OTKRIVAMO
– U Varaždinskoj županiji trenutno postoji 150 udomiteljskih obitelji za djecu, a najviše ih ima na području djelovanja Centra za socijalnu skrb Varaždin.
Na ostalim je područjima Županije udomiteljskih obitelji malo, a najpotrebnije su u Novom Marofu gdje ih je trenutno samo šest, s time da su četiri srodničke – navodi psihologinja Stana Vereš, tajnica Udruge udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije “Zipka”.
Nedostatna podrška
U udomiteljskim obiteljima na području Varaždinske županije trenutno je smješteno 309 djece, s time da ih je gotovo polovica iz drugih županija, a najčešće dolaze iz Zagreba, Rijeke, Karlovca i Bjelovara.
U tijeku je proces deinstitucionalizacije, čiji je cilj da svako dijete živi u obiteljskom okruženju udomiteljskih obitelji. -Kako bi se smještaj organizirao u najboljem interesu djeteta, važno je osigurati dovoljan broj udomiteljskih obitelji. U Varaždinskoj županiji broj udomiteljskih obitelji stagnira, a na nekim se područjima i smanjuje. Stoga postoji potreba za novim udomiteljskim obiteljima za djecu, a posebno mlađim i obrazovanijim, jer je prosječna dob udomitelja na razini Hrvatske 55 godina te većina ima završeno srednjoškolsko obrazovanje – naglašava Katarina Maček, stručna suradnica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece – udomitelji za djecu, koji je mreža 12 udruga udomitelja diljem Hrvatske, među kojima su i udruge “Zipka” iz Varaždina i “Nada“ iz Ivanca.
Problem je što broj udomitelja u Županiji stagnira, a u nekim područjima je u padu
– Slab interes za bavljenje udomiteljstvom pripisuje se nepovoljnom položaju udomitelja u društvu. Naknada za njihov rad nije rasla unatrag osam godina iako su se troškovi života višestruko povećali. Naknada za korisnika je 1.800 kuna za dijete predškolske dobi i 2.000 kuna za dijete školske dobi, a naknada udomitelju je 500 kuna za prvo dijete, a za ostalu 400 kuna – ističe Maček te napominje da je problem što su i donatori uglavnom usmjereni na djecu u dječjim domovima pa ona dobivaju poklone za razne prigode i imaju osigurano ljetovanje i zimovanje, a udomljenoj djeci bi to trebali osigurati udomitelji iz svoje naknade. – Uz to, udomitelji 24 sata na dan skrbe o djeci s raznovrsnim teškoćama te preuzimaju posao koji u ustanovama obavlja tim stručnjaka različitih profila. Dakle, udomiteljima nedostaje stručna pomoć i podrška u prevladavanju raznovrsnih problema s kojima se svakodnevno susreću – zaključuje.
Pokrenuli peticiju
– Zasigurno najveći problem je što udomiteljstvo nije priznato kao profesija kao što je slučaj u susjednim zemljama, Sloveniji, Srbiji i BIH. Udomitelji nakon niza godina rada nemaju niti jedan dan staža i nemaju pravo niti na minimalnu mirovinu – napominje Maček. Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece – udomitelji za djecu pokrenuo je potpisivanje inicijative za profesionalizaciju udomiteljstva kako bi udomiteljstvo postalo zanimanje temeljem kojeg bi udomiteljima bila priznata sva prava iz radnog odnosa.
Performans mladih
Završe školu i onda mogu jedino na cestu
– U našem sustavu nedostaje prijelazno razdoblje kroz koje bi se mladima pružila podrška da steknu znanja i vještine i da zakorače u svijet odraslih. Mi očekujemo od mlade osobe od 18 godina, ili koju godinu više, da odraste preko noći i da pronađe posao, a to je često teško i velikom broju osoba s visokom stručnom spremom. Istraživanja su pokazala da je 32 godine prosječna životna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljsku kuću – objašnjava.
Srećom, ima i pozitivnih primjera rješavanja ovog problema.
– Grad Varaždin je Udruzi udomitelja „Zipka“ dao na korištenje dvosobni stan koji se uređuje putem donacija u koji bi bile smještene tri mlade osobe. U Petrijancu koji je poznat po velikom broju udomiteljskih obitelji, se također uređuje stambena zajednica u koju bi bilo smješteno šestero mladih – ističe Maček.
Izvor:
Foto: