Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im...
U fokusu
Zašto je za Sveučilište Sjever postignut konsenzus, ali su ipak stigla čak tri prijedloga zakona?
OTKRIVAMO
Da Sveučilište Sjever treba dobiti status nacionalnog sveučilišta, složili su se svi političari sa sjevera Hrvatske, bez obzira na stranačku pripadnost. Nacionalni status je napokon dobiven jučer, kada su saborski zastupnici uz 81 glas “za”, dva suzdržana i dva “protiv” donijeli Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku.
– Ovo je jedna od rijetkih odluka za koju imamo konsenzus – istaknuo je Alen Kišić, zamjenik varaždinskog župana na konferenciji za novinare u SDP-u.
Unatoč tome, u Sabor su stigla čak tri zakonska prijedloga za Sveučilište Sjever: SDP-ov i njihovih koalicijskih partnera, zastupnice Reformista Natalije Martinčević te HDZ-ov. Zastupnici su na jučerašnjoj sjednici prihvatili prijedlog vladajućih.
Status važniji od sjedišta
– Prijedlog SDP-a i koalicijskih partnera jedini nije govorio o osnivanju Sveučilišta, nego samo o prijenosu osnivačkih prava. Taj prijedlog je jučer u Saboru podržala i zastupnica Reformista Natalija Martinčević, a vjerujem da bi ga podržala i zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak, no oporbeni zastupnici su ranije napustili sjednicu – rekao je Dubravko Bilić, saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Ludbrega.
U odnosu na jučer prihvaćeno zakonsko rješenje, HDZ je predlagao da sjedište Sveučilišta bude u Varaždinu, a ne u Koprivnici. – Bilo je prijepora između Varaždina i Koprivnice o tome gdje treba biti sjedište. Što se mene tiče, ako se oni ne mogu dogovoriti, sjedište može biti i u Ludbregu. Međutim, smatram da je od sjedišta važnije to što je sjever Hrvatske napokon dobio svoje Sveučilište s nacionalnim statusom – naveo je ludbreški gradonačelnik.
HDZ predložio model mentoriranja
Iako je riječ o političkim suparnicima, Bilić nije kritizirao HDZ-ov prijedlog, nego je, štoviše, napomenuo da je sadržavao zanimljiv model mentoriranja, prema kojem bi Sveučilište Sjever dvije do tri godine imalo mentora. – To nije ništa neuobičajeno i u redu je da novo sveučilište ima mentora. No Sveučilište Sjever je već osnovano i ima programe i studente, tako da je bilo dovoljno donijeti zakonsko rješenje kojim će se osnivačka prava prenijeti na Republiku Hrvatsku – pojasnio je.
Alen Kišić je pak napomenuo da se od 3.000 studenata Sveučilišta Sjever, njih čak 86 posto školuje za tzv. STEM zanimanja koja obuhvaćaju područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, a danas su deficitarna.
– To je posebno važno, a važno je i to što će zahvaljujući dobivanju nacionalnog statusa, studiji na Sveučilištu Sjever biti dostupniji mladima iz Varaždinske, ali i drugih sjevernih županija. Obrazovna struktura će biti poboljšana, a to znači jačanje gospodarskih potencijala – istaknuo je.
Izvor:
Foto: Unin.hr
U fokusu
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Život i društvoprije 13 sati
Na 1. svibnja varaždinski će policajci posebno motriti mopediste i motocikliste
Život i društvoprije 14 sati
Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan
Život i društvoprije 15 sati
TZ Grada Varaždina jedina iz Hrvatske na Globalnoj konferenciji o održivom turizmu u Stockholmu
Život i društvoprije 17 sati
Na gradskom groblju u Varaždinu položeni vijenci povodom obilježavanja operacije „Bljesak“
U fokusuprije 18 sati
Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika
Sponzoriraniprije 5 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
