih djela zabilježeno je u segmentu gospodarskog kriminaliteta gdje su zabilježena 33 kaznena djela, u odnosu na šest njih koliko ih je bilo 2022. godine. Najveći pad zabilježen je u segmentu droga gdje je zabilježen pad od 58 %, a zabilježen je i pad kaznenih djela na štetu mladeži i obitelji.

Pao je i broj prometnih nesreća, pa je tako u 2023. godini bilo njih 18 što je pad za 42 % u odnosu na 2022. godinu.

U protekloj godini postavljene su dvije nadzorne kamere, za što je načelnik Beštek istaknuo kako su Varaždinske Toplice pozitivan primjer te da se radi o sigurnom gradu bez težih kaznenih djela.

Gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice Dragica Ratković istaknula je kako im je važna sigurnost svih sudionika u prometu te pohvalila suradnju sa policijom i sa svim sudionicima Vijeća za prevenciju kriminaliteta. Ujedno se osvrnula i na problem Društvenog doma u Jalševcu Svibovečkom gdje je postavljena ograda i netko ju redovno razvaljuje. Ujedno je kao jedan od problema istaknuto i kupanje na arheološkom lokalitetu zbog potencijalnih nesretnih slučajeva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje