Povežite se s nama

U fokusu

˝Ludbreški proračun je razvojan, ali aglomeracije nema jer Vlada (opet) neće odraditi svoj posao˝

Objavljeno:

- dana

Ludbreški gradski vijećnici održali su 22. sjednicu, a na dnevnom redu našlo se preko dvadeset točaka, među kojima i donošenje proračuna u iznosu 9.554.344,37 EUR koji su vijećnici i prihvatili.

Porezni prihodi iznose 3.898.589,00 EUR, pomoći 2.268.740,24 EUR, prihodi od imovine 174.877,00 EUR, prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 1.464.844,00 EUR, prihodi od prodaje proizvoda i usluga 87.465,00 EUR , kazne i ostali prihodi 2.991,00 EUR, prihodi od prodaje nefinancijske imovine (kapitalni prihodi) 1.656.838,13 EUR.

Ukupni rashodi i izdaci Proračuna Grada Ludbrega za 2024. godinu planiraju se u iznosu od 9.554.344,37 EUR i u ravnoteži su sa planiranim prihodima.

Klub vijećnika Kandidacijske liste grupe birača nezavisne liste Dubravka Bilića i SDP-a istaknuo je kako ovaj, drugi po veličini proračun u Varaždinskoj županiji, smatra razvojnim, socijalnim i realnim. Klub vijećnika HDZ-a, HNS-a i Kandidacijske grupe birača nezavisne liste Igor Franolić proračun nije podržala uz obrazloženje da nije razvojan i da Grad tapka na mjestu.

– Ovaj proračun je razvojan, socijalno uravnotežen i osjetljiv. Ništa od navedenog u proračunu nije uklesano u kamenu, sve je podložno promjenama. Izdvajamo za osnovnu školu, stipendije, sport, ali zato jer mi to želimo. Iduće godine imat ćemo rekordan broj stipendista i nas to raduje. I nastavit ćemo sa svim izdvajanjima bez podrške onih koji dižu ruke protiv toga. Nije istina da ne ulažemo u stambeni dio, Varoške vrte pretvaramo u stambeni dio, u tijeku je izgradnja zgrade od strane privatnog investitora. Živimo u doba inflacije, ali ovaj proračun nastoji zaštititi građane Ludbrega i želimo im život učiniti ugodnijim. Nismo u proračun uvrstili aglomeraciju jer smatramo da Vlada RH neće odraditi svoj dio – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U području predškolskog odgoja i prosvjete planirano je 1.515.657,00€ . To se odnosi na sufinanciranje boravka djece u sva tri dječja vrtića, edukacije i programe u dječjim vrtićima, boravak djece slabijeg imovinskog stanja, sufinanciranje prijevoza učenika, Osnovne škole Ludbreg (produženog boravka, sportskih aktivnosti i sl.), Srednje škole Ludbreg, higijenskih potrepština u Osnovnoj i Srednjoj školi Ludbreg te nove ustanove Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području – LORI . Za javne potrebe iz oblasti sporta planira se izdvojiti 195. 096,00 €, a što uključuje prijenos sredstava Zajednici sportskih udruga, financiranje programa kao i ulaganje u sportske objekte.

Na javne potrebe iz oblasti kulture planira se utrošiti 777.682,00 €. U toj glavi planirana su sredstva proračunskim korisnicima Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ u iznosu od 622.705,00 € i Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg u iznosu od 154.977,00 €.

Za promidžbu i troškove manifestacija 63.926,00 EUR, za javne potrebe iz oblasti socijalne skrbi 124.451,00 EUR (naknade građanima i kućanstvima, stipendije učenicima i studentima, naknade za novorođenu djecu), Crveni križ-34.313,00 € za organizacije civilnog društva 63.361,00 EUR, za Zajednicu tehničke kulture 15.000,00 EUR, za Vatrogasnu zajednicu i civilnu zaštitu 120.487,00 EUR, za javne potrebe iz oblasti turizma, sporta i kulturnog amaterizma (Turistička zajednica ) 150.000,00 EUR.

Za komunalni sustav, urbanizam i imovinu za 2024. godinu planira se izdvojiti 2.825.375,37 €, od čega za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture, kao i za energetsku učinkovitost 2.819.375,37 €.

Planira se ulagati u adaptaciju gradskih objekata, društvenih domova, izgradnju staza na groblju, popunu nedostajućom javnom rasvjetom, izgradnju nedostajuće javne rasvjete po naseljima, izgradnju pješačko biciklističkih staza, uređenje parkirališta, asfaltiranje cesta iz poreza na kuće za odmor kao i asfaltiranje iz komunalne naknade i ostalih prihoda (Kalnička ulica u Ludbregu , u Poduzetničkoj zoni Apatija, Ulica akademika J. Tišljara, asfaltiranje parkinga ispred Otoka mladosti, parkinga uz sportsku dvoranu u Ludbregu) te asfaltiranje neasfaltiranih cesta nakon izgradnje vodovodne mreže (Selnik), sanaciju klizišta, ulaganje u dječja igrališta, komunalnu opremu.

Također se nastavlja sa ulaganjima po mjesnim odborima sukladno njihovim planovima i prijedlozima, a za tu svrhu u Proračunu su planirana sredstava u iznosu od 121.451,00 €.

Za razvojne projekte poduzetništvo, turizam i poljoprivredu planirano je 2.073.877,00 EUR.

Za program razvoja poduzetništva planirano je 101.329,00 EUR, dok se za razvoj i poticanje poljoprivrede planira izdvojiti 41.991,00 EUR .

1.930.557,00 EUR odnosi se na realizaciju projekata (kapitalni projekt STEM CENTAR LORI-planira se izdvojiti 532.608,00 EUR, energetska obnova zgrade Grada Ludbrega 526.470,00, dodatna ulaganja na Dječjem vrtiću „Radost“ Ludbreg 390.168,00 EUR, energetsku obnovu NK Podravina 66.361,00 EUR, tekući projekt InterACT Green 21.500,00 EUR).

Gradski su vijećnici donijeli i Odluku o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području Grada Ludbrega. Niža porezna stopa tako iznosi 21,6 posto, a viša porezna stopa 33,6 posto. Klub vijećnika HDZ-a, HNS-a i Kandidacijske grupe birača nezavisne liste Igora Franolića Odluku nije prihvatio. Ukidanjem prireza porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine, Proračun Grada Ludbrega ostaje bez značajnih iznosa sredstava.

– Kad govorimo o porezima, pozdravljam inicijativu Vlade RH, ali treba napomenuti da se smanjuju mogućnosti lokalnih samouprava. Vlada nije odlučila smanjiti svoje poreze već one lokalnih samouprava. I dalje imamo najviši PDV u Europi i logično bi bilo jednako pomoći svima. Naša odluka ide u smjeru vlastitih prihoda, ali na način da ne utječe na građane, odnosno da i dalje osiguravamo stipendije, sufinanciramo vrtiće, pomažemo sport, kulturu i sve ostalo. Nismo se odlučili na najvišu moguću stopu poreza od 22,4 posto već 21,6 da omogućimo našim građanima rast plaća i istovremeno omogućimo normalno funkcioniranje grada – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

O nacrtu Odluke provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u vremenu od 20.10.2023. do 20.11.2023. godine i tijekom internetskog savjetovanja nije zaprimljena niti jedna sugestija, prijedlog ili komentar.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje